04.05.2026.
Na Summitu su sudjelovali predsjednik HUP-a Mislav
Balković, glavna direktorica Irena Weber, Jasminka Martinović, direktorica
granske udruge HUP ICT, Sanja Ostroški, direktorica granskih udruga i brojne
članice HUP-a.
U okviru prvog dana programa Summita, HUP ICT organizirao
je „Industry Think Tank“ s dva tematska panela:
✔️ Building Europe’s Growth Engine
Through Partnerships
✔️ IPCEI AI – Building Europe’s
AI-Ready Infrastructure: Croatian Perspective
Rasprave su okupile predstavnike vodećih hrvatskih i
međunarodnih kompanija te javnog sektora, (Infobip, CROZ, A1, Ericsson Nikola
Tesla, Aircash, Databox), a zaključci panela dodatno će doprinijeli pripremi
ovogodišnjeg ICT Position Papera i definiranju daljnjih koraka za jačanje
konkurentnosti sektora.
Drugog dana Summita, članovi HUP-a aktivno su sudjelovali u
raspravama na glavnoj pozornici, gdje su adresirali ključne teme razvoja
pametnih energetskih mreža i komunikacija (Dejan Turk, A1 Hrvatska),
regionalne povezanosti (Siniša Đuranović, Hrvatski Telekom), inovacija i
dual-use tehnologija (Ivan Jelušić, Orqa), dok je predsjednik HUP -
ICT Udruge Hrvoje Josip Balen sudjelovao u panelu o umjetnoj
inteligenciji kao strateškoj infrastrukturi, zajedno s predstavnicima Amazon
Web Services (AWS), U.S. International Development Finance Corporation i Vlade
Helenske Republike.
U suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH definiran
je i prijedlog Flagship AI projekta, kao konkretan iskorak prema razvoju
regionalne AI i energetske infrastrukture.
ICT sektor kao pokretač rasta i
transformacije
Hrvatski ICT sektor ubrzano jača svoju konkurentnost i
produktivnost, s ciljem dosezanja 13% udjela u BDP-u i 8% ICT stručnjaka u
ukupnoj zaposlenosti, sukladno Strategiji Digitalna Hrvatska 2032.
Temelj tog razvoja čine ključni strateški dokumenti,
uključujući Strategiju pametne specijalizacije, koja digitalne proizvode i
platforme prepoznaje kao jedno od prioritetnih područja razvoja. Ovakav pristup
potiče ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije te doprinosi jačanju
digitalizacije gospodarstva.
Kroz kontinuirani dijalog poslovne zajednice i Vlade RH
bilježi se rast privatnih ulaganja u komunikacijsku infrastrukturu, jačanje
digitalizacije malih i srednjih poduzeća, razvoj e-Government rješenja te
poticanje venture capital fondova. Paralelno se razvijaju nacionalni planovi za
umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost, uz mjere za smanjenje poreznog
opterećenja rada i poticanje zapošljavanja mladih.
Posebno je važan strateški zaokret sektora – od pružanja
usluga prema razvoju vlastitih digitalnih proizvoda i platformi. Sve veći broj
hrvatskih tehnoloških tvrtki razvija globalno konkurentna rješenja, s
potencijalom za daljnji rast i pozicioniranje na međunarodnom tržištu.
Partnerstva i IPCEI projekti kao ključ
razvoja
Snaga hrvatskog ICT sektora dodatno se očituje kroz
suradnju vodećih domaćih, regionalnih i globalnih kompanija unutar HUP ICT
udruge. Upravo takav pristup, temeljen na partnerstvima, omogućio je i iznimno
kvalitetne prijave projekata u okviru IPCEI inicijative (Important Projects of
Common European Interest), s fokusom na izgradnju AI rješenja i infrastrukture.
Zaključci Summita jasno potvrđuju da hrvatske tvrtke imaju
znanje, projekte i investicijski potencijal, ali da je za njihov puni razvoj
ključno ubrzati administrativne procese, ukloniti regulatorne prepreke i
dodatno ojačati suradnju između javnog i privatnog sektora.
Povezanost kao temelj konkurentnosti
Europe
Kroz rasprave o energetici, infrastrukturi, digitalizaciji,
financiranju, sigurnosti i dual-use tehnologijama, jedna se poruka kontinuirano
isticala: Europa ne može biti snažna ako njezini dijelovi nisu bolje povezani.
Poveznica sjever–jug više nije samo infrastrukturno
pitanje, već pitanje konkurentnosti, otpornosti, sigurnosti i strateške
autonomije Europe.
Inicijativa triju mora time potvrđuje svoju ulogu ne samo
političke platforme, već i ključnog prostora za gospodarsku suradnju i razvoj –
platforme koja potiče investicije, jača industrijsku bazu i otvara nova radna
mjesta.
Regija Triju mora raspolaže znanjem, ljudima, kompanijama,
energetskim i prometnim koridorima te snažnim digitalnim potencijalom.
Dubrovnik je još jednom pokazao kako ova platforma može povezati ključne
dionike i otvoriti konkretan dijalog o rješenjima.
Za Hrvatsku to predstavlja priliku da svoj geostrateški
položaj, znanje i infrastrukturne kapacitete pretvori u dugoročnu konkurentsku
prednost i održiv gospodarski rast.