Predstavljena Druga nacionalna studija o stanju nefinancijskog izvješćivanja u Republici Hrvatskoj za 2019. i 2020. godinu

Uvodnim obraćanjem konferenciju otvorio je Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.„Za dugoročna ulaganja više nije dovoljna samo profitabilnost poslovanja već investitori traže i informacije o pozitivnom utjecaju poslovanja poduzetnika na okoliš i društvo, dok su s druge strane i kupci i potrošači sve osvješteniji u odabiru proizvoda koji ne štete ljudima i planetu. Nefinancijsko izvješće sadrži osnovne informacije o poslovnim rezultatima i razvoju poduzeća i učinka njegovih aktivnosti na okolišna, društvena i upravljačka pitanja, pitanja povezana s ljudskim pravima te s borbom protiv korupcije i podmićivanja.Postaje sve važnije izvještavati o ovim podacima i rezultatima i činiti to na ispravan i transparentan način. Dodatno, ova obveza obuhvaća sve veći broj poduzeća, zbog čega smo se i kao HUP i kao nositelj UN-ove inicijative za korporativnu održivost, UN Global Compact, 2019. godine uključili u ovaj projekt želeći povećati konkurentnost naših članova na lokalnom, regionalnim i globalnom tržištu.“

Prijedlogom Direktive o korporativnom izvješćivanju uvodi se obvezna eksterna provjera nefinancijskih izvješća, a osvrt na to dao je Country Managing Partner RH PWC John Gašparac istaknuo je „važnost i uloga  revizora procesu verifikacije nefinancijskog izvješćivanja jer prema trenutno važećem Zakonu o reviziji nije dužan posebno verificirati nefinacijsko izvješće već samo u kontekstu zakonske  revizije provjeriti postojanost podataka koji se objavljuju u nefinacijskom izvješću u skladu s objavama finacijskog izvješća. Rezultat ove studije govori da 86% obveznika nefinacijskog izvješćavanja  ne radi dobrovoljnu provjeru što znači da se manje možete osloniti na podatke prikazane u nefinacijskom izvješću jer poduzetnik sam odlučuje što prikazati bez provjere neovisne osobe. Nova direktova to želi promjeniti, te će se uvesti obveza davanja ograničenog uvjerenja na nefinancijske izvještaje za izdavatelje čime se povećava razinu uvjerenje koje će imati korisnici nefinacijskog izvještaja.“

„Od prve izmjene zakona o računovodstva zbog implementacije Direkive o nefinancijskom izvješćivanju koja je otvorila prostor za ovu važnu temu, sada sa dovoljnim iskustvom vidimo i lakše savladavamo nove momente koji dolaze sa novim izmjenama i dopunama zakona. Obveznici ovu studiju mogu smatrati i vodičem za usklađivanje sa zahtjevnim zakonodavnim okvirom. Održivo poslovanje je bitan  preduvjet kod donošenja odluka o financiranju, pri čemu se Europska unija ističe kao lider sa donošenjem nove Direktiva.“, naglasio je ministar financija Zdravka Marića.

Ivana Ravlić Ivanović iz Ministarstvo financija nastavno na ministrovo izlaganje, prezentirala je buduće obveze u području nefinancijskog izvještavanja. „Ono što je novo, povećan je krug obveznika izvješćivanja. Izvješće će izrađivati svi veliki poduzetnici, te mali i srednji poduzetnici čiji vrijednosni papiri su uvršteni na uređeno tržište, dok su mikro poduzetnici isključeni od obveze. Iznimka su društva kćeri, koja i dalje neće imati obvezu izrađivati i objavljivati svoje izvješće o održivosti ako se priprema konsolidirano izvješće na razini grupe. Vrlo važna tema je i izrada europskih standarda za korporativno izvješćivanja. Prvi standard  možemo očekivati do kraja ove godine, a za male i srednje poduzetnike do kraja listopada iduće godine.“

Koordinatorica ovog projekta Nikolina Markota Vukić iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) dala je „pregled rezultata studije koji se zasniva na analizi sadržaja nefinancijskih izvješća prema usporedbi zakonodavnog okvira. Održivo poslovanje će, htjeli mi to ili ne, biti bitan preduvijet kod donošenja odluka o financiranju projekata.“

Predsjednik EFRAG-a Patrick de Cambourg govorio o Razvoju europskih standarda izvješćivanja o održivosti (ESRS), „ Nakon zahtjeva Europske komisije za izradu nacrta europskih standarda za izvješćivanje o održivosti, Europska savjetodavna skupina za financijsko izvješćivanje (EFRAG) na samom je kraju ispunjavanja ambicioznog vremenskog okvira izrade Europskih standarda izvješćivanja o održivosti (ESRS), te je nacrte ESRSa moguće pronaći na EFRAGovoj web stranici.”

U panel diskusiji koju je moderirala Antonija Zorić (ATD Solucije), sudjelovali su Tomislav Ridzak  (HANFA), Sandra Švaljek (HNB), Tamara Perko (HBOR) i Fiona Stewart (Svjetska banka)

“Banke imaju svoju ulogu u klimatskoj tranziciji, o njihovoj uspješnosti u toj ulozi ovise i njihovi dugoročni poslovni rezultati. Očekujemo da počnu upravljati klimatskim rizicima jednako kao što upravljaju svim drugim značajnim rizicima s kojima se susreću.  Također, i investitori, i potrošači i potencijalni zaposlenici od banaka očekuju da podrže ozelenjavanje i dekarbonizaciju.” Istaknula je zamjenica guvernera HNB-a, Sandra Švaljek.

„Ulaganje u projekte koji su održivi više nije samo dio imidža ili društvene odgovornosti nekog poduzeća, već postaje preduvjet za uspješno poslovanje, kako zbog troškova koje će poduzeće imati ne prilagodi li svoje poslovanje tako i zbog nemogućnosti pristupa povoljnim EU financijskim sredstvima. Primjerice, jedan od osnovnih zahtjeva EU-a bio je potreba usklađivanja svih investicija financiranih iz NPOO-a s načelom nečinjenja bitne štete okolišu, tzv. DNSH načelom („Do no significant harm“). Stoga je važno skrenuti pažnju i privatnom i javnom sektoru na potrebu pripreme projekata u skladu s ovim načelom i EU taksonomijom.  HBOR već ima značajno iskustvo u financiranju održivih projekata koji ne štete klimi, društvu i okolišu, a svoju jedinstvenu ulogu želimo iskoristiti i za poticanje drugih na prilagođavanje sve većim okolišnim i klimatskim zahtjevima.“ istaknula je predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Tamara Perko.

Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga „Nefinancijsko izvještavanje za europska velika i mala poduzeća intenzivno će se razvijati u naredne 4 godine jer to jedan od bitnih uvjeta da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Plan je do 2026. godine u potpunosti uspostaviti sustav izvještavanja koji bi metodom javne objave provjerenih informacija u cijeloj EU utjecao na tokove kapitala prema poduzećima  koja drže do  ekološke i socijalne održivosti. Regulativa je  zamišljena kako bi  potaknula promjenu poslovnih procesa, i osigura dugoročne prednosti za one koje prihvate tu obvezu. Bit će dostupniji novim investitorima, dobit će povoljnije plasmane kod kreditnih institucija, lakše će pronalaziti domaće strane partnere i potrošače, a još k tome i dugoročno održivije poslovati jer će bolje upravljati rizicima u svom poslovanju. 

Kada cijela regulativa zaživi, Hanfa će u tome očekivano imati nadzornu ulogu i prema izdavateljima i prema financijskom nebakarskom tržištu. No, u ovome trenutku smatramo da je naša najbitnija uloga pružiti aktualne informacije, upute, poticaj i podršku tržištu. Naše su Smjernice izdane prije godinu dana i imale za cilj da naše izdavatelje na burzi pripremimo na europsku regulativu koja dolazi jer je važno da se sve promjene odvijaju postepeno i na kvalitetan način kako nam hrvatska poduzeća u tom dijelu ne bi zaostajala za drugim EU tržištima.”

Iz Ureda Svjetske banke za Hrvatsku ističu: "Brzorastuće tržište zelenih i održivih obveznica prošle je godine premašilo 500 milijardi USD te se procjenjuje da će 2023. dosegnuti prag od 1 bilijun USD. To je tek oko 1 % globalnih tržišta obveznica tako da postoji ogroman potencijal za rast. Sve su raznolikiji izdavatelji i instrumenti koji obuhvaćaju energetski sektor, ali i druge sektore kao što su prometni, prehrambeni i poljoprivredni, pri čemu je Čile značajan izdavatelj, te vrste obveznica kao što su obveznice vezane uz održivost, kod kojih isplata ovisi o ispunjavanju ključnih pokazatelja uspješnosti.Zelene obveznice nisu svrha samima sebi, nego i znatno pridonose bržem ugrađivanju održivih praksi financiranja na sva globalna tržišta kapitala. Naš je cilj u Grupaciji Svjetske banke osigurati da se ovakve promjene događaju u cijelom svijetu i da naše zemlje-klijenti uvode propise, uključujući taksonomije, izvještavanje i standarde koji omogućuju privlačenje kapitala u zemlje, poduzeća i projekte kojima je on najpotrebniji za postizanje Ciljeva održivog razvoja te ciljeva Pariškog sporazuma. ” 

PREZENTACIJE:

1. Nacionalna studija o stanju nefinancijskog izvješćivanja u Hrvatskoj za 2019. i 2020. godinu

2. Ministarstvo financija Najava budućih obveza u području nefinancijskog izvješćivanja