15.12.2022.
U godini pred nama još jednom će tako do izražaja doći upornost,
žilavost i inovativnost, osobine koje odlikuju hrvatske poduzetnike i članice
Hrvatske udruge poslodavaca.
"Situacija s cijenama energenata, sirovina i hrane je dugoročno neodrživa. Ipak, te su cijene na svjetskim tržištima počele padati. Vjerujem da ćemo ići u smjeru smirivanja, ali to je proces koji je vrlo spor, inertan i svi ćemo se zapravo suočavati sa stagflacijom iz koje je teško izaći", upozrio je, izrazivši nadu da će hrvatski poduzetnici iznaći načine da budu konkurentniji od drugih.
"Voljeli bismo da nam Vlada barem ne odmaže", istaknuo je. Uvođenje poreza na ekstra profit, kako je kazao, dugoročno je vrlo loše za imidž Hrvatske kako investicijske destinacije, i u suštini vrlo diskriminatorno za neke velike poduzetnike.
"Ne samo da je retroaktivan, nego je u suštini diskriminatoran za neke velike poduzetnike. Oni koji su imali 100 milijuna dobiti, neki će platiti, neki neće, a razlozi zbog kojih hoće ili neće su fluidni i da se raspravljati o njima. Vjerojatno bi bilo bolje da je svima kratkoročno podignuta stopa poreza za dva posto", istaknuo je.
"Smatramo da će taj prikupljeni porez biti značajno manji od 2 milijarde kuna, pitanje je da li je to i milijarda kuna na ukupno 200 milijardi proračunskih kuna. Ako se htjelo opteretiti poduzetnike, možda se to moglo učiniti jednostavnije, dizanjem privremene porezne stope", rekao je zaključno predsjednik HUP-a.
Poduzetnici trebaju dobra pravila i uvjete za rad te poreznu i pravnu sigurnost, kao i državu koja ne penalizira već pomaže onima koji je financiraju, istaknula je u glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber.
"Trebaju nam dobra pravila i trebaju nam dobri uvjeti za rad. Najmanje što nam treba su nekakvi penali u zadnjim minutama", referirajući se na uvođenje dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu.
Osvrnuvši se na
proteklih godinu dana, kazala je da su u HUP-u bili glasni, kritični i
konstruktivni, no isto tako su hvalili poteze Vlade koji su poticali i
olakšavali poslovanje poduzetnicima.
"Mi jesmo
solidarni i naravno da Vlada treba i mora donositi porezne propise, no ono što
nas smeta je ta neizvjesnost, nesigurnost i potpuna promjena pravila
igre", rekla je Weber.
Ocijenila je
kako će 2023. biti teška godina, a 2024. vjerojatno isto takva.
"Godina
pred nama je za hrabre, pametne i kvalitetne. Godina je to za poduzetnike u
čijem je habitusu tražiti rješenja, gurati ekonomiju naprijed, stvoriti priliku
za napredovanje i oduprijeti se svim izazovima", kazala je Weber te
istaknula kako im za to treba podrška sustava koji će im olakšati uspjeh, a ne
da ga usporava, te atmosfera u kojoj se izvrsnost potiče, a ne da se pokušava
osporiti.
Gost iznenađenja bio je hrvatski tenisač i osvajač Wimledona Goran Ivanišević koji je istaknuo poveznicu biznisa i sporta. "Na kraju dana važan je rezultat, isto je u biznisu i sportu – ako nemaš rezultata i ako se matematika ne podudara, to nije dobro. Uz naporan rad i talent ponekad treba i doza sreće. U sportu je puno pritiska, koji je sastavni dio posla jer bez njega ljudi ne bi mogli opstati i biti najbolji."
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a predstavio je makroekonomske projekcije kroz četiri scenarija za 2023. godinu u kojoj u osnovnom scenariju predviđa blagi pad BDP-a i inflaciju od 7,5% i blagi porast nezaposlenosti
🔵U godinama pred nama dobra vijest je da robni izvoz ostaje ključna komponenta gospodarskog rasta. Od 2023. godine na ovamo hrvatski robni izvoz je više no udvostručen, a ulazak u eurozonu kreira šanse za još bolje rezultate, uključujući brži rast produktivnosti.
🔵Druga dobra vijest je da bi Hrvatska u petogodišnjem razdoblju do 2025. (što uključuje i srednjoročna kretanja) znatno ubrzati svoj rast BDP-a iznad 4,5 posto (godišnji prosjek). U petnaestgodišnjem razdoblju do kraja 2020. hrvatski BDP je u prosjeku rastao svega 0,5 posto godišnje.
📊 Četiri scenarija:
1. Osnovni scenarij (vjerojatnost 40%) pretpostavlja kraću recesiju u euro području, skroman oporavak u 2024., relativno snažno monetarno stezanje uz nedostatne mjere državne pomoći te manjak radne snage. U spomenutim okolnostima očekuje se manji pad hrvatskog BDP-a u 2023. od 0,5%, pad inflacije na 7,5% te manji porast stope nezaposlenosti.
2. 📉 U pesimističnom scenariju (vjerojatnost 30%) očekujemo pad hrvatskog BDP-a u 2023. godini, koji slijedi gospodarski pad od 2.2%, nešto nižu inflaciju od 6,7% te porast stope nezaposlenosti na 7.6%.
3. 📉 U stresnom scenariju (svega 10% vjerojatnosti) kojem prethodi sistematski šok na financijskim tržištima poput onih 2008., očekivali bismo izraženiji pad hrvatskog BDP-a od 6,1%, uz inflaciju od 6.5% i rast nezaposlenosti na 8.9%.
4. 📈 Optimistični scenarij ima vjerojatnost od 20%. U njemu bismo vidjeli rast u 2023. od 2.3% uz nešto višu inflaciju od 8.1%, te pad stope nezaposlensoti na 5,7%
Hrvatska udruga poslodavaca kao glavni cilj ima upravo stvaranje pozitivne poduzetničke klime u društvu i zagovaranje uspjeha. Usmjeriti Hrvatsku na taj put je možda i jači izazov od ekonomskih prijetnji za iduću godinu.