EK: Sigurnost na cestama u Europi: napredak je i dalje prespor

12.06.2020.

Prema prvim podacima koje je jučer (11.6. 2020.)  objavila Europska komisija, 2019. je na cestama EU-a živote izgubilo manje ljudi nego prethodnih godina. Lani je, naime, u nesrećama poginulo oko 22 800 osoba, što je gotovo 7000 (23 %) manje nego 2010., a 2 % manje nego 2018. Europa s 51 smrtnim slučajem na milijun stanovnika i dalje ima najsigurnije ceste na svijetu.

 

Povjerenica za promet Adina Vălean izjavila je: Nulta stopa smrtnih slučajeva i teških ozljeda na europskim cestama do 2050. – to je naš cilj. Do 2030. želimo prepoloviti broj poginulih i teško ozlijeđenih i znamo da to možemo postići. Nakon znatnog smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama, taj se trend počeo usporavati. Razlike među zemljama i dalje su velike. Svoj ćemo cilj postići samo donošenjem zakonodavnih mjera, osiguravanjem odgovarajućih financijskih sredstava i standarda za vozila i infrastrukturu, digitalizacijom i razmjenom primjera dobre prakse.

Broj poginulih i dalje se smanjuje. U osam država članica (Hrvatskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Latviji, Luksemburgu i Švedskoj) 2019. je zabilježeno najmanje smrtnih slučajeva dosad. Međutim, napredak je u većini zemalja sve sporiji. Postavljeni cilj – prepoloviti broj poginulih na cestama od 2010. do kraja 2020. – nećemo postići. Iako će se broj poginulih 2020. vjerojatno znatno smanjiti zbog mjera uvedenih tijekom pandemije koronavirusa, to i dalje neće biti dovoljno da se ostvari cilj.

 

Iako se razlike u državama članicama smanjuju, i dalje u najmanje sigurnim državama dolazi do četiri puta više nesreća sa smrtnim posljedicama nego u najsigurnijima. Prošle su godine tako najsigurnije bile švedske (22 smrtna slučaja na milijun stanovnika) i irske ceste (29 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), a najviše je poginulih bilo u Rumunjskoj (96 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), Bugarskoj (89 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika) i Poljskoj (77 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), dok je prosjek EU-a iznosio 51 smrtni slučaj na milijun stanovnika.

 

Neke su zemlje ostvarile golem napredak – broj poginulih u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Irskoj, baltičkim zemljama (Latviji, Litvi i Estoniji) te Hrvatskoj natprosječno se smanjio, za čak 30 do 40 %.

 

Kontekst

Prema okviru politike EU-a za sigurnost na cestama 2021. – 2030. EU u sljedećem desetljeću želi smanjiti broj smrtnih slučajeva, a prvi put i teških ozljeda, za dodatnih 50 %. U veljači 2020. potpisana je i Štokholmska deklaracija, što je još jedan korak prema novim globalnim političkim obvezama u desetljeću koje je pred nama.

Procjenjuje se da slučajeva teških ozljeda s doživotnim posljedicama ima i pet puta više nego smrtnih slučajeva (2019. oko 120 000). Vanjski troškovi prometnih nesreća procijenjeni su na otprilike 280 milijardi EUR, što je oko 2 % BDP-a EU-a. 

 

Strateškom akcijskom planu za sigurnost na cestama i okviru politike EU-a za sigurnost na cestama 2021. – 2030. Komisija je utvrdila ambiciozne planove za postizanje nulte stope smrtnih slučajeva u cestovnom prometu do 2050. („vizija nula”).

Kako bi to postigla Komisija uvodi tzv. sigurni sustav, koji podrazumijeva sigurnija vozila, sigurniju infrastrukturu, bolju uporabu zaštitne opreme, manje brzine i bolju prvu pomoć u slučaju nesreće. EU će usto osigurati strože kažnjavanje prekograničnih prometnih prekršaja i digitalizaciju vozačkih dozvola te pomoć za države članice s manje sigurnim cestama.

 

PODACI ZA HRVATSKU:

Hrvatska: 73 smrtna slučaja na milijun stanovnika 2019., što je znatno više od prosjeka EU-a. Međutim, 2019. se broj poginulih na cestama smanjio za 6 % i tako dostigao najnižu razinu dosad. Taj se broj smanjivao relativno brzo, za 30 % od 2010., no početna je vrijednost bila vrlo visoka.

Broj poginulih na cestama na milijun stanovnika – preliminarni podaci za 2019.*

 

2010.

2018.

2019.

Razlika 2018. – 2019.

Razlika 2010. – 2019.

Belgija

77

53

56

6 %

-24 %

Bugarska

105

87

89

3 %

-19 %

Češka

77

62

58

-6 %

-23 %

Danska

46

30

35

20 %

-20 %

Njemačka

45

40

37

-7 %

-16 %

Estonija

59

51

39

-22 %

-34 %

Irska

47

29

29

1 %

-33 %

Grčka

113

65

65

-1 %

-45 %

Španjolska

53

39

36

-6 %

-31 %

Francuska

64

49

48

0 %

-19 %

Hrvatska

99

77

73

-6 %

-30 %

Italija

70

55

55

-1 %

-20 %

Cipar

73

57

59

6 %

-13 %

Latvija

103

78

69

-12 %

-39 %

Litva

95

62

66

6 %

-38 %

Luksemburg

64

60

36

-39 %

-31 %

Mađarska

74

65

62

-5 %

-19 %

Malta

31

38

32

-11 %

23 %

Nizozemska

32

35

34

-3 %

9 %

Austrija

66

46

46

0 %

-26 %

Poljska

103

76

77

0 %

-26 %

Portugal

80

66

61

-8 %

-33 %

Rumunjska

117

96

96

0 %

-22 %

Slovenija

67

44

49

13 %

-25 %

Slovačka

65

48

51

7 %

-25 %

Finska

51

43

37

-14 %

-24 %

Švedska

28

32

22

-32 %

-17 %

EU

67

52

51

-2 %

-23 %

Ujedinjena Kraljevina

30

28

28

0 %

-3 %

Švicarska

42

27

22

-20 %

-43 %

Norveška

43

20

20

1 %

-48 %

Island

25

52

17

-67 %

-25 %

 

* Podaci za 2019. temelje se na preliminarnim podacima za neke zemlje pa prilikom objave konačnih podataka ujesen 2020. može doći do manjih promjena. Razlike u postocima odnose se na apsolutni broj smrtnih slučajeva, a ne na broj smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Osim ako nije drukčije navedeno, svi podaci za EU odnose se na EU bez Ujedinjene Kraljevine. Posljedica toga je manji ukupni broj smrtnih slučajeva u Uniji, no broj smrtnih slučajeva na milijun stanovnika time se povećava jer je broj poginulih u Ujedinjenoj Kraljevini relativno manji u odnosu na EU.

vrh stranice
vrh stranice