Ocjena tri godine Vlade RH iz perspektive poslodavaca 10/2016 - 11/2019: Dvojka - ocjena s kojom se može proći, ali ne i stvarno napredovati

10.12.2019.

Zagreb, 10. prosinca 2019. - Hrvatska udruga poslodavaca priredila je tradicionalni blagdanski domjenak na kojem se okupilo petstotinjak uzvanika, gospodarstvenika, Vlade i medija. Na radnom dijelu susreta predstavljena je ocjena mjera Vlade RH za rasterećenje gospodarstva u tri godine mandata te rezultati istraživanja o poslovnim očekivanjima članova Hrvatske udruge poslodavaca za 2020. godinu.

„Imamo isti cilj, misiju i viziju – prihvatiti zajedničke izazove i Vlada i poslodavci. Napravili smo dobre pretpostavke za daljnji razvoj gospodarstva i ne očekujem katastrofično stanje za 2020. godinu kako neki mediji najavljuju. Sve su se naše prognoze za 2019. godinu obistinile. Stavili smo u proceduru i platformu Start – koja pomaže pokretanje poslovanja digitalnim putem. Gospodarski rast ne može biti temeljen samo na investicijama privatnog sektora, država također treba dati svoj doprinos investicijama kroz velike infrastrukturne projekte i to namjeravamo provoditi u djelo kroz 2020. godinu. Pojeftinit će cijena rada u idućoj godini jer ćemo dio neporeznih davanja ukinuti, a dio umanjiti te ćemo pokušati smanjivati razliku između onoga koliko radnik košta poslodavca i realne neto plaće koju radnik prima. Također, krenuli smo s liberalizacijom tržišta usluga te četvrtim krugom porezne reforme.“ – izjavio je uvodno Darko Horvat, izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike napravio je za Hrvatsku udrugu poslodavaca pregled mjera za rasterećenje gospodarstva koje je Vlada RH objavila u svom izbornom programu. U povezanim dokumentima u listopadu 2016. godine postavila je nekoliko ciljeva: 1) rast, 2) zapošljavanje, 3) socijalnu uključenost, 4) demografsku obnovu i povratak iseljenih. Instrumenti za ostvarivanje tih ciljeva uključivali su: poreznu reformu i aktivaciju državne imovine, održive javne financije uz pomoć boljeg povlačenja EU fondova, smanjenje omjera javnog duga za 10 postotnih bodova BDP-a (i rast rejtinga zemlje), povećanje investicija, posebno u izvoznim industrijama, povećanje efikasnosti institucija (reforma pravosuđa i javne administracije uz naglasak na digitalizaciju i regulatornu reformu), te obrazovnu reformu. Ciljevima su dodijeljene ocjene na skali do 1 do 5 :

Ocjena cilja rasta = 2:  Hrvatski rast je među najsporijima u Srednjoj i Istočnoj Europi. Hrvatski rast je veoma spor i u svjetlu činjenice da je polazna točka bila niska i da je tome prethodila duga recesija. Hrvatski rast je potaknut inozemnom potražnjom i tuđim novcem (EU fondovi, doznake)

Ocjena cilja zapošljavanja = 2: Zaposlenost ne raste dovoljno brzo da bi omogućila ostvarivanje drugih strateških ciljeva kao što su povećanje socijalne uključenosti te demografska obnova i povratak

Ocjena cilja socijalne uključenosti = 3  Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti smanjila se za malo više od 3 postotna boda od 2016. godine i danas iznosi 24%

Ocjena cilja demografske obnove i povratka = 1

Za razliku od ciljeva u kojima se isprepleću odgovornosti više dionika, kod ocjene instrumenata stvari su jasnije - to je ono što Vlada RH bira i za čiju je provedbu sama odgovorna, a učinci ovise o efikasnosti same Vlade.  HUP je instrumentima dao sljedeću ocjenu: Aktivacija državne imovine =  1; Porezna reforma = 3;  Održive javne financije =  3; Investicije, posebno za izvoz = 2; Efikasnost institucija = 2; Obrazovna reforma ostala je neocijenjena. Ukupna ocjena instrumenata = 2,2 (bez obrazovne reforme).  Prihodi opće države u Hrvatskoj i dalje su uvjerljivo najveći među zemljama Nove Europe, a „komotna“ prihodna strana omogućila je odgodu reformi na rashodnoj strani proračuna uz istovremeno postizanje fiskalne konsolidacije. Vladina statička procjena rasterećenja gospodarstva iznosi oko 9 milijardi kuna, međutim i dalje izostaje vjerodostojan i ažuran registar parafiskalnih nameta s uključenim procjenama troškova.

Stoga se moramo zapitati koja je to ocjena s kojom se može proći, ali ne i stvarno napredovati? Unatoč umjerenom rastu, Hrvatska gubi ambiciju, energiju i ljude i politika treba imati samo jedan cilj: vratiti ljude koji su otišli  i privući nove ljude koji žele doći živjeti u Hrvatsku.   „Zahvaljujući velikodušnosti Vlade, pritisku štrajka u školama i prijetnjama drugim štrajkovima, ove godine javni sektor pod bor dobiva nevjerojatna povećanja plaća i materijalnih prava. Kažem nevjerojatna, jer se radi o povećanjima koja su značajno veća od stopa gospodarskog rasta. Svi mi koji živimo od tržišta i svoga rada na to ne možemo gledati nikako drugačije nego s nevjericom i negodovanjem. Pokloni koje mi dobivamo i možemo očekivati od vlade bitno su skromniji. Mi ćemo pod bor sebi i našim radnicima staviti samo ono što možemo zaraditi sami i to iz onoga što ostane dok namirimo potrebe ove ranije spomenute i vrlo brojne grupe zaposlenih u javnom sektoru. Njihova su prava zajamčena, nemoguće ih je smanjivati, mogu samo rasti, za rezultate i kvalitetu rada nitko ih ne pita, radili ne radili oni svoje dobivaju. I među njima ima sjajnih i vrijednih ljudi, ali su u neravnopravnom položaju – jer njihov dobar rad nije nagrađen boljim uvjetima. Upravo suprotno često su izloženi  nekorektnim postupcima većine koja ne želi da im itko remeti njihovu idilu u kojoj se nikad ništa ne mijenja.“ – izjavila je u svom obraćanju Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca.

Agan Begić, direktor tvrtke za istraživanje javnog mnijenja, Promocija Plus, predstavio je rezultate istraživanja „Poslovna očekivanja HUP-a“ koje se među članovima provodi već osam godina. Poslodavci Hrvatske, njih 58% gospodarsko stanje u 2019. godini ocijenili su osrednje dobrim. Najoptimističniji su bili poslodavci u Primorsko goranskoj i Istarskoj županiji te sektor graditeljstva s ocjenom 3,25, dok su naniže ocjene dali poslodavci u Slavoniji - 2,8 te poslodavci u proizvodnom sektoru koji su gospodarsku situaciju ocijenili s 2,75.

U prognozama za 2020. poslodavci su jednako rezervirani. Njih 58% očekuje približno isto gospodarsko stanje tek 22% očekuje „malo bolje“ uvjete poslovanja. U Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj, dijelu zemlje koji je najviše proizvodno orijentiran ukazuju da 50% poslodavaca misle da će biti lošije nego 2019. Uvjeti za investiranje ostat će isti za 56 % poslodavaca, a da će biti malo bolje misli njih 24 posto. Pet glavnih prepreka u poslovanju vidi 60% svih ispitanih poslodavaca i to su: visoki porezi i doprinosi (25%), radna snaga (12,1), loše pravosuđe (8,9%), neefikasna javna uprava (8,1%) i korupcija (7,3%).

Prostor za promjene i potencijal za veći optimizam nalaze se u uklanjanju ovih pet ključnih prepreka: „ Ljudi koji nisu zadovoljni pakiraju kofere i odlaze. Ne iz državnih službi, iz lokalne uprave i samouprave, iz javnih poduzeća – odlaze uglavnom oni iz privatnog, realnog sektora. Odlaze oni koji trebaju napuniti proračun i osigurati sredstva iz kojih će se plaćati sve veći i veći troškovi države.  Svima koji su svladali barem osnove matematike u osnovnoj školi trebalo bi biti jasno da ta računica ne može držati vodu. Bez ljudi koji rade, bez onih koji stvaraju dodanu vrijednost, koji izvoze, inoviraju – nitko ne može računati ni na bolju budućnost, niti na održivost ovakvog stanja. Promjene i reforme u Hrvatskoj ostaju na čekanju, a vrijeme curi. Navlače se tamniji oblaci koji donose usporavanje gospodarskog rasta i u najsnažnijim članicama Unije.  U takvim okolnostima, kada govorimo o našim željama i očekivanjima, mi poslodavci želimo da nam 2020. ne donese promjene na gore. Da se Vlada uspije othrvati daljnjim pritiscima i vlastitim porivima za nova povećanja privilegija i troškova proračuna.“ – zaključila je u svom obraćanju Gordana Deranja.

 Na panel raspravi koja je uslijedila sudjelovali su članovi Izvršnog i Nadzornog odbora HUP-a:

Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spinvalisa d.d. i član Izvršnog odbora HUP-a: „U okvirima mogućeg, ministar Marić učinio je mnogo, no ne dovoljno. Optimist sam, ali i dalje smatram da smo uspavani i da presporo gradimo bolje okruženje, a uspoređivati se moramo s okruženjem naspram kojeg stagniramo.“

Goran Markulin, predsjednik Uprave Cromarisa i član Izvršnog odbora HUP-a: „Pomaci se vide u ovoj godini i porezno rasterećenje je veće, ali pitanje je s čim se uspoređujemo. Mi se kao tvrtka borimo na stranom tržištu i tamo se uspoređujemo s našom konkurencijom i tržištima na kojima ona posluje. Naša porezna reforma u odnosu na druge zemlje nije učinila mnogo za hrvatsku konkurentnost jer su drugi puno manje porezno opterećeni od nas.“

Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora Orbica d.o.o. i predsjednik Nadzornog odbora HUP-a: „Nedostatke koji su danas detektirani trebalo bi eliminirati, nadamo se da će Vlada to dovesti do razine koja može potaknuti razvoj gospodarstva. Nedostaju nam strana i domaća ulaganja. U RH je nemoguće oploditi kapital u usporedbi s nama susjednim zemljama. Udio proračuna u BDP-u je preko 46%, a kod drugih je ispod 40%, dakle u startu smo opterećeniji od ostalih, a još kad k tome dodamo pravosuđe i korupciju, svakako smo u lošijoj poziciji od ostalih EU zemalja.“

Ivan Bračić, osnivač, savjetnik Uprave i prokurist PIP d.o.o. i član Izvršnog odbora HUP-a: „Gledamo li odnos uvoza i izvoza, vidimo gdje nam je proizvodnja. Nedostatna nam je proizvodnja, a trebala bi biti u fokusu države za održivost, rast i razvoj. Naravno, potreban nam je i kapital tj. investicije. Poslovanje treba pojednostaviti, ali dignuti razinu odgovornosti svih subjekata u lancu. Proizvodnja danas zahtijeva znanje i povezivanje svih industrija, stoga nam je nužna i digitalizacija te bolje umrežavanje malih i velikih tvrtki.“

Jako Andabak, predsjednik Nadzornog odbora Sunce koncerna d.d. i član Izvršnog odbora HUP-a: „Sve što je ova Vlada poduzela ima određen pozitivan trend međutim to je daleko nedovoljno s mjesta na kojem se gospodarstvo Hrvatske danas nalazi. Zaostajemo za svim ostalim zemljama i dalje te je na tome potrebno jače raditi.“

Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherca d.d. i član Izvršnog odbora HUP-a: „Državna i javna uprava u RH neproporcionalno je velika naspram veličine zemlje. Gradimo preveliku administraciju u odnosu na premalu zemlju. Potrebna nam je mala skupina ljudi koja zna svoj posao i koja bi uredila stanje u državi. Rodoljublje neće vratiti ljude koji su otišli van zemlje već uređen sustav.“

 

vrh stranice
vrh stranice