25.06.2026.
Takav horizontalno
primijenjeni porez snažno pogađa poduzeća koja su ulaganjima u bolje poslovne
procese, iskorakom na nova tržišta i skaliranjem povećala učinkovitost i dobit.
U tom smislu, HUP naglašava kako je nužno od dodatnog poreza, ako bi se ono
zaista uvodilo, izuzeti tvrtke čiji su rezultati rasli na ulaganjima u
produktivnost od onih koje profitiraju zbog izvanrednih tržišnih okolnosti.
„Tvrtke
koje ulažu u tehnologiju, automatizaciju, istraživanje i razvoj, energetsku
učinkovitost ili širenje poslovanja stvaraju održiva i dobro plaćena radna
mjesta. Dobar poslovni rezultat nije sreća ni slučajnost, on je rezultat
preuzetog rizika, dobrih strateških odluka i dugoročnih ulaganja u vlastitu
konkurentnost. Dodatno oporezivanje takve dobiti poslalo bi poruku tržištu da
se ulaganja, učinkovitost i poduzetnički rizik naknadno kažnjavaju. To je
poruka koja odbija investitore i destimulira rast. Ako govorimo o
anti-inflacijskim mjerama, prava tema je drugačija: masa plaća u javnom sektoru
porasla je 63% od 2022. do 2025., a u 2026. rast će još 800 milijuna EUR. Više
nema prostora za neselektivni rast koji nije potkrijepljen rastom
produktivnosti, jer plaće koje rastu brže od produktivnosti ne dijele novostvorenu
vrijednost, one stvaraju inflaciju. To je mjera koja zaista štiti kupovnu moć
građana i konkurentnost gospodarstva“, izjavila je glavna
direktorica HUP-a Irena Weber.
„Porezni
sustav mora biti stabilan, predvidiv i ohrabrivati ulaganja. Ako država dodatno
oporezuje uspješne investicije, smanjuje se povjerenje investitora te povećava
rizik preusmjeravanja kapitala u zemlje s predvidljivijim poslovnim okruženjem.
U situaciji u kojoj gospodarstvo po profitabilnosti već sada značajno kaska
ispod EU standarda, ovakav korak može dodatno oslabiti konkurentnost i već sada
slaba ulaganja privatnog sektora. Promatrajući sve predstavljene mjere snažno
se zalažemo i podržavamo ujednačavanje oporezivanja različitih oblika rada,
odnosno smanjenje poreznih nejednakosti i time prikrivenog zapošljavanja jer
značajno različit porezni tretman rada u kompanijama od onoga u paušalnom obrtu
stvara značajnu nelojalnu konkurenciju i nepotrebnu poreznu evaziju. Držimo
nadalje da je nužno osigurati da se izjednači osnovni osobni odbitak s
minimalnom plaćom koja je u posljednjih pet godina rasla za preko sto posto.
Također, porezno opterećenje na kratkoročni najam i dalje je 6 puta niže od
poreznog opterećenja na rad, ali i poreznog opterećenja na dugoročni najam.
Ovakvo stanje potiče rentijersku ekonomiju koja značajno destimulira rad i
inovacije te znatno utječe na rast cijena nekretnina, inflaciju i povećanje
društvenih nejednakosti.“, izjavio je predsjednik Hrvatske
udruge poslodavaca, Mislav Balković.
HUP podržava daljnje i ozbiljnije ujednačavanje poreznog opterećenja
dohotka, neovisno o izvoru samog dohotka. U tom smislu ukupni porezni klin na
rad u trgovačkim društvima i u paušalnim obrtima trebao bi biti usporediv, a i
nakon najavljenih povećanja oporezivanja paušalnih obrta, razlika će ostati
višestruka i to na štetu radnika zaposlenih u trgovačkim društvima. HUP također
podržava potrebu da se u vrijeme geopolitičkih poremećaja zaštite socijalno
osjetljive skupine građana, no porez na tzv. prekomjernu dobit, osobito ako je
široko postavljen i ne razlikuje izvore povećane dobiti nego kreće od
pretpostavke da je svaki rast dobiti posljedica zlouporabe izvanrednih tržišnih
okolnosti, proizvodi učinke suprotne javnom interesu. Osim što takav porez nije
antiinflacijska mjera, on destimulira ulaganja u produktivnost, smanjuje
predvidljivost poreznog sustava i u konačnici slabi našu konkurentnost. „Svjesni
smo i da će se rast produktivnosti između ostalog dogoditi i implementacijom AI
tehnologija pa se nadamo da najavljeni porez nije ujedno porez na pozitivne
efekte uvođenja tehnologija u poslovanje, u trenutku kad Hrvatska sve više
zaostaje u produktivnosti u odnosu na usporedive ekonomije CEE regije“,
zaključuje HUP.
U slučaju da se
dodatno oporezivanje dobiti zaista razmatra uvoditi usprkos značajnoj šteti
koju će nanijeti investicijskoj klimi i povjerenju u Hrvatsku kao državu u koju
se isplati investirati, HUP smatra nužnim provesti savjetovanje s poslodavcima,
investitorima i stručnom javnosti, uz objavu procjene učinaka. U tom slučaju predlažemo
izuzeće za kompanije koje će predmetnu dobit reinvestirati u povećanje
produktivnosti, izuzeće jednokratnih prihoda, prodaje imovine i drugih
izvanrednih događaja iz porezne osnovice, uz korekcije za amortizaciju i porezne
gubitke te izuzimanje poduzeća koja ulažu u produktivnost, istraživanje i
razvoj te energetsku učinkovitost. Komplementarno, predlažemo smanjenje
poreznog klina na srednje i više plaće, poticanje reinvestiranja dobiti te
ubrzanu amortizaciju ulaganja u nove tehnologije, opremu i industrijska postrojenja.