Pregled ekonomskih kretanja – 13. svibnja 2020.

13.05.2020.

1. EBRD predviđa pad hrvatskog BDP-a u 2020. u iznosu od -7,0 %

- Prognoza pada BDP-a od 7,0 % u 2020. dolazi nakon prognoze rasta za 2020. iz studenog 2019. od 2,5 %.

- Ipak, očekuje se da će gospodarstvo nastaviti s rastom već iduće godine – po stopi od 6,0 %.

- U publikaciji se tako navodi da je ključni razlog pada BDP-a u 2020. turizam, koji je temelj hrvatskog gospodarstva. U EBRD-u očekuju pad turizma u drugom tromjesečju između 75 % i 80 %, te oko 30 % u trećem tromjesečju s obzirom na činjenicu da je hrvatska obala relativno blizu zemljama srednje i istočne Europe što bi moglo donekle ublažiti pad. Kao posljedica pada ekonomije očekuje se i značajan šok na tržište rada te na ukupnu potražnju.

- EBRD predviđa i pad gospodarstva u cijeloj EBRD regiji u 2020. u iznosu od -3,5 % s oporavkom u 2021. u iznosu od 4,8 %: Poljska: -3,5 % i 4,0 %; Mađarska -3,5 % i 4,0 %; Slovenija: –5,5 % i 5,0 %; Slovačka: -6,0 % i 7,0 %; Grčka: -6,0 % i 6,0 %; Bugarska: -5,0% i 4,0 %; Rumunjska: -4,0% i 4,0 %; Srbija: -3,5 % i 6,0 %.

- Podsjetimo, ranije su Svjetska Banka, MMF i Europska komisija prognozirale pad hrvatskog BDP-a u iznosu od: -6,2 %, -9,0 % te -9,1 %.

- Više detalja dostupno je u publikaciji „Regional Economic Prospects in the EBRD Regions. Covid-19: From shock to recovery“ EBRD-a.

 

2. Znatno manje izdanih građevinskih dozvola u ožujku

- U ožujku 2020. izdano je 665 građevinskih dozvola, što je manje za 30,4 % u odnosu na ožujak 2019.

- Ukupan broj izdanih građevinskih dozvola u razdoblju od siječnja do ožujka 2020. u usporedbi s istim razdobljem 2019. manji je za 14,8 %.

- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

3. Pad prijevoza putnika te rast prometa roba u prvom tromjesečju 2020.

- U prvom tromjesečju 2020. ukupno je prevezeno gotovo 16,5 milijuna putnika, što je u usporedbi s prvim tromjesečjem 2019. pad za 14,0 %. Pad u prijevozu putnika ostvaren je u cestovnome linijskom prijevozu autobusima, za 17,0% , kao i kod hrvatskih brodara u pomorskome i obalnom prijevozu, za 11,9 %. Željeznicom se, prema privremenim podacima, prevezlo 7,1 % manje putnika. Najveći pad ostvarili su hrvatski zračni prijevoznici, za 21,3 %.

- U prvom tromjesečju 2020. ukupno su prevezena 29,3 milijuna tona robe, što je u usporedbi s prvim tromjesečjem 2019. porast za 11,7 %.

- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

4. Pad industrijske proizvodnje u EU u ožujku i na mjesečnoj i na godišnjoj razini

- Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je za 11,3 % u eurozoni i za 10,4 % u EU, u odnosu na veljaču 2020. godine, dok je u usporedbi s ožujkom 2019. industrijska proizvodnja pala za 12,9 % u eurozoni i za 11,8 % u EU.

- Najveći pad na mjesečnoj razini zabilježen je u Italiji (-28,4 %), dok je najveći rast u odnosu na veljaču bio prisutan u Irskoj (15,5 %). Na godišnjoj razini najveći je pad zabilježen u Luksemburgu (-32,7 %) a rast ponovo u Irskoj (25, 3 %). U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u ožujku zabilježila pad u iznosu od -2,7 % na mjesečnoj razini te -4,9 % u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

- U usporedbi s veljačom, na razini EU proizvodnja trajnih proizvoda široke potrošnje smanjena je za 23,8 %, kapitalnih proizvoda za 15,1 %, intermedijarnih proizvoda za 9,9 %, energije za 3,5 % i netrajnih proizvoda široke potrošnje za 1,2 %.

- Više detalja dostupno je u objavi Eurostata.

 

5. 70 % stanovnika Hrvatske živi u kućama

 - 46 % stanovništva EU živjelo je u stanovima u 2018., dok je nešto više od trećine (35 %) stanovništva živjelo u samostojećim kućama, a gotovo jedna petina (19 %) je živjela u dvojnim (polu-odvojenim) kućama.

- Stanovi su bili dominantna vrsta stanovanja u devet država članica, osobito u Latviji (66 %), Španjolskoj (65 %), Estoniji (62 %) i Grčkoj (61 %). Najniži udjeli zabilježeni su u Irskoj (8 %) i Nizozemskoj (20 %).

- Više od dvije trećine stanovništva živjelo je u samostojećim kućama u Hrvatskoj (70 %), nakon čega slijede Slovenija (66 %), Mađarska i Rumunjska (65 %), Danska (53 %), Poljska i Slovačka (50 %). Nizozemska (58 %) i Irska (52 %) bile su jedine države članice EU u kojima je više od polovice stanovništva u 2018. živjelo u dvojnoj kući.

- 70% osoba u EU živjelo je u stambenom objektu u kojem su bili i vlasnici (90 % u Hrvatskoj), ali samo 45 % bez stambenog kredita ili hipoteke (iznad 80 % u Hrvatskoj).

- 17 % stanovništva EU živjelo je u prenapučenom kućanstvu (preko 35 % u Hrvatskoj).

- Više detalja dostupno je u objavi Eurostata „House or flat: where do you live?“ te „Living conditions in Europe - housing quality“.

 

6. U ljetnoj sezoni stanovnici EU preferiraju Hrvatsku kao top destinaciju

 - U 2019. godini, broj noćenja u turističkim smještajnim objektima u EU tijekom proljetne (ožujak-lipanj) i vrhunca ljetne (srpanj-kolovoz) sezone iznosio je gotovo dvije trećine (32 % svaki) godišnjeg ukupnog broja noćenja.

- Udio proljetne sezone u ukupnom godišnjem broju turističkih noćenja relativno je sličan u državama članicama EU, u rasponu od 24 % u Hrvatskoj i 27 % u Bugarskoj do 35 % na Cipru, Luksemburgu, Malti i Nizozemskoj. Udio ljetne sezone  kreće se od 23% na Malti do 58 % u Hrvatskoj.

- Više od dvije trećine (70 %) putovanja u proljetnoj sezoni 2018. bilo je unutar zemlje prebivališta, dok se 22 % putovanja odnosilo na druge države EU, a 8 % na odredišta izvan EU. Slično je vrijedilo i za ljetnu sezonu.

- Preferirane europske destinacije za putovanja izvan matičnih država u EU u 2018. su bile Španjolska, Italija te u manjoj mjeri Francuska i Njemačka, koje su zajedno činile 49 % putovanja unutar EU tijekom proljeća i 45 % u ljeto 2018. U razdoblju između ožujka i lipnja, Austrija je dominirala među top 5 najpopularnijih odredišta unutar EU, a u srpnju i kolovozu Hrvatska je bila među najpopularnijim destinacijama za turiste iz EU.

- Više detalja dostupno je u objavi Eurostata „How could coronavirus impact EU tourism?“.

 


vrh stranice
vrh stranice