Kako realizirati više EU sredstva u novom Višegodišnjem financijskom okviru

Okupljenima su se uvodno obratile predsjednica HUP Udruge profesionalaca za fondove EU-a Natalia Zielinska, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman. Posebno su istaknute potrebne promjene za sve faze procesa dodjele sredstava iz EU fondova – od programiranja do revizije provedenih projekata i analize postignutog napretka.

„Europa je u razdoblju u kojem će se o uspjehu sve više odlučivati kroz inovacije i tehnološku snagu. Naš je cilj osigurati da hrvatske tvrtke prepoznaju prilike za povećanje konkurentnosti  i koriste ih na vrijeme – ne samo u nacionalnim pozivima, nego i kroz centralizirane programe Europske unije. Zato je važno da ojačamo informiranost i spremnost za sudjelovanje u programima, ali i partnerski dijalog svih dionika. Samo tako možemo ostvariti iskorak i osigurati da hrvatsko gospodarstvo bude aktivan sudionik, a ne promatrač europskih trendova“, naglasila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

„Drago mi je da i kroz EU fondove otvaramo mogućnosti za poduzetnike, koji ulaganjima unapređuju svoje poslovanje, podižu produktivnost i konkurentnost te na tržište plasiraju nove proizvode i usluge. Pred nama su pregovori o novom višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje nakon 2027. godine, pri čemu računamo i na suradnju s HUP-om, kako bismo kroz konstruktivan dijalog definirali reforme i investicije koje su nužne za daljnje poticanje rasta i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva“, izjavila je ministrica Mikuš Žigman, istaknuvši kako su se poduzetnici pokazali kao izvrsni korisnici europskih fondova te su snažnom poduzetničkom aktivnošću i ulaganjima pridonijeli brojnim pozitivnim makroekonomskim pokazateljima.

Poseban interes izazvalo je izlaganje Natalie Zielinske u kojem se osvrnula na izazove u provedbi dodjela i korištenja EU fondova, dosadašnje naučene lekcije te promjene koje će donijeti Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028.–2034.

„Poduzetnici danas ne trebaju još dokumentacije, nego brže odluke, jasna pravila i predvidljiv raspored poziva. To je ključ konkurentnosti u novom europskom ciklusu. Sve što smo ove godine naučili kroz projekte i pozive mora postati dio zajedničkog rješenja, uz nužno uključivanje struke od prvog dana programiranja novog razdoblja. Kako novi VFO donosi manje prostora za lokalne specifičnosti, a više natjecanja na europskim prioritetima, moramo osnažiti naše poduzetnike i institucije kako bi ravnopravno konkurirali s ostatkom EU-a”, izjavila je Natalia Zielinska, predsjednica HUP Udruge profesionalaca za fondove EU.

Na panel raspravi Istraživanje, razvoj i  inovacije, koju je moderirala dopredsjednica HUP EUPRO-a Ana Fresl, sudjelovali su Tomislav Bronzin (CITUS d.o.o.), Marina Novosel (MRRFEU), Sanja Mudrić Rešetar (Ministarstvo gospodarstva) i prof.dr.sc. Nikola Mišković (Fakultet elektrotehnike i računarstva). Na panelu je bilo riječi o aktualnim i budućim izvorima financiranja istraživanja, razvoja i inovacija te se raspravljalo o suradnji i koordinaciji s ciljem izbjegavanja preklapanja i ubrzavanja korištenja EU sredstava. U fokusu su bile prepreke i dobre prakse u sustavu, a predstavnici ministarstava iznijeli su planove poziva i novosti.

„Najvažniji aktualni natječaj, IRI S3, s alokacijom od 192 milijuna eura, trenutačno je u ocjenjivanju, a alokacija će se dodatno povećavati ovisno o ovogodišnjoj dodjeli sredstava što je odlična vijest za sve prijavitelje. Drugi ključni program, ″Jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije″ (SPIN Step), bit će upućen u savjetovanje u prvom kvartalu sljedeće godine. Istaknula bih i zanimljive prijedloga za poboljšanje natječaja koje smo danas imali prilike čuti, kao što su skraćivanje administrativnih postupaka, ukidanje ili spajanje anketa te općenito smanjenje birokratskog tereta kako bi se poduzetnicima omogućilo brže i jednostavnije korištenje EU sredstava”, izjavila je Ana Fresl.  

Panel Iskustva u energetici povezao je strateški okvir EU-a i nacionalnih politika s konkretnim projektima koji se već provode u hrvatskoj industriji i energetskom sektoru. Središnja tema bila je kako iz perspektive investitora izgleda nova hrvatska Strategija energetskog razvoja, a sudjelovali su Spomenka Đurić (Končar), Jakov Kolega (GreenGreen Advisory), Matija Vajdić (Energetski institut Hrvoje Požar), Draženka Draženović Kostelac (HBOR), Anamarija Šopron Bognar (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije) i Predrag Čuljak (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), uz moderiranje člana izvršnog odbora HUP EUPRO Roberta Stojkovića. Sudionici su spomenuli dosadašnja iskustva u korištenju EU sredstava i dotaknuli se potrebe za bržim pristupom energetskoj infrastrukturi, tempa izdavanja dozvola, strateških ulaganja, regulatornih instrumenata koji mogu ubrzati ili usporiti tranziciju i budućih prilika za korištenje EU sredstava u segmentu energetike.

U završnom dijelu konferencije održana je panel rasprava Pogled u budućnost – Perspektiva 2028.-2034., kojom je moderirala Dora Medved (HUP EUPRO). Na panelu su sudjelovali Hrvoje Josip Balen (HUP-ICT Udruga), Hrvoje Stojić (HUP), Judita Cuculić Župa (Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Ivan Lakoš (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije) i Lovro Novoselac (MRRFEU). Panelisti su razgovarali o tome kako će novi financijski okvir utjecati na Hrvatsku, kako će novi model trošarina i jačanje „vlastitih prihoda EU-a“ utjecati na manje razvijene države članice te jesu li naša tijela u sustavu upravljanja i kontrole organizacijski i kompetencijski spremna podržati dionike iz privatnog i javnog sektora u pripremi za novo programsko razdoblje.

Sudionici konferencije imali su priliku čuti i primjere uspješnih poduzetnika i projekata na pozivima SPIN, Inovacije novoosnovanih, TERUG i modernizacijski.

Konferencija je zaključena zajedničkim konsenzusom da je potrebno jačati suradnju između svih dionika u cilju ubrzavanja dinamike korištenja sredstava kako bi se osigurala učinkovita apsorpcija sredstava iz sustava EU fondova koja su prijeko potrebna za gospodarski rast, ulaganja te jačanje otpornosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.