Oni koji zbog epidemije nisu na primarnim poslovima trebaju biti angažirani u agraru

31.03.2020.

Proizvodnja hrane je, ili bi morala biti, strateška odrednica svake zemlje, pa tako i Hrvatske, a koliko je to bitno svjedočimo i ovih dana kad se uslijed pandemije koronavirusa sužavaju ili čak i zatvaraju redovni trgovački putevi bazirani na globaliziranoj ekonomiji.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) – Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede (UPIIP) ističu da je Hrvatska generalno u proizvodnji hrane izrazito ovisna o uvozu. Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a napominje da u većini toga nismo samodostatni – od svinjskog mesa, voća, povrća pa nadalje.

“Svjetska opskrba hranom trenutno je pod pojačanim rizikom zbog epidemije koronavirusom, te nailazi na sve veće prepreke, uključujući ograničenja izvoza kojima veliki proizvođači žele osigurati opskrbu svojih građana u uvjetima pandemije.

Postoji bojazan da bi neke vlade mogle ograničiti protok osnovnih prehrambenih proizvoda kako bi osigurale domaću opskrbu s obzirom na poremećaje u nabavnim lancima. Zato je dodatno pažnju potrebno posvetiti održanju i jačanju proizvodnje u Hrvatskoj”, kaže nam Kosanović.

 

Dodaje da su narudžbe tvrkama iz ovog sektora u Hrvatskoj pale 40-70%, a veliki dio svježe robe je u prošlim tjednima propao što zbog otkazivanja narudžbi što zbog zastoja na granicama. Prvi pravi pokazatelj prometa će biti tijekom travnja jer se u ožujku povećala prodaja određenih namirnica zbog stvaranja kućnih zaliha.

No, sektor generalno bilježi veliki pad poslovne aktivnosti i prihoda, prosječno 40-70%, a ne očekuju niti da će Uskrs to popraviti. Iz HUP-a procjenjuju da tvrtke iz sektora imaju zaliha za mjesec-dva proizvodnje, no naglašavaju da je trenutno veliki problem pritisak inozemnih dobavljača koji, ili inzistiraju na avansnim uplatama u cijelosti, ili su radi zaštite domaćeg tržišta izrazito skratili rokove plaćanja.

Iz HUP-a upozoravaju da proizvodnja hrane unatoč poteškoćama ne smije stati te je zato iznimno važno riješiti problem nedostatka radne snage u poljoprivredi, osobito sezonaca.

Pod strateškom lupom

“Hitno nam treba od 5000 do 7000 radnika za sezonske poslove u poljoprivredi. Trenutno je najviše radnika potrebno na poslovima ubiranja prvih plodina u staklenicima i plastenicima, a potom i u proljetnoj sjetvi”, govori Milka Kosanović. Očekuje da će nakon završetka ove krize hrvatske poljoprivreda biti pod strateškom lupom države jer se sada vidi koliko je važno imati vlastitu proizvodnju.

Kosanović
Trenutno je najviše radnika potrebno na poslovima ubiranja prvih plodina u staklenicima i plastenicima, a potom i u proljetnoj sjetvi.
“Nikada nećemo biti samodostatni u svemu, nijedna zemlja nije, ali doista moramo poboljšati tu bilancu. Sam sektor već je prilično konsolidiran, u ranijim godinama došlo je do velikih ulaganja poslovnih subjekata u tehnologiju i kadrove. Očekujemo da će takav proces konsolidacije samih subjekata pratiti i odgovarajuće državne politike. Okrupnjavanje, povećanje učinkovitosti i ekonomičnosti proizvodnje i sve ostalo što su karakteristike uspješne poljoprivredne proizvodnje u cijeloj EU, moraju snažno podržane i u Hrvatskoj gdje poljoprivreda može generirati dodatne milijarde kuna prihoda”, kaže Kosanović.

Predstoji i digitalizacija

Najavljuje da sektoru još preostaje digitalizacija jer je poljoprivreda, generalno gledajući, jedna od najmanje digitaliziranih grana i to će sigurno biti jedan od procesa u nadolazećem periodu jer značajno podiže učinkovitost i profitabilnost poduzeća.

U ovom sektoru HUP-a od Vlade primarno očekuju da im pomogne u angažiranju radne snage u poljoprivredi koja zbog epidemije nije angažirana na primarnim poslovima, kao i sve nezaposlene. Isto tako traže da se mjeru pomoći 3250 kuna omogući kompanijama koje ispunjavaju kriterije i za sezonce, a ne samo stalne radnike.

Predlažu i stvaranje robne rezerve u živoj ribi te ukidanje ograničenja u korištenju preostalih sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo kojim se podržava industrija ribarstva u našoj zemlji.

Isto tako se traži osiguranje dostatnih sredstava za likvidnost, odgađanje dodatnih trošarina na duhan, alkohol i bezalkoholna pića te povrat trošarine za svu robu koja će biti uništena zbog isteka roka i refundacija troškova zbrinjavanja sve robe koja će morati biti uništena zbog isteka rokova.

IZVOR: https://www.poslovni.hr/hrvatska/oni-koji-zbog-epidemije-nisu-na-primarnim-poslovima-trebaju-biti-angazirani-u-agraru-4223296

vrh stranice
vrh stranice