06.11.2020.
Više informacija o predviđenim poreznim rasterećenjima
tijekom 2021. kao i tekst usvojenih propisa možete vidjeti na poveznicama u
nastavku.
U prvo saborsko čitanje upućeni su prijedlozi izmjena zakona
o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o
fiskalizaciji u prometu gotovinom, kojima se uz ostalo predlaže snižavanje
stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje
stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju
prihode do 7,5 milijuna kuna.
- Izmjenama se prag za primjenu postupka
oporezivanja prema naplaćenim naknadama povećava sa sadašnjih 7,5 na 15
milijuna kuna. Procjena je Ministarstva financija da će temeljem toga
gotovo 150 tisuća ili 96 posto poreznih obveznika moći birati način oporezivanja.
- u skladu s europskim direktivama o
prodaji dobara na daljinu i pri uvozu dobara male vrijednosti, od 1.
srpnja 2021. i u Hrvatskoj se ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz
roba male vrijednosti (do 22 eura) iz trećih zemalja. Tako će i
hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz trećih zemalja od 1.
srpnja iduće godine plaćati PDV-a za male pošiljke čija je vrijednost do
22 eura (1.125 kuna).
- Regulira se i prodaja dobara na
daljinu, i to na način da se nakon prelaska vrijednosti praga od 77.000
kuna oporezuje u državi članici u kojoj primatelj dobara koji nije porezni
obveznik ima prebivalište. Stoga će strani porezni obveznici plaćati
hrvatski PDV kada ukupna vrijednost prodaje dobara na daljinu te
telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i
elektronički obavljenih usluga prijeđe prag od 10.000 eura i obrnuto,
hrvatski porezni obveznici će plaćati PDV neke druge članice kada
vrijednost navedenih isporuka prijeđe prag od 77.000 kuna.
- Smanjenje
stope poreza na dobit za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna s 12 na 10 posto.
- Izmjenama se ujedno
usklađuju odredbe toga zakona s izmjenama zakona o porezu na dohodak. Tako
bi se stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti,
inozemnim osobama koje nisu fizičke smanjila s 12 na 10 posto, jer se i
izmjenama zakona o porezu na dohodak regulira smanjenje stope za dohodak
od kapitala ostvaren po osnovi dividende i udjela u dobiti s 12 na 10
posto.
- Predlaže se i smanjenje
stope poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača (umjetnici,
zabavljači, sportaši i sl.) s 15 posto na 10 posto.
- Važna novina je
predloženi povoljniji porezni tretman za banke u slučaju otpisa ili
reprograma kredita - predloženo je da se kao porezno priznati rashod
kreditne institucije prizna iznos otpisa potraživanja, od nepovezane
fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana čija je
vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke. Cilj je
poboljšati položaj dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže
konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama
za otkup potraživanja.
- Izmjene predviđaju i da
porezni obveznik obavi usklađenje (kompenzacijska prilagodba) transfernih
cijena prije predaje porezne prijave.
- predlažu se izmjene
kojima bi se od početka iduće godine stope tog poreza smanjile - stopa od
36 posto na 30 posto, a od 24 na 20 posto, a s 12 na 10 posto stopa koja
se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog
oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili
apartmana).
- predloženim
se izmjenama definira i porezni tretman nacionalne naknade za starije
osobe te se na tu naknadu, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit
će 800 kuna mjesečno, neće plaćati porez na dohodak, a ona se ne uzima u
obzir ni pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
- stroži porezni tretman
predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine jer
se predviđa povećanje te "kaznene stope", što u Ministarstvu
financija objašnjavaju "odvraćajućim djelovanjem". Naime,
povećava se postotak uvećanja obračunanog poreza na dohodak s 50 posto na
100 posto pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti
imovine i visine sredstava kojima je stečena, a s obzirom na smanjenje
porezne stope od 36 posto na 30 posto to znači da će se ukupnu stopu kod
utvrđenog nesrazmjera kod imovine i primitaka povećati s 54 na 60
posto"
- pojednostavljuje se i
prijava dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine pokretnina
i nekretnina te bi, kada se ti ugovori ovjeravaju kod javnog bilježnika,
javni bilježnici bili obvezni Poreznoj upravi dostaviti te ovjerene
isprave.
- Izmjenama bi se
proširila i mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili
opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci daju radnicima,
članovima uprave i fizičkim ili drugim povezanim osobama, a koje se
koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika.
- predlaže se ukidanje
proširenja oporezivanja godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika
koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine
peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, čime se pojednostavljuje
porezni sustav.
- Od
iduće godine pravilnikom će se propisivati blagajnički maksimum prema
pojedinim kategorijama poreznih obveznika.
- Podsjetnik: od 1. siječnja iduće
godine, nakon dvije godine prilagodbe, počinje i obveza provođenja
postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza
iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.
Najavljeno je
kako će s drugim čitanjem poreznih zakona ići i izmjene zakona o financiranju
lokalnih jedinica, kojima će se promijeniti udio u porezu na dohodak tih
jedinica - udio gradova i općina bi se povećao sa 60 na 74 posto, županija sa
17 na 20 posto, dok bi udio za decentralizirane funkcije ostao bi 6 posto.
HUP
je na najavljene porezne izmjene objavio sljedeći komentar:
„Pozdravljamo najavljeno porezno
rasterećenje. Zadovoljni smo što je uvažen prijedlog HUP-a da trošak
cijepljenja protiv zaraznih bolesti bude tretiran kao neoporeziv. No,
inzistiramo da se predvidi retroaktivna primjena ovog rasterećenja i to,
konkretno od 11. ožujka 2020. godine te da se mjera proširi i na testiranja
radnika. Zbog COVID 19, značajno su rasli troškovi
za preventivne mjera, na što je HUP danas upozorio, poput zaštitne opreme,
postavljanja fizičkih barijera, održavanja čistoće objekata i mjesta rada,
odnosno čišćenja dodirnih površina i dr., a ovisno o djelatnosti kreću se od
stotinjak do čak 2000 kn po radniku. Stoga, potrebno je dodatno uvažiti ove
okolnosti. Naglašavamo da porezna davanja nisu jedino što opterećuje
poduzetnike. HUP već godinama traži da se poduzme sveobuhvatna reforma sustava
neporeznih i parafiskalnih davanja koji itekako dodatno opterećuju poslovanje,
a često nije jasna njihova svrha. Osim toga, bez reforme javnog sustava
(zdravstvenog, mirovinskog, javne uprave) nema ni mogućnosti značajnijeg
poreznog rasterećenja. Stoga je potrebno što hitnije pokrenuti reforme koje će
smanjiti rashodnu stranu proračuna kako bi se i opterećenja na prihodnoj strani
mogla značajnije smanjiti. Naime, prema posljednjim podacima Eurostata, u 2019.
ukupni udio poreza i doprinosa za socijalno osiguranje u BDP-u iznosio je 38,7%
u Hrvatskoj u odnosu na 41,1% u EU. Međutim, taj je udio za Hrvatsku bio
najviši među svim novim zemljama članicama EU, nešto iznad Slovenije i u rangu
s Nizozemskom. Iz toga je jasno da postoji značajan prostor za daljnja porezna
rasterećenja, posebice ako nam je cilj sustići razvijenije članice EU. U ovim
vremenima kada je upitno hoće li biti ikakve dobiti nužno je umanjiti poreze i
za ona poduzeća koja ostvaruju prihode iznad 7,5 milijuna kuna godišnje.
U daljnjim izmjenama predlažemo ostala rasterećenja koja su nužna zbog
epidemiološke i gospodarske situacije, kao što su produženje razdoblja za
prijenos poreznog gubitka, proširenje primjene porezne stope PDV-a od 13% te
navedeno smanjenje poreza na dobit za sve porezne obveznike.“