Pitanja i odgovori o aktu o obnovi prirode: obnova ekosustava za ljude, klimu i planet

Glavne koristi ulaganja u obnovu prirode navedene su u informativnom članku. Obnovom ekosustava povećat će se poljoprivredni prinos i osigurati važna mrijestilišta i rastilišta na moru, čime će se smanjiti rizici u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i povećati otpornost prehrambenog sustava. Zdrava priroda jača naše sustave za održavanje života – od proizvodnje kisika i oprašivanja do osiguravanja svježe pitke vode i zdravog tla. Obnova prirode ima važnu ulogu u ograničavanju rasta globalnog zagrijavanja hvatanjem i skladištenjem ugljika u prilagodbi klimatskim promjenama, te u ublažavanju posljedica sve ekstremnijih prirodnih katastrofa kao što su poplave, suše i toplinski valovi. Prirodni ekosustavi jednako su važni i za naše fizičko i mentalno zdravlje i dom su brojnih divljih vrsta.

Koji su gospodarski troškovi i koristi akta? 

Opsežna procjena učinka pokazuje da zdraviji i bioraznolikiji ekosustavi pokazuju znatno bolje rezultate u aspektima kao što su ublažavanje klimatskih promjena, sprečavanje katastrofa, kvaliteta vode, čistoća zraka, zdravlje tla i ukupna dobrobit.

Iz provedene je procjene učinka općenito vidljivo da se svakim eurom potrošenim na obnovu ostvaruje povrat ulaganja u vrijednosti od 8 EUR do 38 EUR, ovisno o ekosustavu, u koristima od brojnih usluga koje pružaju zdravi ekosustavi.

Gospodarski trošak degradacije prirode iznimno je visok. Na primjer, troškovi nastali zbog degradacije tla u EU-u sada premašuju 50 milijardi EUR godišnje. S druge strane, koristi obnove prirode znatno nadmašuju troškove. Obnova morskih ekosustava omogućit će oporavak ribljih stokova, preokretanje trenda smanjenja broja oprašivača koristit će poljoprivredi, a bioraznolikije šume bit će otpornije na klimatske promjene.

Procjenjuje se, primjerice, da su koristi za zdravlje, gospodarsku otpornost, obnovu tresetišta, močvara, šuma, vriština i makije, travnjaka, rijeka, jezera i obalnih močvarnih područja vrijedne više od 1 800 milijardi EUR, dok troškovi iznose oko 150 milijardi EUR. 

Koliko je ozbiljan problem propadanja ekosustava i zašto trebamo hitno djelovati?

Istraživanja kao što su izvješće Europske agencije za okoliš „Stanje prirode u EU-u” iz 2018. ili rad Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) pokazuju sljedeće:

• U lošem je stanju bilo 81 % staništa zaštićenih u EU-u, za 36 % stanje se pogoršalo, a samo se za njih 9 % stanje poboljšalo.
• Svi europski ekosustavi, od prirodnih, poluprirodnih do znatno promijenjenih, pod sve su većim pritiskom i izloženi su sve težim učincima klimatskih promjena i drugim prijetnjama kao što je onečišćenje hranjivim tvarima zbog prekomjerne uporabe gnojiva i kemikalija. Intenzivnije korištenje i prenamjena zemljišta uzrokuju gubitak ekosustava.
• U širim regijama zapadne, srednje i istočne Europe močvarna su se područja od 1970. smanjila za 50 %. Tresetišta su važna za hvatanje i skladištenje ugljika te filtriranje vode, a u lošem je stanju očuvanosti njih 84 %. U proteklom se desetljeću smanjilo 71 % populacija riba i 60 % populacija vodozemaca.
• Opće stanje šuma u EU-u loše je, a među najugroženijima su ekosustavi s intenzivnim poljoprivrednim aktivnostima.
• Morski ekosustavi pod velikim su pritiskom uslijed klimatske krize, smanjenja bioraznolikosti, prekomjernog iskorištavanja, onečišćenja i uništavanja invazivnim vrstama.

Na konferenciji COP26 Klimatskog pakta iz Glasgowa naglašena je važnost zaštite, očuvanja i obnove prirode i ekosustava (uključujući šume i druge kopnene i morske ekosustave) kako bi se uklanjanjem stakleničkih plinova i zaštitom bioraznolikosti postigao dugoročni globalni klimatski cilj.

U šestom izvješću o procjeni Međuvladina panela o klimatskim promjenama ističe se da će se, čak i kad bi se zagrijavanje ograničilo na 1,5 °C, prirodni ekosustavi teško prilagoditi te da će biti prisutni visoki rizici od smanjenja bioraznolikosti, smrtnosti, izumiranja vrsta i gubitka povezanih izvora prihoda. U izvješću se poziva na hitnu obnovu narušenih ekosustava kako bi se ublažile klimatske promjene i smanjili njihovi učinci, posebno na degradirana močvarna područja i rijeke, šume i poljoprivredne ekosustave.

Prijedlog akta o obnovi prirode snažan je pokazatelj u pripremi globalnog okvira za bioraznolikost nakon 2020. da je EU predvodnik na međunarodnoj razini u području zaštite i obnove bioraznolikosti. Obnova prirode jedno je od najvažnijih pitanja na međunarodnoj razini jer sve više raste svijest o ozbiljnim i nepovratnim učincima oštećenih i sve narušenijih ekosustava, među ostalim i kad je riječ o sigurnosti opskrbe hranom.

Koje su mjere planirane za različite ekosustave?

Prijedlogom se utvrđuje niz ciljeva, na primjer:

• prirodni i poluprirodni ekosustavi – poboljšanje i ponovna uspostava bioraznolikih staništa velikih razmjera te vraćanje populacija vrsta poboljšanjem i proširenjem njihovih staništa,

• kukci oprašivači – preokretanje trenda smanjenja broja pčela, leptira, bumbara, osolikih muha i drugih populacija oprašivača do 2030. te omogućavanje ponovnog rasta populacija oprašivača, te utvrđivanje metodologije za redovito praćenje oprašivača,
• šumski ekosustavi – postizanje pozitivnog trenda za stojeće i ležeće mrtvo drvo, šume neujednačene starosti, povezanost šuma, brojnost uobičajenih šumskih ptica i zalihe organskog ugljika,  
• urbani ekosustavi – bez neto gubitka zelenih površina u gradovima do 2030., povećanje ukupnih zelenih površina u gradovima za 3 % do 2040. i za 5 % do 2050., pokrivenost krošnjama u gradovima od barem 10 % te neto povećanje zelenih površina u gradovima koje su integrirane u postojeće i nove zgrade i infrastrukturu,
• poljoprivredni ekosustavi – povećanje broja travnjačkih leptira i poljskih ptica, zaliha organskog ugljika u mineralnim tlima poljoprivrednih zemljišta i udjela poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajobraza visoke raznolikosti; obnova 30 % isušenih tresetišta koja se upotrebljavaju u poljoprivredne svrhe do 2030. i 70 % do 2050.,
• morski ekosustavi – obnova morskih staništa kao što su morske trave ili sedimentno dno koja donose znatne koristi, među ostalim za ublažavanje klimatskih promjena, te obnova staništa istaknutih morskih vrsta kao što su dupini i pliskavice, morski psi i morske ptice,
• povezanost rijeka – utvrđivanje i uklanjanje barijera koje sprečavaju povezanost površinskih voda tako da se do 2030. barem 25 000 km rijeka vrati u prirodno stanje vodotoka.

Koji su očekivani učinci obnove prirode na sigurnost opskrbe hranom i cijene hrane?

Zdravi ekosustavi, bioraznolikost i opća održivost hrane ključni su za sigurnost opskrbe hranom. Obnova prirode ključna je za povećanje održivosti poljoprivrede i prehrambenih sustava u EU-u i za smanjenje njihove ovisnosti uvoznim sirovinama kao što su fosilna goriva, gnojiva i hrana za životinje.

Mnogi poljoprivrednici već osjećaju učinke propadanja prirode i gubitka bioraznolikosti. Degradacija tla u EU-u danas pogađa 61 – 73 % poljoprivrednog zemljišta, što ograničava proizvodnju hrane u nekim regijama Europe. Samo erozija uzrokuje gubitak od gotovo 3 milijuna tona pšenice i 0,6 milijuna tona kukuruza godišnje. U svijetu je zbog degradacije zemljišta već smanjena produktivnost 23 % površine zemljišta, a zbog smanjenja broja oprašivača mogli bi se na godišnjoj razini u svijetu izgubiti usjevi u vrijednosti 577 milijardi USD.

Ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je i trend povećanja cijena hrane koji je posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 i slabim žetvama u zemljama proizvođačima koje su pogođene ekstremnim vremenskim uvjetima. To je znatno utjecalo na sigurnost opskrbe hranom izvan EU-a, posebno u Africi.

Mjere obnove prirode poboljšavaju sigurnost opskrbe hranom čak i u kratkoročnom razdoblju. Iako obnova cjelovitih ekosustava obično traje više od 10 godina, neke aktivnosti obnove daju pozitivne rezultate i u kratkoročnom razdoblju (1 – 4 godine). Na primjer, cvjetne trake, živice i drugi elementi krajobraza mogu gotovo odmah utjecati na stope oprašivanja i brojnost oprašivača, čime se povećavaju prinosi. Drugi je primjer smanjenje erozije tla kamenim zidovima, travnatim pojasevima i drugim obilježjima koja mogu zadržati sedimente unutar poljoprivrednih površina. U morskom okolišu neke vrste riba i školjaka koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe mogu se brzo oporaviti u dobro organiziranim ograničenim područjima ili zonama potpune zabrane ribolova, pri čemu se ulov u nekoliko godina povećava peterostruko.

Osim toga, smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima u lancu opskrbe hranom, posebno o gnojivima i kemikalijama uvezenima iz Rusije i Bjelarusa, pomoći će se poljoprivrednicima da se nose s rastućim cijenama poljoprivrednih sirovina, a potrošačke cijene zadržat će se na prihvatljivim razinama. 

Studije su pokazale i da se mjerama diversifikacije u poljoprivredi može povećati bioraznolikost, oprašivanje, zaštita od nametnika, kruženje hranjivih tvari, plodnost tla i regulacija vode, a da se pritom ne ugrozi prinos usjeva. Slično tome, utvrđeno je da agroekološke prakse (npr. raznolikost usjeva, poljoprivredno-šumarski sustavi, mješoviti sustavi uzgoja usjeva i stoke te prakse kojima se poboljšava kvaliteta tla) pozitivno utječu na sigurnost opskrbe hranom i hranjivost. Pozitivni rezultati uglavnom su povezani s kućanstvima u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

U srednjoročnom i dugoročnom razdoblju klimatska kriza i kriza bioraznolikosti zajednički predstavljaju jednu od najvećih prijetnji sigurnosti opskrbe hranom. Obnova je ključna za suzbijanje mnogih velikih prijetnja proizvodnji hrane. To uključuje:

• povećanje zdravlja i plodnosti tla kako bi se smanjila upotreba kemijskih gnojiva,
• povećanje populacija oprašivača – godišnja poljoprivredna proizvodnja u EU-u u vrijednosti gotovo 5 milijardi EUR izravno se pripisuje kukcima oprašivačima,
• promicanje prirodnog suzbijanja nametnika kako bi se smanjila ovisnost o kemijskim pesticidima,
• poticanje prirodnih rješenja za borbu protiv klimatskih promjena, primjerice sadnje stabala i ponovne uspostave poplavnih ravnica, čime će se smanjiti rizici za poljoprivredu povezani s klimom.

U okviru trenutačnih nastojanja da se predvide problemi povezani s nesigurnošću opskrbe hranom Komisija će provesti analizu svih uzroka nesigurnosti opskrbe hranom kako bi utvrdila kratkoročne i dugoročne mjere koje će možda biti potrebno poduzeti.

Kako će obnova prirode pomoći u borbi protiv klimatskih promjena? 

Gubitak bioraznolikosti i klimatska kriza usko su povezani, a njihovi se učinci međusobno pojačavaju. Jačanjem prirode borimo se protiv klimatske krize. Stoga je obnova ekosustava važno prirodno rješenje za suočavanje s krizom bioraznolikosti i klimatskim krizama.

Mnoga degradirana staništa, kao što su šume, tresetišta, slane močvare i livade morske trave, imaju znatan potencijal za skladištenje ugljika u biomasi i tlu. Njihova obnova važan je dio strategija za ublažavanje klimatskih promjena.

Obnova prirode pomaže nam i u prilagodbi klimatskim promjenama. Zdrave rijeke, poplavne ravnice i močvarna područja apsorbiraju poplavnu vodu učinkovitije i uz niže troškove nego izgrađeni objekti, a kad prirodu vratimo u gradove, ona hladi lokalna područja, smanjuje učinak toplinskih valova i znatno smanjuje potrošnju energije za klimatizaciju. 

Što predmetni prijedlog znači za vlasnike zemljišta, šumare, poljoprivrednike i ribare? 

Prijedlogom se ne uvode izravne obveze za vlasnike zemljišta, šumare, poljoprivrednike ni ribare, već samo za države članice. To uključuje ciljeve za poljoprivredne ekosustave, kao što su osiguravanje oporavka oprašivača i populacija poljskih ptica, ponovna uspostava tresetišta i povećanje prisutnosti obilježja krajobraza kao što su živice. Za to će biti potrebna poboljšanja poljoprivrednih praksi, pri čemu će mnoge promjene biti usklađene s postojećim ciljevima strategije EU-a za bioraznolikost i strategije „od polja do stola”. Prijedlog uključuje i ciljeve za poljoprivredne ekosustave, kao što su povećanje broja šumskih ptica, količine mrtvog drva, povezanosti šuma, zaliha organskog ugljika i udjela šuma neujednačene starosti. Ti su ciljevi važni za održivost poljoprivrede i šumarstva EU-a i osiguravanje produktivnosti i otpornosti proizvodnje hrane. Prijedlog uključuje i ciljeve u pogledu morskih ekosustava. Obnovom morskih ekosustava, posebno važnih mrijestilišta i rastilišta, omogućit će se oporavak ribljih stokova, a ribarima će se osigurati gospodarske i društvene koristi od povećanog ulova.

Održiva poljoprivreda važna je za održavanje mnogih vrsta i staništa na područjima velike bioraznolikosti. Brojne ekstenzivne poljoprivredne prakse, primjerice precizna i ekološka poljoprivreda, agroekologija, agrošumarstvo i trajni travnjaci niskog intenziteta, imaju višestruke i znatne koristi za zaštitu bioraznolikosti, usluge ekosustava i obilježja krajobraza.

Bit će potrebno prilagoditi određene šumarske prakse kako bi se veća šumska područja približila poluprirodnom ili prirodnom stanju, uz niži intenzitet sječe kao dio šumarstva u skladu s prirodom.

Međutim, ulaganjem u obnovu uvijek će se ostvariti koristi koje su nekoliko puta veće od uloženog iznosa ili uvedenih promjena. Budući prinosi usjeva i drva vjerojatno će biti stabilniji i otporniji na nametnike i ekstremne vremenske uvjete. Obnovljene će šume zahvaljujući raznovrsnijoj rasprostranjenosti vrsta drveća biti manje osjetljive na šumske požare i suše. Sve će to imati izravne pozitivne učinke na poljoprivrednike, šumare i vlasnike zemljišta.

Prilagodbom poslovnih modela postat će dostupni i novi oblici prihoda. Primjerice, vjerojatno će se povećati prihodi od turizma i rekreacijskih aktivnosti jer su zdravi ekosustavi glavne lokacije kvalitetnog turizma.

Što prijedlog znači za gradove i predgrađa?

Cilj je prijedloga osigurati stalno povećanje zelenih površina u gradovima i pokrivenosti krošnjama na gusto naseljenim područjima do 2050. To se može postići ozelenjivanjem urbanističkog planiranja tijekom vremena, obnovom degradiranog industrijskog zemljišta, povećanjem broja zelenih krovova, sadnjom uličnih drvoreda i stvaranjem mikroparkova te vanšumskog zelenila, pa čak i ozelenjivanjem parkirališta. U Europi se razvijaju mnogi inspirativni primjeri takvih projekata, među ostalim u okviru novog europskog Bauhausa.

Nove zgrade mogu se graditi tako da se od samog početka u obzir uzima cilj ozelenjivanja gradova. U mnogim gradovima EU-a nalaze se velika napuštena i onečišćena zemljišta pogodna za obnovu.

Na temelju prijedloga s vremenom će nestati povezanost rasta gradova s gubitkom zelenih površina i pokrivenosti krošnjama.

Što prijedlog znači za svakodnevicu Europljana? 

Prijedlog na svakodnevnoj razini podrazumijeva zelenije, obnovljene ekosustave u gradovima i oko njih te zdravije i bioraznolikije obale, rijeke, šume i ruralna područja.

Prijedlogom se također učvršćuje gospodarska budućnost i povećava otpornost EU-a. Obnovljeni ekosustavi osiguravaju produktivno tlo, čistu vodu i zrak, zdravo ribarstvo, održive prirodne resurse i sirovine te su, što je najvažnije, važan i isplativ način ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.

Kako će se prijedlog provoditi i pratiti? 

Od država članica očekuje se da u roku od dvije godine od stupanja uredbe na snagu Komisiji dostave nacionalne planove obnove koji pokazuju kako će ostvariti ciljeve. Od njih će se zahtijevati i da prate svoj napredak i izvješćuju o njemu. Europska agencija za okoliš sastavljat će redovita tehnička izvješća o napretku prema ostvarivanju ciljeva. Komisija će pak izvješćivati Europski parlament i Vijeće o provedbi akta o obnovi prirode.

Time će se pridonijeti redovitom izvješćivanju Komisije o napretku Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. Kao dio novog okvira upravljanja, mehanizam praćenja i pregleda Strategije EU-a za bioraznolikost omogućit će redovitu procjenu napretka i, prema potrebi, utvrđivanje korektivnih mjera.

Na taj se način prijedlogom pridonosi oblikovanju integriranog pristupa u područjima bioraznolikosti, klime i izvora prihoda. 

Koje su mogućnosti financiranja dostupne na razini EU-a? 

U Strategiji EU-a za bioraznolikost predviđa se da će se u okviru europskog zelenog plana svake godine izdvojiti više od 20 milijardi EUR za bioraznolikost. Konkretno, u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) EU-a za razdoblje 2021. – 2027. prihvaćen cilj za financiranje bioraznolikosti od 2024. iznosit će 7,5 % proračuna EU-a, a 2026. i 2027. porast će na 10 %. U okviru trenutačnog VFO-a bit će dostupno oko 100 milijardi EUR za rashode za bioraznolikost, uključujući obnovu.

Komisija nastoji osigurati potpunu integraciju financiranja obnove prirode i bioraznolikosti u Mehanizam za oporavak i otpornost, InvestEU, europske strukturne i investicijske fondove, zajedničku poljoprivrednu politiku, Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, fondove za istraživanje i program LIFE za okoliš i klimu.

Fondovi EU-a kao što su zajednička poljoprivredna politika i Fond za pravednu tranziciju te razni nacionalni fondovi u većini država članica EU-a pomoći će poljoprivrednicima u prelasku na održiviju poljoprivredu ili druge aktivnosti koje su više u skladu s prirodom. Prijedlogom o pesticidima koji se danas objavljuje EU će odgovoriti na hitnu potrebu za promjenama u načinu korištenja pesticida te će poduprijeti poljoprivrednike u uvođenju tih promjena. Države članice mogu se pet godina koristiti ZPP-om za pokrivanje troškova nastalih zbog novih zahtjeva za poljoprivrednike. Time se mogu nadoknaditi svi dodatni troškovi i spriječiti povećanje cijena hrane.

Putem poljoprivrede koja se temelji na sekvestraciji ugljika i predstojećeg okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika Komisija će promicati novi poslovni model uklanjanja ugljika kroz zemljište koji će uključivati financijske poticaje za uvođenje prirodnih rješenja.

Države članice mogu promicati tržišne instrumente kako bi pomogle u pokrivanju troškova obnove i spriječile pogoršanja, primjerice fiskalnim pristupima, plaćanjima za usluge ekosustava, programima plaćanja na temelju rezultata i drugima. 

Što se poduzima na globalnoj razini? Kako se prijedlog uklapa u stajalište EU-a o zaustavljanju gubitka bioraznolikosti u svijetu? 

Desetljeće UN-a za obnovu ekosustava, koje traje od 2021. do 2030., tekući pregovori o globalnom okviru za bioraznolikost (COP15) za razdoblje nakon 2020. u okviru Konvencije o bioraznolikosti (CBD) te zaključci 26. konferencije stranaka (COP26) konferencije o klimatskim promjenama koja se održala u Glasgowu stvorili su politički zamah za obnovu prirode.

Ovim zakonodavnim prijedlogom, prvim te vrste u svijetu, EU pokazuje da ozbiljno shvaća globalne ciljeve zaustavljanja gubitka bioraznolikosti. Poduzimanjem mjera unutar EU-a postajemo primjer drugima i na globalnoj razini. Prijedlog akta o obnovi prirode ključan je doprinos EU-a u trenutačnim pregovorima o globalnom okviru za bioraznolikost nakon 2020., koji će se donijeti na konferenciji sastanaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) koja će se održati u Montréalu od 7. do 15. prosinca ove godine.  Njime se pridonosi i postizanju ciljeva EU-a u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima na troškovno učinkovit način te ispunjavanju međunarodnih obveza EU-a.

Više informacija

Priopćenje za medije: Europski zeleni plan: pionirski projekti za oporavak prirode u Europi do 2050. i smanjivanje upotrebe pesticida za polovinu do 2030.

Informativni članak o aktu o obnovi prirode

Informativni članak o bioraznolikosti i otpornosti

Brošura: Obnova prirode (postojeći projekti u državama članicama)

Interaktivno obrazovno iskustvo: Park oprašivača