HUP osniva radne skupine s ciljem postizanja veće ravnopravnosti spolova

Baza žena HUP-a  je u tri selekcijska ciklusa uključila 100 žena koje su svojim znanjem i iskustvom dokazale da u svakom trenutku mogu preuzeti upravljačke pozicije u kompanijama. Baza je pokazatelj da na hrvatskom tržištu itekako postoji dovoljan broj žena s respektabilnom karijerom i postignućima koja ih čine spremnima za najodgovornije pozicije. Hrvatska Baza poslovnih žena radi se po uzoru na već postojeće slične baze u svijetu poput onih Global Board Ready Women inicijative ili European Network for Women in Leadership.

Gordana Deranja, predsjednica HUP-a tom je pirlikom  ukazala na važnost pružanja podrške ženama u ostvarenju njihovih poslovnih ciljeva i razvoju karijere:

„Da bi žene mogle iskoristiti svoje talente znanje i potencijale koje bez ikakve sumnje posjeduju moraju imati uvjete koji im kao i muškim kolegama omogućavaju da se i profesionalno u potpunosti realiziraju i napreduju i do samog vrha ako to žele.“

I dodala: „Čitav je niz načina na koji država može podržati ovakva nastojanja, a jedna od njih je i fleksibilizacija Zakona o radu. Ženama u određenim životnim faza može više odgovarati projektni angažman, rad u kraćem vremenu kao i učestala mogućnost rada od kuće. I Zakon o radu mora omogućiti ženama da usklađuju karijeru i brigu za obitelj.“

Veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj, Daniel Maksymiuk u svom je obraćanju izjavio: “U Kanadi i Hrvatskoj, sudjelovanje žena kao rukovoditeljica i donositeljica odluka u poslovanju jedan je od ključnih faktora za ostvarivanje našeg punog ekonomskog potencijala. Udruga poslodavaca to je već odavno prepoznala i važan je zagovornik osnaživanja žena u svim aspektima poduzetništva i korporativnog vodstva. Vrlo sam ponosan što možemo raditi zajedno s HUP-om kako bismo preporučili neke modele iz Kanade, kao što je 30% Klub ili Director’s Playbook, koju kanadske tvrtke sada koriste za povećanje sudjelovanja žena kao izvršnih rukovoditelja, čime se poboljšavaju poslovni rezultati.”

Veleposlanik Velike Britanije, Andrew Dalgleish izjavio je: „U Velikoj Britaniji također nismo riješili problem neravnopravnosti spolova i nisam ovdje da ikome dajem lekcije na tu temu. Ova pitanja rješavaju se sustavno i institucionalno te ovise o promjeni stava o tim temama, na kojima svi moramo još dosta raditi. Danas više od 60% kompanija u Velikoj Britaniji pitanje spolne ravnopravnosti smatra jednim od ključnih za rast i razvoj njihovih biznisa.“

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Višnja Ljubičić istaknula je: „Do osnivanja Baze poslovnih žena došlo je putem EU projekta koji je iznjedrio istraživanja koja su prokazala situaciju u upravljačkoj strukturi velikih poduzeća u RH. To je bio prvi Progress projekt u području ravnopravnosti spolova na tržištu rada u Hrvatskoj, a Europska komisija je projekt ocijenila kao najbolji u konkurenciji od preko 50 predloženih Progress projekt s ovom tematikom. Naime, istraživanja koja je institucija Pravobraniteljice provela u sklopu navedenog projekta pokazala su da usprkos činjenici da preko 60% visokoobrazovanih osoba u RH čine žene, te da je udio visokoobrazovanih žena na tržištu rada veći od udjela muškaraca, u upravljačkim tijelima situacija je obrnuta. Zastupljenost žena u upravama dioničkih društava u Hrvatskoj 2014. - bila je 17%, a u nadzornim odborima 22%.“

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a osvrnuo se na važnost poticanja ravnopravnosti spolova u biznisu: „Do sada smo dokazali da žene znače potencijal za konkurentniju i kvalitetniju tvrtku. Kao HUP smatramo da su žene potencijal koji nije iskorišten u RH i na njemu moramo raditi zbog uspjeha gospodarstva i poticanja konkurentnosti. Kako bi napori za ostvarenje pune ravnopravnosti spolova mogli biti pretočeni u praksu i donijeti vidljiv napredak u zastupljenosti žena na vodećim pozicijama HUP je potaknuo osnivanje triju radnih skupina koje će raditi na različitim segmentima koji mogu osigurati potrebne pretpostavke i uklanjanje sadašnjih prepreka ostvarenju toga cilja.“

Majetić je pozvao sve članice Baze žena da se aktivno uključe u rad triju predstavljenih radnih skupina:

1.    Rad i radni odnosi: Zalaganje za donošenje zakonskih rješenja koja će omogućiti  fleksibilnije i jednostavnije oblike rada i zapošljavanja,  nužno potrebne za bolje usklađivanje obiteljskog i poslovnog života.  

2.    Razvoj okruženja:Poticanje države i lokalnih zajednica – gradova, općina i županija na osiguravanju dovoljnog broja vrtića i domova za starije s odgovarajućim  uslugama kako bi žene imale kvalitetniju infrastrukturnu podršku u brzi za djecu i starije članove obitelji.

3.    Obrazovanje i mediji: Osjećaj ravnopravnosti i poštovanja usađuju roditelji i obrazovni sustav, a neizostavan utjecaj imaju mediji. Pune ravnopravnosti žena na profesionalnom planu ne može biti bez podrške obitelji i okoline zbog čega je nužno javnim kampanjama raditi na osvješćivanju i edukaciji, promjeni stavova i ponašanja unutar društva i to među svim generacijama.    

Kao uvod u panel diskusiju, Synthia Dodig, savjetnica za trgovinu pri Veleposlanstvu Kanade u Republici Hrvatskoj predstavila je dva dokumenta: Savjetnik za glavne direktore i Priručnik za ravnopravnu zastupljenost spolova u upravama koje je izradila tzv. Kanadska alijansa - jedinstveno partnerstvo vodećih neprofitnih organizacija u Kanadi usredotočenih na istraživanje, promicanje i obrazovanje na područjima upravljanja i ravnopravnosti spolova. Cilj je Alijanse povećati i koordinirati aktivnosti za povećavanje ravnopravnosti spolova u upravnim odborima i na visokim rukovodećim položajima te pridonositi javnoj politici u svojstvu savjetnika tijelima vlade.

Na panel diskusiji koju je moderirala Daniela Trbović sudjelovali su: Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Veleposlanik Kanade u RH NJ.E. Daniel Maksymiuk, Veleposlanik Velike Britanije u RH NJ.E. Andrew Dalgleish, predsjednica Uprave Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju, Medeja Lončar i predsjednik Uprave Belupa, Hrvoje Kolarić.

Daniel Maksymiuk, Veleposlanik Kanade u RH rekao je: „Najvažnije je da već sada u Kanadi možemo vidjeti da najuspješnije i najprofitabilnije kompanije su one koje brinu o ravnopravnosti spolova u svojim upravama. Vodstvo i angažman CEO-ova važno je pri postizanju ovog cilja kako bi svi ostali akteri privatnog sektora prepoznali modele koje mogu slijediti i vidjeli da su žene snaga koja pokreće najbolje tvrtke.“

Andrew Dalgleish, Veleposlanik Velike Britanije u RH: „Trebalo nam je 50 godina od 1970ih da promijenimo stavove i predrasude prema temi ravnopravnosti spolova, a problem i dalje nismo potpuno riješili jer razlike u plaćama i dalje postoje. Promjene moraju negdje početi te iako će možda trebati dugo vremena da one zažive, zajednički možemo postići bolje standarde. Nijedna od naših najvećih kompanija danas nije isključivo muška – sve su postigle ravnotežu spolova u strukturi zaposlenika.“

Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa: „Tehnološki razvoj će i u budućnosti utjecati na ekonomiju i važno je da imamo veći broj žena u IT zanimanjima kako bi bile spremne za radna mjesta budućnosti. Siemens je konzervativna tvrtka koja je tradicionalno muške strukture zaposlenika, a u nadzornom odboru i upravama smo kvotama osigurali nešto veći broj žena.“

Hrvoje Kolarić, predsjednik Uprave Belupa: „Važno je kakvo okruženje imate u kompaniji i kakvu kulturu kompanije njegujete. Farmaceutska industrija je kao takva pretežno ženska industrija, a nama je u Belupu važno imati dobre sustave procjene radnog učinka i razvoja karijere te smatram da oni moraju biti jedini kriteriji napretka karijere bez obzira na spol.“

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca: „HUP ima veliko i pretežito muško članstvo – a upravo toj skupini možemo pokazati našu Bazu poslovnih žena kako bi vidjeli da postoje žene spremne preuzeti upravljačke funkcije unutar kompanija. Slažem se da je radno okružje iznimno važno – uz uspješne i sposobne ljude koji nas okružuju svi smo u mogućnosti više napredovati i biti bolji zaposlenici i šefovi. Trebamo biti glasni, ukazivati na dobre prakse, te zajedno i ujedinjeni utjecati na izmjenu zakonodavstva koje je nužno zbog stvaranja boljeg okružja i veće ravnoteže privatnog i poslovnog života za sve.“

Zaključno, teme zastupljenosti žena na tržištu rada i mogućnosti njihova napredovanja ne tiču se samo žena, već društva u cjelini. Iako određen napredak u ovom segmentu postoji, on i dalje nije dovoljan te je potrebno značajnije ubrzati njegov rast. Veća uključenost žena na upravljačkim pozicijama dugoročna je korist i za tvrtke, kako pokazuju svjetske studije koje se bave istraživanjem ove problematike. HUP će se nastaviti zalagati za sve inicijative koje doprinose poboljšanju ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj te koje ženama olakšavaju ulazak na tržište rada te razvoj njihovih karijera.

BAZA POSLOVNIH ŽENA