15.04.2026.
HUP ističe
da je rast hrvatskog gospodarstva i dalje potpomognut snažnim investicijskim
kreditiranjem poduzeća, rekordnim korištenjem EU fondova, izvozom kapitalnih
dobara te relativnom sigurnosnom pozicijom Hrvatske kao turističke destinacije.
Istodobno, upozorava da bi dulja energetska kriza, nepovoljniji uvjeti
financiranja, slabiji fiskalni impuls i pojačana geopolitička neizvjesnost
mogli dodatno usporiti gospodarsku aktivnost u 2026. i 2027. godini.
„Hrvatsko
gospodarstvo bilježi kontinuiran rast unatoč krizama bez presedana s kojima smo
se suočili, čime potvrđuje svoju otpornost i sposobnost prilagodbe u izazovnim
globalnim okolnostima. Da bismo nastavili rast i u konačnici dosegnuli standard
Europske unije moramo ojačati konkurentnost naše ekonomije. Bruto
profitabilnost našeg gospodarstva trenutačno je pod pritiskom, što otežava
ulaganje u povećanje produktivnosti i kapitalne investicije. U Hrvatskoj imamo
i povijesno najveću razliku između prosječne plaće u javnom i državnom sektoru
u odnosu na privatni sektor i ona sada iznosi gotovo 600 eura. Pritisak na rast
cijene rada i visoki troškovi poslovanja okolnosti su koje usporavaju
investicije, stoga trebamo rasteretiti poslovanje i dohodak od rada kako bismo
osigurali uvjete za ubrzanje gospodarskog rasta u godinama pred nama“, izjavila
je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.
„Prema našim procjenama, inflacija će nakon
prošlogodišnjih 4,4% u 2026. ubrzati na 5,0%, ponajprije zbog
viših cijena energenata, daljnjeg približavanja cijena usluga prosjeku Europske
unije te novih pritisaka na troškove proizvodnje hrane. Posebno ističemo da
rast cijena hrane predstavlja važan inflatorni rizik, budući da hrana i
bezalkoholna pića čine 21,8% potrošačke košarice u Hrvatskoj. U takvom
okruženju smatramo kako je nužno izbjeći dodatno poticanje inflacije kroz
preširoke slabo ciljane fiskalne mjere. U takvom kontekstu, potrebno je
rezolutno odoljeti pritiscima na rast mase plaća u javnom sektoru i socijalne
mjere prilagoditi ciljano kako dodatni fiskalni stimulans ne bi ‘dolijevao’
ulje na vatru inflacije“, izjavio je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
Jedna od
središnjih poruka HUP-a odnosi se na pad konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
HUP navodi da bruto profitabilnost hrvatskih tvrtki po zaposlenom stagnira te
je 23% niža od prosjeka CEE regije i čak 50% niža od prosjeka EU.
Udio bruto dobiti u BDP-u pao je na 33,5%, dok je udio ukupnih primanja
zaposlenih porastao na 49,6% BDP-a, što smanjuje prostor za ulaganja i
održiv rast plaća u privatnom sektoru.
Zbog toga
HUP traži snažnije porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva, niže
troškove energije za tvrtke te aktivnije poticanje investicija i
produktivnosti. Poseban naglasak stavlja se na rasterećenje srednjih i viših
plaća, kao i na mjere za zapošljavanje mladih, budući da je upravo kod mladih
stopa zaposlenosti ispod prosjeka Europske unije. HUP procjenjuje da bi
Hrvatska, po uzoru na najuspješnije članice EU, mogla smanjiti porezni klin za
oko 10 postotnih bodova kroz promjene poreza na dohodak, ograničenje
osnovice za zdravstveni doprinos i dodatne poticaje za mlade.
Na fiskalnom
planu HUP upozorava da je Hrvatska blizu dostizanja kriterija proračunskog
deficita od 3% BDP-a. Kao ključne razloge navodi snažan rast mase plaća,
rast transfera stanovništvu te veća izdvajanja za obranu i zdravstvo.
Istodobno, HUP podsjeća da je masa plaća u javnom sektoru porasla za 51% u
tri godine, te da sukladno zadnjim procjenama druga najviša masa plaća u EU
na razini od 13,5% BDP-a, i da bi nedostatak rashodne discipline mogao
zemlju približiti Proceduri prekomjernog deficita.
U HUP-u
ističu i pozitivne elemente poput kontinuiranog pada javnog duga ispod 60%
BDP-a, a Standard & Poor’s nedavno je Hrvatskoj podigao kreditni
rejting na razinu A. Hrvatska je i dalje među članicama EU s niskom i
padajućom razinom javnog duga ispod 60% BDP-a, a ključna sidra za javne
financije su očekivani ulazak u OECD i politička stabilnost, što podupire
predanost reformama (uključujući prenošenje tereta s dohotka na imovinu) i pad
primarnog deficita.
U
međunarodnom kontekstu procjenjuje da će razvijena zapadna gospodarstva u 2026.
usporiti rast. U euro području HUP očekuje rast od svega 0,6%, a u
Njemačkoj svega 0,5%. Naime, procjenjuje se da se u energetskom šoku
koji podiže prosječnu stopu inflacije za jedan postotni bod, izgledi rasta u
euro području u 2026. smanjuju za
0,5-0,75pb, uz odgodu monetarnog popuštanja i slabija ulaganja. Nasuprot
tome, SAD bi trebao ostati otporniji, uz očekivani rast od 2,4%,
zahvaljujući investicijama, reindustrijalizaciji, fiskalnim poticajima i
ulaganjima u umjetnu inteligenciju. HUP također upozorava da carine,
geopolitika i energetski rizici i dalje stvaraju visoku volatilnost na
tržištima roba.
Ključna
pitanja za ESB su potencijalni sekundarni učinci rasta cijena energenata koji
bi mogli dodatno potaknuti temeljnu inflaciju, jer dulji rat nedvojbeno ubrzava
njezin značajan rast. U osnovnom scenariju očekujemo da će ESB provesti dva
preventivna podizanja referentne depozitne stope, a prije nego ponovo smanji
kamatne stope u 2027.
Zaključno,
HUP predlaže cjelovit paket
mjera usmjeren na jačanje produktivnosti kroz smanjenje troškova poslovanja i
poticanje ulaganja. Ključno je smanjiti porezno opterećenje rada,
osobito za srednje i više plaće, te istodobno širiti poreznu bazu i jačati
mjere za zapošljavanje mladih i razvoj vještina kroz obrazovni sustav usklađen
s potrebama tržišta rada. Uz to, naglašava se potreba za smanjenjem
parafiskalnih nameta, deregulacijom i restrukturiranjem državne administracije
i poduzeća, kao i za uvođenjem ciljanih energetskih subvencija i nižih
troškova energije kako bi se povećala konkurentnost industrije te omogućila
njena modernizacija. Rast produktivnosti treba dodatno potaknuti kroz jače
investicije, učinkovitije korištenje EU fondova, afirmaciju kategorije
srednje kapitaliziranih tvrtki u financiranju EU fondovima u korist programa s
većim razvojnim otiskom i općenito njihovu integraciju u globalne lance
vrijednosti.