Poduzetnici imaju ogroman investicijski potencijal, spremne projekte i njihova ulaganja imaju priliku potaknuti oporavak i rast čitavoga gospodarstva

09.03.2021.

Zagreb, 9. ožujka 2021. - Danas se u organizaciji HUP-a u prostorijama Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održala konferencija na temu „Mogućnosti EU fondova za poduzetnike u novom programskom razdoblju“ na kojoj su uz poduzetnike sudjelovali i ministri Ćorić, Aladrović i Tramišak. Više od 9 milijardi eura Hrvatskoj stoji na raspolaganju iz Fonda za oporavak i otpornost, a sredstva je potrebno potrošiti do sredine 2026.godine. Dosadašnja iskustva govore kako će ogromna većina tog novca biti uložena u javni sektor i to u infrastrukturne projekte za koje postoje i drugi financijski instrumenti poput Kohezijskog fonda. U sedmogodišnjem proračunu EU, za Hrvatsku je predviđeno preko 14 milijardi eura  koje su nam na raspolaganju u razdoblju 2021.-2029.

Skup su otvorili dekan Ekonomskog fakulteta Jurica Pavičić i glavni direktor HUP-a Damir Zorić koji je u zaključku svog pozdravnog govora izjavio: „Moramo izdvajati više sredstava u realni sektor koji je jedini generator rasta i najvažniji faktor oporavka naše zemlje. Drago nam je što su se današnjoj konferenciji odazvali predstavnici Vlade jer to ukazuje na želju za dijalogom.“

Uvodno je pozicije poduzetnika iznio Mihael Furjan, predsjednik HUP-a:

„U prethodnom višegodišnjem financijskom okviru velika većina EU sredstava završila je u javnom sektoru i to primarno u infrastrukturnim projektima. Smatram da imamo dobru infrastrukturu i da je Hrvatska dobro mjesto za život. Želimo da Hrvatska isto tako postane dobro mjesto za investiranje i poslovanje. Iako smo svjesni važnosti unapređenja infrastrukture u času u kojem je gospodarstvo teško pogođeno posljedicama pandemije i dodatno uzdrmano snažnim potresima, moramo biti svjesni da nas iz duboke krize jedino mogu izvući investicije u privatnom sektoru.  Realni sektor je taj koji može u bitno kraćem vremenu osigurati nova zapošljavanja, očuvanje radnih mjesta, brže stope rasta BDP-a, a time i utjecati na socijalnu i zdravstvenu zaštitu i bolju kvalitetu života svih građana. Svaka potpora u privatni sektor znači da se EU novcu dodaju i privatne investicije. Ovisno o regiji i veličini poslodavca potpore su 20% do 70% EU sredstava, što zapravo znači da poduzetnici moraju sami uložiti dodatnih 30% do 80%. Ovo pokazuje našu spremnost da radimo i ulažemo vrijeme i novac u gospodarski oporavak, no potreban nam je inicijalni zamašnjak koji može osigurati država. Sada izgubljeno vrijeme nažalost za sve nas znači propuštenu priliku da povećamo zaposlenost, BDP i kvalitetu života svih naših sugrađana.“

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak prezentirala je mogućnosti za Hrvatsku u novom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine.

Novo programsko razdoblje 2021.-2027. daje nam nove mogućnosti za ulaganje u razvoj i versifikaciju gospodarstva i ulaganje u malo i srednje poduzetništvo upravo u vidu korištenja pametnih i zelenih tehnologija te ćemo u novom programskom razdoblju ići u smjeru pametne i zelene transformacije gospodarstva. Tu nam se otvaraju mogućnosti za korištenje više od 55% sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Za IRI 2 natječaj pronašli smo pola milijarde kuna vrijednosti sredstava kroz uštede u okviru drugih ugovorenih projekata. Pokušavamo s EK dogovoriti da nam tu realokaciju dopusti.“ - izjavila je ministrica Tramišak

Na panel raspravi koja je uslijedila sudjelovali su: ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, predsjednik HUP-a Mihael Furjan, predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU Ana Fresl, dopredsjednik HUP-ICT Hrvoje Josip Balen i generalni direktor Ferro-Preisa Marijan Nöthig.

„Ulaganja u privatni sektor imaju potencijala smanjiti nezaposlenost, povećati mirovine i povećati socijalnu zaštitu građana. Ulaganje u javne projekte poput cesta, fakulteta, trgova i slično pokrenut će nakratko i onako pretrpani i prenapregnuti građevinski sektor, ali kad investicije završe porezni prihodi države i zaposlenost neće se povećati. Upravo su industrije koje počivaju na visokim tehnologijama i razvoju novih proizvoda, poput ICT i farmaceutske industrije, pokazale do sada da mogu rasti bitno brže od domaćeg tržišta i svojim izvozom znanja i proizvoda jačati BDP. Krajnji je trenutak da prihvatimo kako proizvodi koji imaju dodanu vrijednost, koji koriste tehnologije budućnosti donose nužan rast zaposlenosti, bolje korištenje visoko educiranih stručnjaka i tako omogućavaju njihov kontinuirani razvoj u Hrvatskoj. Na taj način ne samo da zadržavamo stručnjake, potičemo znanost nego i jačamo društvo znanja.“ - izjavio je Mihael Furjan, predsjednik HUP-a

„Nacionalna ekonomija se sastoji od privatnog i javnog dijela sektora. Ovaj plan treba poduprijeti reformske projekte u javnom sektoru - sustav zdravstva, mirovinski sustav i socijalno osiguranje kao i druge komponente sustava. Mi smo na istoj strani s hrvatskim poduzetnicima. Najveći mogući dio ovih sredstava treba usmjeriti realnom sektoru, u tom smjeru razgovaramo s europskim kolegama. Ekonomski oporavak i tranzicija k zelenom gospodarstvu mora biti prioritet, iako pristup pri tome treba biti balansiran. Inzistira se na projektima koji osiguravaju infrastrukturnu podlogu za daljnji razvoj gospodarstva te onima koji su u visokoj fazi dovršenosti. Najveći multiplikativni učinak je ona kuna koja je usmjerenja u realno gospodarstvo i zato na tome inzistiramo na našim internim sastancima.“ - rekao je ministar Ćorić

„Pohvaljujem sve što je izjavio ministar Ćorić, to je dobar korak za daljnje razgovore, no vrag je u detaljima. Zanima nas saznati točno što će činiti postotak koji je najavljen od premijera jer ako taj postotak ne bude usmjeren u pravi privatni sektor, nećemo uspjeti stvoriti nova radna mjesta. Javna nabava, o kojoj se puno govori, ne može biti poticaj hrvatskom gospodarstvu. Do sada smo bili uključeni kao promatrači i ne znamo što se u Planu oporavka zapravo nalazi. Čini se da postoje kratki spojevi između samih ministarstava, a sve se drži u tajnosti što kod nas poduzetnika kreira nepovjerenje. Očekujemo da nas se aktivnije uključi u izradu Plana.“ - kazao je Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP-ICT

„HUP je u veljači proveo najveću anketu na uzorku većem od 1.700 poduzetnika na temu povlačenja sredstava iz fondova EU. Projekti se odnose većinom na digitalnu transformaciju, proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije. 80% ukupnih sredstava minimalno bi trebalo biti bespovratnih prema mišljenju poduzetnika.“ - izjavila je Ana Fresl, predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU

„Digitalnu transformaciju vidimo kao temelj razvoja Hrvatske u ovom desetljeću, a na brzinu prilagodbe uvelike će utjecati konkurentnost naše radne snage. Potrebno nam je snažnije usklađivanje vještina radne snage s potrebama tržišta rada kroz poboljšanje suradnje dionika na tržištu rada s naglaskom na sustav obrazovanja. Namjeravamo uložiti i značajna sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i ESF+ u unaprjeđenje ljudskih potencijala i jačanje cjeloživotno usavršavanje i unapređivanje vještina odnosno upskilling i reskilling.“ - izjavio je ministar Aladrović

„Naš investicijski potencijal je velik. Neprestano ulažemo u novu automatizaciju i robotizaciju, nešto smo vlastitim sredstvima financirali, a nešto kreditima. 2014. godine smo uložili u zamjenu peći s CO2 na električne tj. prošli smo kroz zelenu tranziciju u našem postrojenju. Željeli bismo da se projekti poput naših mogu u budućnosti financirati iz NPOO sredstava jer bi to zasigurno pomoglo daljnjem proširenju naših kapaciteta i otvaranju novih radnih mjesta.“ - rekao je generalni direktor Ferro-Preisa Marijan Nöthig.

 

Mogućnosti EU fondova za poduzetnike.ppt

vrh stranice