Koronavirus: snažnije mjere EU-a za borbu protiv dezinformiranja

12.06.2020.

Komisija i njezin visoki predstavnik predstavili su  analizu mjera za borbu protiv dezinformacija povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 te utvrdili  smjer daljnjeg djelovanja. Time odgovaraju na poziv europskih čelnika na odlučno suprotstavljanje dezinformiranju i jačanje otpornosti europskih društava. Pandemija bolesti COVID-19 popraćena je velikom količinom lažnih ili obmanjujućih informacija, uključujući pokušaje stranih aktera da utječu na građane EU-a i rasprave koje se vode unutar EU-a. U zajedničkoj komunikaciji analizira se neposredan odgovor i predlažu konkretne mjere koje se mogu brzo primijeniti.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell izjavio je: Dezinformacije u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 mogu dovesti do nečije smrti. Dužnost nam je zaštiti naše građane tako što ćemo ih upozoriti na lažne informacije i otkriti aktere odgovorne za takva djelovanja. U današnjem svijetu, koji počiva na tehnologiji i u kojem ratnici ne vitlaju mačevima, nego tipkovnicama, ciljane operacije širenja utjecaja i kampanje dezinformiranja dobro su poznato oružje državnih i nedržavnih aktera, stoga Europska unija jača svoje napore i kapacitete u tom području.

Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová izjavila je: Europa je tijekom pandemije bolesti COVID-19 bila izložena bujici dezinformacija, koje potječu iz EU-a i izvan njega. Kako bismo se borili protiv dezinformiranja, moramo mobilizirati sve relevantne dionike, od internetskih platformi do javnih tijela, te podupirati neovisne organizacije za provjeru činjenica (engl. fact checkers) i medije. Iako su internetske platforme tijekom pandemije poduzele određene korake u pravom smjeru, one trebaju pojačati svoj angažman. Naše se djelovanje čvrsto oslanja na temeljna prava, posebno na slobodu izražavanja i informiranja.

 

Kriza je postala ogledni primjer koji pokazuje kako se EU i njegova demokratska društva nose s izazovom dezinformiranja. Sljedeći aspekti ključni su za snažniji i otporniji EU:

 

Razumijevanje: Prije svega, važno je razlikovati nezakonit sadržaj od sadržaja koji je štetan, ali ne i nezakonit. Nadalje, granice između različitih oblika lažnog ili obmanjujućeg sadržaja više nisu jasne: od dezinformacija, koje su namjerne, do netočnih informacija, koje mogu biti nenamjerne. Namjera može varirati od ciljanog utjecaja stranih aktera do isključivo gospodarskih motiva. Na svaki od navedenih izazova potrebno je dati odgovarajući odgovor. Nadalje, potrebno je osigurati više podataka za javni nadzor i poboljšati analitičke kapacitete.

 

Komunikacija: EU je tijekom krize pojačao napore na informiranju građana o rizicima te suradnju s drugim međunarodnim akterima radi suzbijanja dezinformiranja. Komisijini argumenti protiv mitova o koronavirusu pregledani su više od 7 milijuna puta. Europska služba za vanjsko djelovanje, zajedno s Komisijom, unaprijedila je stratešku komunikaciju i javnu diplomaciju u trećim zemljama, uključujući susjedstvo EU-a. Strani akteri i određene treće zemlje, posebno Rusija i Kina, sudjelovali su u ciljanim operacijama širenja utjecaja i kampanjama dezinformiranja u EU-u, njegovu susjedstvu i svijetu. Na primjer, radna skupina East Stratcom razotkrila je i na internetskoj stranici EUvsDisinfo objavila više od 550 neistinitih priča o koronavirusu iz proruskih izvora.

 

Suradnja je kamen temeljac borbe protiv dezinformiranja:

  • Suradnja s Europskim parlamentom i Vijećem te između institucija EU-a i država članica odvijala se uobičajenim kanalima, kao što su sustav brzog uzbunjivanja i mehanizam EU-a za integrirani odgovor na političku krizu. Ti će se kanali dodatno razvijati kako bi se ojačali kapaciteti, poboljšala analiza rizika i izvješćivanje o bitnim podacima u kriznim vremenima.  
  • Suradnja se odvijala i s međunarodnim partnerima, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, te u okviru mehanizma za brzi odgovor skupine G7, NATO-a i drugih organizacija. To je dovelo do povećane razmjene informacija, aktivnosti i najboljih praksi. Tu bi suradnju trebalo pojačati radi boljeg odgovora na strani utjecaj i dezinformiranje. 
  • EU će u okviru paketa „Team Europe” povećati potporu i pomoć akterima civilnog društva, neovisnim medijima i novinarima u trećim zemljama te potporu praćenju kršenja slobode tiska i zagovaranju sigurnijeg medijskog okruženja. 
  • Napokon, mnogi potrošači, dovedeni u zabludu, kupovali su precijenjene, neučinkovite ili potencijalno opasne proizvode. Stoga su platforme uklonile milijune zavaravajućih oglasa. Komisija će i dalje surađivati s internetskim platformama i podupirati napore nacionalnih tijela u okviru mreže za suradnju u području zaštite potrošača radi suzbijanja tih praksi kojima se povređuje pravo o zaštiti potrošača.

 

Transparentnost: Komisija je pomno pratila aktivnosti internetskih platformi u okviru Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija. Potrebni su dodatni napori, veća transparentnost i odgovornost:

  • Platforme bi trebale dostavljati mjesečna izvješća s detaljnijim podacima o svojim mjerama za promicanje mjerodavnog sadržaja i za ograničavanje dezinformacija i oglašavanja povezanog s koronavirusom. Trebale bi i pojačati suradnju s organizacijama za provjeru činjenica (u svim državama članicama, za sve jezike) i istraživačima te transparentnije provoditi svoje politike kako bi informirale korisnike koji dolaze u kontakt s dezinformacijama. 
  • Komisija snažno potiče druge relevantne dionike koji još nisu potpisnici Kodeksa da se pridruže tom novom programu izvješćivanja.
  • Nadovezujući se na rad  Europskog opservatorija za digitalne medije, EU će dodatno pojačati svoju potporu organizacijama za provjeru činjenica i istraživačima.

 

Osiguravanje slobode izražavanja i pluralističke demokratske rasprave ključan je element našeg odgovora na dezinformiranje. Komisija će i dalje pratiti kako hitne mjere koje države članice poduzimaju u kontekstu koronavirusa utječu na pravo i vrijednosti EU-a. Kriza je istaknula ključnu ulogu slobodnih i neovisnih medija, koji građanima pružaju pouzdane informacije na temelju provjerenih činjenica te doprinose spašavanju života. EU će pojačati potporu neovisnim medijima i novinarima u EU-u i u svijetu. Komisija poziva države članice da pojačaju napore kako bi novinarima osigurale siguran rad i u najvećoj mjeri iskoristile gospodarski odgovor EU-a i paket za oporavak za potporu medijima koji su teško pogođeni krizom, poštujući pritom njihovu neovisnost.

 

Osnaživanje i informiranje građana te jačanje društvene otpornosti znači da građanima treba omogućiti sudjelovanje u demokratskoj raspravi očuvanjem pristupa informacijama i slobode izražavanja te promicanjem medijske i informacijske pismenosti građana, uključujući kritičko razmišljanje i digitalne vještine. To se može postići projektima za jačanje medijske pismenosti i potporom organizacijama civilnog društva.

Sljedeći koraci

Ove predložene mjere doprinos su budućem radu EU-a u području dezinformiranja, posebno u okviru Europskog akcijskog plana za demokraciju i Zakona o digitalnim uslugama.

 

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama

Zajednička komunikacija – Borba protiv dezinformacija o bolesti COVID-19 –  prepoznavanje činjenica

Informativni članak

Internetske stranice o odgovoru na pandemiju koronavirusa

Posebna stranica o borbi protiv dezinformacija tijekom pandemije koronavirusa

Savjeti potrošačima i poduzećima o prijevarama povezanima s pandemijom bolesti COVID-19

Internetska stranica EU vs disinfo – https://euvsdisinfo.eu/think-before-you-share/

vrh stranice