Poduzetnici ne traže povlastice, već signal da se u Hrvatskoj isplati raditi, zapošljavati i ulagati

„Poduzetnici ne traže povlastice, nego jasan signal. Signal da se u Hrvatskoj isplati raditi, zapošljavati, ulagati i razvijati znanje, a taj se signal šalje poreznom politikom. Poduzetnici ne kritiziraju, već nude prijedloge koje vide kao najbolja rješenja, a u cilju produbljivanja partnerstva kako bismo brže realizirali zajednički cilj-dosezanje europskog standarda života i produktivnosti. Preduvjet za to je neki od ključnih elemenata cjenovne konkurentnost poput konkurentnijeg poreznog sustava, konkurentnijih cijena energenata, kao i konkurentniji investicijski poticaji koji između ostalog potiču stvaranje više dodane vrijednosti“, naglasila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Weber je istaknula i da je trošak rada u Hrvatskoj među najvišima u Europskoj uniji: porezni klin na dohodak od rada ostaje visok, dok je porezno opterećenje rente i imovine izrazito nisko. U posljednjih pet i pol godina realni rast BDP-a od 21,3 % nešto je malo više nego polovično utemeljen na rastu produktivnosti po radnom satu, koja je realno porasla 12,8 %, dok su ukupna primanja zaposlenih realno rasla dvostruko brže – 26,4 %, što jasno pokazuje, izdvojila je Weber kako je dio ekonomskog rasta ostvaren na „steroidima” javne potrošnje te da se relativno više novostvorene vrijednosti slijevalo zaposlenima, i to neovisno o konkurentnosti domaćih kompanija. Naglasila je i kako je nužno prestati s energičnim rastom mase plaća u državnom sektoru, koja je u posljednje dvije godine porasla čak 46 % i dosegla 13,5 % BDP-a – razinu odmah iza Danske i Finske, zemalja s daleko kvalitetnijim javnim uslugama. Takva dinamika nije fiskalno održiva niti doprinosi jačanju produktivnosti, a dugoročno umanjuje prostor za rasterećenje rada i privatnih investicija, zaključila je Weber.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković je podsjetio da je u protekle dvije godine samo četvrtina hrvatskog gospodarskog rasta dolazila iz privatnog sektora, te naglasio da u budućnosti u prvi plan treba staviti investicije u privatnom sektoru kako bi u njemu stvorili snažan generator održivog gospodarskog rasta: „Kako bismo osigurali investicije u privatnom sektoru, naše kompanije u prosjeku trebaju ostvarivati stope profitabilnosti koje su usporedive s onima koje ostvaruju naši EU konkurenti u istim sektorima. Također, nužno je stvarati i konkurentno i održivo poslovno okruženje koje će privlačiti dodatne investicije, koje ima uravnoteženi rast dodane vrijednosti s jedne i cjelokupnih troškova poslovanja s druge strane, te povoljno i usporedivo ukupno porezno opterećenje na rad“, naglasio je Balković i dodao da takvo poslovno okruženje treba poticati i štititi domaće gospodarstvo hitnim prelaskom s horizontalnih intervencija socijalnog karaktera poput ograničenja cijena prehrambenih artikala za sve, na ciljane intervencije koje pomažu upravo onima koji je pomoć potrebna, zatim jačim preusmjeravanjem sredstava iz EU fondova prema poduzetništvu, te kroz jačanje instrumenata u okviru Zakona o poticanju ulaganja kako bismo osigurali ubrzavanje investicijskog zamašnjaka u privatnom sektoru.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija dr. sc. Marko Primorac je naglasio odgovornost Vlade koja istodobno mora stvarati poticajno okruženje za poslovanje, uklanjati administrativne prepreke, poticati investicije, jačati konkurentnost i podizati produktivnost kao ključ dugoročnog rasta, ali jednako tako mora regulirati tržišta, osigurati pravedan i održiv porezni okvir, štititi potrošače, radnike i okoliš te voditi računa o tome da negativne eksternalije budu što manje ili, gdje god je moguće, u potpunosti izbjegnute. „Upravo zato, posljednjih desetak godina Vlada RH, uporno inzistira na otvorenom, sadržajnom i konstruktivnom dijalogu sa svim dionicima gospodarstva. Taj dijalog uključuje poduzetnike, udruge poslodavaca, sindikate, predstavnike radnika, civilno društvo i lokalne zajednice, a posebno je važan institucionalni okvir kroz GSV, kao i brojne manje formalne, ali iznimno vrijedne prigode poput današnje. Razina komunikacije, međusobnog uvažavanja i partnerskog pristupa nikada nije bila kvalitetnija,a upravo ta otvorenost i spremnost na suradnju omogućuju nam da pravodobno prepoznamo izazove, oblikujemo bolje politike i zajednički gradimo stabilno i uključivo gospodarstvo koje može odgovoriti na globalne promjene“.

Govoreći o Fiskalizaciji 2.0, ministar je naglasio da će važan dio poslovanja poslovnih subjekata sada biti digitaliziran, pri čemu se ukida cijeli niz obrazaca u izvještajnom sustavu, što bi trebalo rezultirati primjetnim administrativnim rasterećenjem. Istodobno, Porezna uprava dobiva mogućnost da sve dosadašnje koristi od praćenja transakcija u realnom vremenu u krajnjoj potrošnji prenese i na svoj radu u segmentu poslovanja među poduzećima.

Poduzetnici su pak upozorili da je riječ o značajnom dodatnom trošku za poslovanje kompanija, posebno za mikro i male poduzetnike, a dodatno ih zabrinjava visina prekršajnih kazni. Ukazali su i na visoku osjetljivost podataka koji će prolaziti kroz sustav te rizik od njihovog neovlaštenog korištenja, zbog čega poduzetnici očekuju da država preuzme veći dio odgovornosti i sigurnosnih provjera, umjesto da cjelokupni rizik bude prebačen na poduzetnike. Poduzetnici su stoga pozvali na dodatne konzultacije, prilagodbe i faznu implementaciju koja neće dodatno opteretiti gospodarstvo.

„U HUP-Udruzi malih i srednjih poduzetnika zalažemo se za model oporezivanja dobiti u kojem se dobit ostvarena unutar prihoda do milijun eura oporezuje po stopi od 10 posto, a proporcionalni dio dobiti koja se odnosi na prihod iznad tog praga oporezuje po višoj stopi od 18 posto. Takvo rješenje uklonilo bi sadašnji demotivirajući učinak na rast poduzeća odnosno na prelazak prihodovnog praga od milijun eura. Uz to, potrebni su nam predvidivi porezni uvjeti, digitalizirani porezni i administrativni procesi, te funkcionalno pravosuđe“, poručio je Boris Antunović, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika.

Na kraju Radnog ručka, članovi Hrvatske udruge poslodavaca istaknuli su važnost kontinuirane suradnje i otvorene komunikacije između gospodarstva i Vlade, a kako bi konstruktivno izgrađivali bolje poduzetničko okruženje u HUP-u su najavili osnivanje povjerenstva za poreznu politiku.