04.09.2026.
Na sjednici se
raspravljalo o inicijativi za izmjenu Ovršnog zakona, s naglaskom na
preispitivanje obveza i troškova koje poslodavci imaju u provedbi ovrhe na
plaći zaposlenika.
Kod ovrhe na plaći
poslodavac u određenim situacijama neposredno provodi obustavu i isplatu dijela
plaće. Specifičnost njegova položaja jest u tome što privatni subjekt provodi
tuđu ovršnu tražbinu, uz administrativni trošak i mogućnost vlastite odgovornosti
u slučaju pogrešne provedbe. Poslodavac pritom mora pravilno primijeniti nalog
za ovrhu, voditi računa o iznosima izuzetima ili ograničenima od ovrhe,
redoslijedu naplate i drugim pravilima.
HUP pitanje
rasterećenja poslodavaca od provedbe ovrhe na plaći otvara već više od
desetljeća. Još 2014. na prijedlog HUP-a dio ovrha preusmjeren je na FINA-u i
banke, a 2018. i 2019. HUP je u okviru izrade novog Ovršnog zakona zagovarao
sustavno rješenje prema kojem poslodavci više ne bi provodili ovrhe na plaći.
Ministarstvo pravosuđa taj je koncept prihvatilo i ugradilo u prijedlog zakona,
koji zbog završetka saziva Sabora nikada nije donesen. HUP je inicijativu
ponovno pokrenuo 2021., no problem do danas nije riješen. Današnji zahtjev
stoga predstavlja nastavak dugogodišnjeg zalaganja da prisilnu naplatu provodi
za to uspostavljen sustav, a ne poslodavac.
U širokoj raspravi
članovi Izvršnog odbora iznijeli su brojna praktična iskustva s provedbom
ovrha. Posebno je istaknuto da je riječ o značajnom opterećenju za najmanje
poslodavce, koji najčešće koriste vanjske računovodstvene servise te zbog
provedbe ovrhe imaju i dodatne troškove. Inicijativa je načelno podržana, a
uskoro će se organizirati zajednički sastanak relevantnih dionika radi daljnjeg
razmatranja mogućeg rješenja.
Druga važna tema
sjednice bila je organizacija sljedećeg Radnog ručka, na prijedlog Izvršnog
odbora Regionalnog ureda HUP-a u Splitu – Podružnice Dalmacija. Predloženo je
da se Radni ručak održi s gradonačelnikom Grada Splita. Inicijativa je
podržana te će se pokrenuti aktivnosti na organizaciji susreta.
Otvorena je i tema visine
tuzemnih dnevnica, kojom se HUP također bavi već dulje vrijeme, ali koja
još nije riješena. Neoporeziva tuzemna dnevnica u Hrvatskoj i dalje iznosi 30
eura, iako su stvarni troškovi prehrane i boravka na službenom putu u
međuvremenu znatno porasli.
Problem je posebno
izražen kod profesionalnih vozača, kojima je službeni put sastavni dio posla.
Tako vozač koji iz Čakovca prijeđe granicu i vozi u Austriju može ostvariti
pravo na 90 eura dnevnice, dok za znatno dulju vožnju unutar Hrvatske,
primjerice do Dubrovnika, dnevnica iznosi samo 30 eura. Za usporedbu, dnevnice
za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju iznose 50 eura, a za Sloveniju 80 eura.
HUP stoga već dulje traži povećanje neoporezive
tuzemne dnevnice. Taj je zahtjev uvršten u HUP-ovu Bijelu knjigu 2025., a
ponovno je istaknut i tijekom 2026. godine.