Kružno gospodarstvo: Komisija poduzima mjere za smanjenje otpada od plastike za jednokratnu uporabu

Plastični proizvodi za jednokratnu uporabu nakupljaju se u našim morima, oceanima i na našim plažama. Veća je vjerojatnost da će završiti u moru nego predmeti koji se mogu koristiti više puta jer ih koristimo samo jednom, ili kraće vrijeme, a zatim bacimo. Iako je plastika praktičan, koristan i vrijedan materijal, odbačena nanosi štetu okolišu i negativno utječe na naše gospodarstvo.  Više od 80 % smeća u moru je plastika. Šteti okolišu, pogotovo morskoj flori i fauni te pticama, a kad se razgradi u mikroplastiku, može ući i u ljudski prehrambeni lanac. Negativan učinak plastike koja se baca u okoliš na gospodarstvo vidljiv je u sektorima kao što su turizam, ribarstvo i pomorski promet.

U okviru europskog zelenog plana Komisija je predložila politike i mjere za postizanje kružnog gospodarstva, u kojem se plastika koristi na održiviji način, ponovno upotrebljava i reciklira, čime se smanjuju količina otpada, onečišćenje i troškovi čišćenja. Direktiva o plastičnim predmetima za jednokratnu uporabu ključan je element Komisijine strategije za plastiku i akcijskog plana za kružno gospodarstvo jer potiče proizvodnju i korištenje održivih alternativa da bi se izbjeglo stvaranje morskog smeća. Ona pridonosi i postizanju cilja nulte stope onečišćenja za EU, što bi bilo korisno za javno zdravlje, okoliš i klimatsku neutralnost. Cilj joj je do 2030. smanjiti količinu plastičnog otpada u moru za najmanje 50 %.

Provedba Direktive o plastičnim predmetima za jednokratnu uporabu

Direktiva je stupila na snagu 3. srpnja 2019., a države članice imale su dvije godine za prenošenje u nacionalno pravo kako bi se obveze iz Direktive počele provoditi na terenu. Međutim, nisu sve države članice prenijele Direktivu u zadanom roku.

Ako država članica ne uvede mjere kojima bi se odredbe direktive EU-a u potpunosti prenijele u nacionalno pravo do roka za njezino prenošenje, građani ne mogu iskoristiti prednosti i prava koja iz nje proizlaze.

Komisija je u siječnju 2022. pokrenula postupke zbog povrede i kao prvi korak poslala službene opomene 16 država članica koje još nisu u potpunosti prenijele Direktivu u nacionalno zakonodavstvo. Od tih 16 predmeta jedan je (Španjolska) zaključen tijekom srpanjskog paketa o povredama, a još su četiri zaključena danas (Cipar, Litva, Luksemburg i Slovačka) jer su poduzete potrebne mjere. U dva predmeta čeka se analiza mjera o kojima su dostavljene obavijesti (Češka i Malta). Međutim, Belgija, Estonija, Irska, Hrvatska, Latvija, Poljska, Portugal, Slovenija i Finska još nisu obavijestile Komisiju o svim mjerama za prenošenje te im je Komisija odlučila uputiti obrazložena mišljenja. Te države članice sad imaju dva mjeseca da odgovore i poduzmu potrebne mjere. U protivnom Komisija može odlučiti uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije i predložiti financijske sankcije.

Osim toga, Danska i Francuska navele su da je njihovo prenošenje dovršeno, ali nakon analize Komisija je utvrdila da neke odredbe nedostaju. Komisija im je zato odlučila uputiti službene opomene. Francuska i Danska imaju dva mjeseca da odgovore i uklone nedostatke; u protivnom im Komisija može uputiti obrazložena mišljenja.

Kontekst

Današnjim provedbenim mjerama Komisija nastoji zaštititi građane i okoliš od onečišćenja plastikom, a ujedno potaknuti rast i inovacije. Time podupire prelazak na održivije i kružno gospodarstvo te pomaže da europska poduzeća i potrošači budu svjetski predvodnici u proizvodnji i korištenju održivih alternativa kako bi se izbjeglo stvaranje morskog smeća i onečišćenje oceana, što je problem s globalnim posljedicama. 

Ključne mjere koje države članice moraju poduzeti u skladu s Direktivom o plastičnim predmetima za jednokratnu uporabu su sljedeće: 

• Spriječiti stavljanje na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu kad su održive alternative lako dostupne i nisu skupe. To se odnosi na deset plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu koji najčešće završe na europskim plažama: štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke i štapići za miješanje, baloni i štapići za balone, spremnici za hranu, čaše, boce za napitke, opušci, vrećice, omoti, vlažne maramice i higijenski proizvodi. Zajedno s ribolovnim alatom oni čine 70 % morskog smeća u EU-u.
• Smanjiti uporabu spremnika za hranu i čaša za napitke te promicati alternative koje se mogu ponovno koristiti.
• Uspostaviti programe proširene odgovornosti proizvođača za plastične proizvode za jednokratnu uporabu. Time će se osigurati da proizvođači pokriju troškove sakupljanja otpada, prikupljanja podataka i izvješćivanja te čišćenja smeća koje stvaraju takvi proizvodi.
• Do 2029. prikupljati 90 % plastičnih boca za napitke za jednokratnu uporabu, na primjer putem sustava povratnih naknada. Osim toga, primjenjuju se i zahtjevi za dizajn proizvoda:  boce za napitke morat će sadržavati određenu količinu reciklirane plastike, a čepovi i poklopci spremnika za napitke moraju ostati pričvršćeni na njih.
• Uvođenje zahtjeva za označivanje čaša za jednokratnu uporabu te sanitarnih i duhanskih proizvoda. Kako bi se izbjegao negativan utjecaj bacanja smeća u okoliš, javnost mora biti informirana o prisutnosti plastike u proizvodu i o njegovu pravilnom odlaganju.

• Proizvođači ribolovnog alata koji sadržava plastiku morat će snositi troškove preuzimanja otpada iz lučkih uređaja za prihvat te njegova prijevoza i obrade. Snosit će i troškove informiranja javnosti o tom problemu.

Posebni ciljevi utvrđeni Direktivom:

• Do 2025. trebalo bi odvojeno prikupljati 77 % plastičnih boca, a do 2029. čak 90 %.
• Od 2025. PET boce za napitke trebale bi sadržavati 25 %, a od 2030. sve plastične boce za napitke 30 % reciklirane plastike.

Postupak zbog povrede prava utvrđen je u Ugovorima EU-a, a Komisiji omogućava da poduzima pravne radnje protiv država članica koje ne prenesu direktive u nacionalno zakonodavstvo pravodobno i točno.

Pravila o okolišu uvedena su kako bi se izbjegle štetne posljedice za zdravlje ljudi i okoliš te kako bi se uzeli u obzir najnoviji zdravstveni i tehnički dokazi. Loša provedba zakonodavstva i politika o okolišu dovodi do okolišnih, gospodarskih i socijalnih troškova za društvo te stvara nejednake uvjete za gospodarske subjekte.

Više informacija dostupno je na poveznicama:

Postupci zbog povrede prava

Provedba EU-ova zakonodavstva o okolišu: koristi i postignuća