17.03.2026.
U doba ubrzane
digitalizacije, radi se o temi koja više nije samo tehničko pitanje, već
ključan preduvjet povjerenja, stabilnosti i kontinuiteta poslovnih procesa.
Prema izvještaju Check Point Cyber Security, poslovne organizacije su u
2025. godini bile u prosjeku izložene gotovo 2.000 kibernetičkih napada tjedno,
što je povećanje od 70 posto u odnosu na 2023.
Stanje u Hrvatskoj
je jednako izazovno. Hrvatski Nacionalni CERT protekle je godine zaprimio
približno 36 posto više prijava kibernetičkih incidenata u odnosu na 2024.
Najčešće vrste napada bili su pokušaji phishinga, ransomware napadi,
kompromitirane e-mail komunikacije ili pak napadi na mrežne infrastrukture.
Posebnu zabrinutost sve više izazivaju i napadi potpomognuti umjetnom
inteligencijom koja omogućuje napadačima još veću razinu automatizacije i
sofisticiranosti.
Zbog svega
navedenog, važno je pravovremeno i aktivno uključiti gospodarsku zajednicu u
oblikovanje i provedbu novog regulatornog okvira u području kibernetičke
sigurnosti u Hrvatskoj. Platforma Koordinacije za kibernetičku sigurnost je u
tom pogledu jedinstvena, jer predstavlja ne samo točku okupljanja za razmjenu
znanja i iskustava između poduzetnika u implementaciji mjera zaštite, već i
priliku da kompanije aktivno sudjeluju u kreiranju politika i regulativa u
području kibernetičke sigurnosti.
“Kibernetička
sigurnost danas je jedno od temeljnih pitanja održivog i otpornog poslovanja. U
uvjetima sve učestalijih i sofisticiranijih napada, ulaganje u zaštitu
digitalne infrastrukture više nije opcija, nego nužnost za svaku organizaciju
koja želi zaštititi svoje poslovanje, podatke i povjerenje klijenata. Upravo
zato želimo potaknuti tvrtke da kibernetičku sigurnost promatraju kao strateško
ulaganje, jednako važno kao i ulaganje u razvoj proizvoda, ljudi ili
tehnologije”, izjavio je Andro Galinović, zamjenik voditeljice
Koordinacije za kibernetičku sigurnost HUP-a i direktor Odjela za informacijsku
sigurnost u Infobipu.
Osim što se radi o
sve važnijem faktoru poslovanja, ulaganje u kibernetičku sigurnost je ujedno i
zakonska obveza. Stupanjem na snagu Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, ključni
subjekti u Hrvatskoj obvezni su provoditi mjere zaštite svojih mrežnih i informacijskih
sustava, razmjerno razini kibernetičkog rizika koja im je dodijeljena u
postupku kategorizacije.
U roku od jedne
godine od zaprimanja obavijesti o kategorizaciji, subjekti moraju provesti
inicijalnu primjenu propisanih mjera. Iako se o toj provedbi ne podnosi
službeno izvješće, od tog trenutka nastupa puna odgovornost subjekta. U drugoj
godini mjere se dodatno unaprjeđuju kroz lokalno upravljanje rizicima, a u
trećoj godini provodi se prva samoprocjena ili revizija kibernetičke
sigurnosti.
“Dugoročni je
cilj jačanje otpornosti, prevencija kibernetičkih prijetnji i sigurnije
digitalno poslovanje, a upravo je zato vizija Koordinacije za kibernetičku
sigurnost da kroz pravovremeno ulaganje možemo stvoriti sigurno i otporno
digitalno gospodarstvo koje štiti podatke, poslovne procese i povjerenje
građana”, izjavila je Martina Dragičević, voditeljica Koordinacije
za kibernetičku sigurnost HUP-a i direktorica regulatornih poslova i fondova EU
u A1 Hrvatska.
Koordinacija za
kibernetičku sigurnost pri HUP-u okuplja poslodavce, stručnjake i predstavnike
institucija s ciljem jačanja otpornosti digitalnog poslovanja kroz javno‑privatno partnerstvo, razmjenu znanja i primjenu najboljih europskih i
nacionalnih praksi. Koordinacija je formirana kako bi poduzetnicima pružila
relevantne informacije, praktične smjernice i prostor za razmjenu iskustava,
ali i kako bi potaknula snažnije ulaganje u sustave zaštite koji su danas
ključni za dugoročnu stabilnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva.