HUP-ova porezna reforma rješenje je za dugoročnu održivost tržišta rada i zaustavljanje negativnih demografskih trendova u zemlji

Porezno rasterećenje rada kojeg HUP predlaže uključuje povećanje neoporezivog iznosa osobnog odbitka na 5.000 kuna (uz povećanje godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka) te smanjivanje niže stope poreza na dohodak s 20% na 15%, uz zadržavanje više stope poreza na dohodak (30%), ali uz povećavanje iznosa na koji se ta stopa primjenjuje (s 30.000 na 50.000 kuna), kao i rasterećenje sustava doprinosa, a koji značajno povećavaju ukupan trošak rada.

Helena Budiša, predsjednica Izvršnog odbora HUP- Podružnice Dalmacija, poduzetnica  i ovlaštena revizorica tvrtke UHY HB EKONOM d.o.o. u uvodnom je govoru istaknula porazne rezultate posljednjeg popisa stanovništva, prema kojem je Hrvatska u posljednjih deset godina izgubila čak 10 posto svog stanovništva: „Grad Split ima 15.000 stanovnika manje u odnosu na prošli popis, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji trideset je tisuća stanovnika manje! Zbog ovih trendova hrvatsko gospodarstvo suočava se s ozbiljnim problemom manjka radne snage. Manjak radno aktivnog stanovništva znači i manje onih koji uplaćuju u zdravstveni i mirovinski sustav, koji postaju apsolutno neodrživi“ – kazala je Budiša te dodala: „Vrijeme je da se zapitamo – zašto hrvatski radnici odlaze iz države i svoj život odlučuju nastaviti u inozemstvu, radeći za strane poslodavce? Hrvatsko gospodarstvo nije konkurentno, a jedan od osnovnih uzroka tome je visoko opterećenje rada. Poslodavci nisu u mogućnosti isplaćivati visoke neto plaće svojim radnicima, osobito onim visokokvalificiranim, jer u prosjeku, za više razine plaća, čak 42% bruto plaće moraju dati državi!“

Prevelik ukupan trošak rada usporava razvoj zdrave ekonomije u zemlji, koja se ne može produktivno razvijati bez rasta privatnog sektora koji stvara dodanu vrijednost, privlači znanja i talente te osigurava otpornost čitavog gospodarstva na krize i eksterne nepogode, koje je nemoguće predvidjeti. „Značajno porezno opterećenje rada dovodi i do sve prisutnijih alternativnih oblika rada i načina prihodovanja, što je osobito prisutno upravo u Dalmaciji gdje porezni sustav demotivira klasičan radni odnos, ali i ulaganje u obrazovanje što dugoročno smanjuje intelektualni kapital pojedinih dijelova naše zemlje“, uvodno je istaknula Tomić. 

Na panel raspravi „Možemo li sadašnjom politikom zadržati ljude u zemlji i preokrenuti demografske trendove?“ uz Budišu su sudjelovali i Mateo Perak, suosnivač i direktor tvrtke Profico; Zvonimir Paradžik, financijski direktor Hotela Le Meridien Lav Split; Mirela Kotarac, direktorica ljudskih resursa CEMEX Hrvatska i dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, a raspravu je moderirao dr. sc. Paško Burnać, docent na Ekonomskom fakultetu u Splitu.

„Ne samo da se kompanije suočavaju s nikad većom dinamikom na tržištu rada, nego je očito i da nam u cijeloj zemlji nedostaje radnika u pojedinim sektorima. Stoga ovo nije izričito pitanje konkurentnosti kompanija i onoga što kao poslodavac možemo ponuditi svojim zaposlenicima, nego i održivosti hrvatskog tržišta rada, osobito kada znamo da se pri odlukama o investicijama globalnih kompanija kao važan parametar promatra cijena rada. Porezno rasterećenje rada, kako kroz plaće, tako i kroz neoporezive primitke, otvara prostor za značajniji napredak u tom području. U vremenima kada, s jedne strane, izrazito rastu varijabilni troškovi proizvodnje, a s druge visoka inflacija stvara pritisak i realnu potrebu povećanja primanja zaposlenika, ono, štoviše, postaje neodgodiva nužnost“ – istaknula je Kotarac.

„Važno je reći da svi mi ovdje prisutni, kao i Vlada i ostali socijalni partneri, imamo isti cilj, a taj cilj je sigurna budućnost za mlade, stvaranje novih radnih mjesta i demografski oporavak“ – poentirala je Budiša.

„IT sektor je već godinama izrazito progresivan i s visokim stopama rasta, a pokazao je i nevjerojatnu gospodarsku rezistenciju za vrijeme COVID krize. Ipak, jedan od ključnih izazova u tom sektoru je visoko kvalificirana radna snaga koja je izrazito tražena na globalnom tržištu. Upravo tu sektor gubi snagu i zamašnjak daljnjeg rasta, jer visoko opterećenje na plaće ostavlja malen prostor poslodavcima za povećanje neto prihoda IT stručnjaka. Strane tvrtke su stoga značajno konkurentnije i prisutan je trend odlijeva radne snage u tom smjeru. Moramo ga zaustaviti“ – izjavio je Perak.

„Svjesni smo da da bi naša reforma privremeno uzrokovala manjak u proračunu, ali uz povećanu potrošnju građana i priljev PDV-a, smanjenje porezne evazije i širenje baze onih koji uplaćuju socijalna davanja te posebice uz racionalniju javnu potrošnju moguće je nadoknaditi sve potencijalne gubitke. Sama reforma će omogućiti i veća zapošljavanja i aktivaciju neaktivnog stanovništva po konkurentnim primanjima, što će dodatno povećati prihode proračuna“, ističe Tomić. 

S obzirom da su mogućnosti unutar poreza na dohodak manje-više iscrpljene, jedini način na koji se poreznom politikom može utjecati na povećanje plaća jest upravo smanjenje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Deficit proračuna koji će se u tom slučaju povećati može se nadoknaditi kompenzirajućim mjerama i restrukturiranjem rashodovne strane proračuna, zaključak je moderatora dr. sc. Paška Burnaća.

Mjere koje HUP predlaže nužno je provesti u kratkom roku i isplanirati već u proračunu za 2023. Paralelno s time, nužno je postaviti temelj za reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava koja mora završiti najkasnije 2026. godine.