- EBRD predviđa i pad gospodarstva
u cijeloj EBRD regiji u 2020. u iznosu od -3,5 % s oporavkom u 2021. u iznosu
od 4,8 %: Poljska: -3,5 % i 4,0 %; Mađarska -3,5 % i 4,0 %; Slovenija: –5,5
% i 5,0 %; Slovačka: -6,0 % i 7,0 %; Grčka: -6,0 % i 6,0 %; Bugarska: -5,0% i
4,0 %; Rumunjska: -4,0% i 4,0 %; Srbija: -3,5 % i 6,0 %.
- Podsjetimo, ranije su Svjetska
Banka, MMF i Europska komisija prognozirale pad hrvatskog BDP-a u iznosu od: -6,2 %, -9,0 % te -9,1 %.
- Više detalja dostupno je u publikaciji „Regional
Economic Prospects in the EBRD Regions. Covid-19: From shock to recovery“ EBRD-a.
2. Znatno manje
izdanih građevinskih dozvola u ožujku
- U ožujku 2020. izdano je 665
građevinskih dozvola, što je manje za 30,4 % u odnosu na ožujak 2019.
- Ukupan broj izdanih građevinskih
dozvola u razdoblju od siječnja do ožujka 2020. u usporedbi s istim
razdobljem 2019. manji je za 14,8 %.
- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.
3. Pad prijevoza
putnika te rast prometa roba u prvom tromjesečju 2020.
- U prvom tromjesečju 2020. ukupno
je prevezeno gotovo 16,5 milijuna putnika, što je u usporedbi s prvim
tromjesečjem 2019. pad za 14,0 %. Pad u prijevozu putnika ostvaren je u
cestovnome linijskom prijevozu autobusima, za 17,0% , kao i kod hrvatskih
brodara u pomorskome i obalnom prijevozu, za 11,9 %. Željeznicom se, prema
privremenim podacima, prevezlo 7,1 % manje putnika. Najveći pad ostvarili su
hrvatski zračni prijevoznici, za 21,3 %.
- U prvom tromjesečju 2020. ukupno
su prevezena 29,3 milijuna tona robe, što je u usporedbi s prvim
tromjesečjem 2019. porast za 11,7 %.
- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.
4. Pad
industrijske proizvodnje u EU u ožujku i na mjesečnoj i na godišnjoj razini
- Sezonski prilagođena industrijska
proizvodnja pala je za 11,3 % u eurozoni i za 10,4 % u EU, u odnosu
na veljaču 2020. godine, dok je u usporedbi s ožujkom 2019.
industrijska proizvodnja pala za 12,9 % u eurozoni i za 11,8 % u EU.
- Najveći pad na mjesečnoj razini
zabilježen je u Italiji (-28,4 %), dok je najveći rast u odnosu na veljaču bio
prisutan u Irskoj (15,5 %). Na godišnjoj razini najveći je pad zabilježen u
Luksemburgu (-32,7 %) a rast ponovo u Irskoj (25, 3 %). U Hrvatskoj je
industrijska proizvodnja u ožujku zabilježila pad u iznosu od -2,7 % na
mjesečnoj razini te -4,9 % u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
- U usporedbi s veljačom, na razini
EU proizvodnja trajnih proizvoda široke potrošnje smanjena je za 23,8 %,
kapitalnih proizvoda za 15,1 %, intermedijarnih proizvoda za 9,9 %, energije za
3,5 % i netrajnih proizvoda široke potrošnje za 1,2 %.
- Više detalja dostupno je u objavi Eurostata.
5. 70 %
stanovnika Hrvatske živi u kućama
- 46 % stanovništva EU živjelo je u
stanovima u 2018., dok je nešto više od trećine (35 %) stanovništva živjelo
u samostojećim kućama, a gotovo jedna petina (19 %) je živjela u dvojnim (polu-odvojenim)
kućama.
- Stanovi su bili dominantna vrsta
stanovanja u devet država članica, osobito u Latviji (66 %), Španjolskoj (65 %),
Estoniji (62 %) i Grčkoj (61 %). Najniži udjeli zabilježeni su u Irskoj (8 %) i
Nizozemskoj (20 %).
- Više od dvije trećine
stanovništva živjelo je u samostojećim kućama u Hrvatskoj (70 %), nakon čega
slijede Slovenija (66 %), Mađarska i Rumunjska (65 %), Danska (53 %), Poljska i
Slovačka (50 %). Nizozemska (58 %) i Irska (52 %) bile su jedine države članice
EU u kojima je više od polovice stanovništva u 2018. živjelo u dvojnoj kući.
- 70% osoba u EU živjelo je u
stambenom objektu u kojem su bili i vlasnici (90 % u Hrvatskoj), ali
samo 45 % bez stambenog kredita ili hipoteke (iznad 80 % u Hrvatskoj).
- 17 % stanovništva EU živjelo je u
prenapučenom kućanstvu (preko 35 % u Hrvatskoj).
- Više detalja dostupno je u objavi Eurostata „House
or flat: where do you live?“ te „Living conditions in Europe - housing
quality“.
6. U ljetnoj
sezoni stanovnici EU preferiraju Hrvatsku kao top destinaciju
- U 2019. godini, broj noćenja u turističkim
smještajnim objektima u EU tijekom proljetne (ožujak-lipanj) i vrhunca ljetne (srpanj-kolovoz)
sezone iznosio je gotovo dvije trećine (32 % svaki) godišnjeg ukupnog broja
noćenja.
- Udio proljetne sezone
u ukupnom godišnjem broju turističkih noćenja relativno je sličan u
državama članicama EU, u rasponu od 24 % u Hrvatskoj i 27 % u Bugarskoj
do 35 % na Cipru, Luksemburgu, Malti i Nizozemskoj. Udio ljetne sezone kreće se od 23% na Malti do 58 % u
Hrvatskoj.
- Više od dvije trećine (70 %)
putovanja u proljetnoj sezoni 2018. bilo je unutar zemlje prebivališta, dok se
22 % putovanja odnosilo na druge države EU, a 8 % na odredišta izvan EU. Slično
je vrijedilo i za ljetnu sezonu.
- Preferirane europske destinacije
za putovanja izvan matičnih država u EU u 2018. su bile Španjolska, Italija te
u manjoj mjeri Francuska i Njemačka, koje su zajedno činile 49 % putovanja
unutar EU tijekom proljeća i 45 % u ljeto 2018. U razdoblju između ožujka i
lipnja, Austrija je dominirala među top 5 najpopularnijih odredišta unutar EU,
a u srpnju i kolovozu Hrvatska je bila među najpopularnijim destinacijama za
turiste iz EU.
- Više detalja dostupno je u objavi
Eurostata „How
could coronavirus impact EU tourism?“.