EK potvrdila hrvatski plan za oporavak i otpornost – HUP: Efekt na oporavak gospodarstva kroz NPOO neće biti dovoljno velik bez stvaranja 60.000-100.000 novih radnih mjesta

08.07.2021.

Europska komisija danas (8.7. 2021.)  je pozitivno ocijenila hrvatski plan za oporavak i otpornost. 

HUP je do sada bio konstruktivan u svojim prijedlozima poboljšanja NPOO koji, u kombinaciji s VFO i drugim instrumentima, zaista čini priliku generacije za našu zemlju. Republika Hrvatska se suočava s problemom demografije i ako želimo osigurati održiv oporavak i odgovoriti na izazove smanjenja broja mladih i porasta broja umirovljenika moramo u kratkom roku stvoriti 60.000 - 100.000 kvalitetnih radnih mjesta za što nam je potrebno između 10 i 12 milijardi eura investicija u privatnom sektoru. Planom oporavka će se i dalje moći upravljati, prije svega kroz rebalanse ovog programa, stoga se nadamo da ćemo tim izmjenama pristupiti partnerski te da će nas Vlada uključiti u konzultacije od samoga početka kako bi se veći broj sredstava usmjerio privatnom sektoru koji je jedini generator rasta i razvoja u društvu. U protivnom se bojimo da efekt na oporavak gospodarstva neće biti dovoljan za nadići posljedice koje je ostavila koronakriza. Svi želimo bolje društvo, veće plaće, bolja radna mjesta, a to nam je jedino ostvarivo uz rast utemeljen na zdravom gospodarstvu koje je samoodrživo i sposobno za kontinuirani rast i razvoj.

To je važan korak za isplatu bespovratnih sredstava EU-a u iznosu od 6,3 milijarde eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Sredstva su ključna kako bi Hrvatska uspješno svladala krizu uzrokovanu bolešću COVID-19.

Mehanizam za oporavak i otpornost okosnica je instrumenta NextGenerationEU, a u okviru njega će se za potporu ulaganjima i reformama u cijeloj Uniji osigurati 800 milijardi eura (u tekućim cijenama). Hrvatski plan dio je nezabilježenog koordiniranog odgovora Unije na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 radi svladavanja zajedničkih europskih izazova kao što su zelena i digitalna tranzicija, jačanje gospodarske i socijalne otpornosti te kohezija jedinstvenog tržišta.

Komisija je hrvatski plan ocijenila na temelju kriterija iz Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Komisija je u svojoj analizi posebno razmatrala podupiru li se ulaganjima i reformama iz hrvatskog plana zelena i digitalna tranzicija, pridonosi li se učinkovitom svladavanju izazova utvrđenih u okviru europskog semestra te jača li se potencijal rasta, otvaranje radnih mjesta i gospodarska i socijalna otpornost.

Zelena i digitalna tranzicija u Hrvatskoj

Komisija je pri ocjenjivanju utvrdila da je 40 % sredstava u hrvatskom planu namijenjeno mjerama za potporu klimatskim ciljevima, a one uključuju reforme i ulaganja radi promicanja uporabe obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, obnove nakon potresa te održive mobilnosti. Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama uključuju unaprjeđenje upravljanja vodnim resursima i zaštitu od poplava. Planom će se poboljšati i zaštita velike bioraznolikosti Hrvatske obnavljanjem prirodnih funkcija rijeka, poplavnih područja i jezera. Programima potpore ulaganjima poduprijet će se poduzeća u zelenoj tranziciji, uključujući MSP-ove.

Komisija je pri ocjenjivanju plana utvrdila da je Hrvatska 20 % svih rashoda namijenila mjerama potpore digitalnoj tranziciji, što uključuje ulaganja i reforme za potporu gigabitnoj povezivosti te digitalizaciji javne uprave, prometa, pravosuđa i visokog obrazovanja. Mjere su namijenjene i povećanju pokrivenosti širokopojasnim mrežama radi smanjenja digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja te potpori poduzećima, uključujući MSP-ove, da poslovanje prilagode digitalnom okruženju, čime bi povećala konkurentnost.

Jačanje gospodarske i socijalne otpornosti Hrvatske

Komisija smatra da hrvatski plan sadržava opsežan skup reformi i ulaganja koji se međusobno dopunjuju i koji pridonose djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela gospodarskih i socijalnih izazova navedenih u preporukama koje je Vijeće uputilo Hrvatskoj u okviru europskog semestra u 2019. i 2020.

Planom se odgovara na preporuke da se provede reforma sustava obrazovanja mjerama za dopunu kurikuluma, poboljšanje pristupa ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te uvođenje jednosmjenske cjelodnevne nastave. Nove aktivne politike tržišta rada za zelene i digitalne vještine i radna mjesta bit će usmjerene na najranjivije skupine, čime će se pridonijeti povećanju niske stope zaposlenosti u Hrvatskoj. Problemi hrvatskog sustava socijalne skrbi rješavaju se mjerama za poboljšanje obuhvata, adekvatnosti i usmjerenosti socijalnih naknada i mjerama kojima se omogućuje razvoj novih socijalnih usluga. Planom bi se trebala unaprijediti javna uprava i poslovno okruženje u Hrvatskoj te ukloniti prepreke rastu i ulaganjima, kako je u više navrata utvrđeno u preporukama Vijeća. U planu su predviđene mjere za povećanje učinkovitosti pravosuđa i navedene konkretne obveze skraćenja trajanja sudskih postupaka, smanjenja broja neriješenih sudskih predmeta i nastavka digitalizacije pravosuđa. Predviđa se i unaprjeđenje sprječavanja i sankcioniranja korupcije.

Plan je sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju u Hrvatskoj i time na odgovarajući način pridonosi svih šest stupova iz Uredbe o RRF-u.

Potpora vodećim projektima ulaganja i reformi

U hrvatskom se planu predlažu projekti u svih sedam najvažnijih europskih područja. To su posebni projekti ulaganja usmjereni na svladavanje izazova koji su zajednički svim državama članicama u područjima u kojima se otvaraju radna mjesta i ostvaruje rast i potrebni su za zelenu i digitalnu tranziciju. Hrvatska je primjerice predložila izdvajanje 789 milijuna eura za sveobuhvatnu obnovu privatnih i javnih zgrada, usavršavanje i obrazovanje radnika i stručnjaka za energetsku obnovu i obnovu nakon potresa te uspostavu jedinstvenih kontaktnih točaka, čime bi se smanjilo administrativno opterećenje u postupku obnove.

Ocjenom je utvrđeno da nijedna mjera iz plana ne nanosi bitnu štetu okolišu, što je u skladu sa zahtjevima iz Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Smatra se da su sustavi kontrole u Hrvatskoj prikladni za zaštitu financijskih interesa Unije. U planu je dovoljno detaljno opisan način na koji će nacionalna tijela sprječavati, otkrivati i suzbijati sukob interesa, korupciju i prijevare povezane s uporabom sredstava.

Izjave članova Kolegija

Predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: Europska komisija danas je dala zeleno svjetlo hrvatskom planu za oporavak i otpornost. U odnosu na veličinu svojega gospodarstva, Hrvatska će dobiti najveći iznos sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, i to 6,3 milijarde eura. Hrvatskim planom poduprijet će se najvažnije mjere za izgradnju zelenije i digitalnije budućnosti za sve građane Hrvatske, a uključuju reforme i ulaganja radi promicanja energetske učinkovitosti, održive mobilnosti, poboljšanja povezivosti, unaprjeđenja digitalizacije javnih i privatnih sektora te povećanja učinkovitosti pravosuđa. Hrvatska će u svakoj fazi imati našu podršku kako bi se projekti iz plana u potpunosti proveli.

Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Nakon teških posljedica krize i razornih potresa Hrvatska će zahvaljujući ovom planu krenuti putem oporavka. Promicanjem zelene i digitalne tranzicije, s posebnim naglaskom na malim poduzećima, Hrvatska će se lakše pripremiti za budućnost. Zahvaljujući planu unaprijedit će se poslovno okruženje i ukloniti prepreke rastu i ulaganjima. Promicat će se uporaba energije iz obnovljivih izvora, održivi prijevoz i energetska učinkovitost u obnovi zgrada nakon potresa te će se poboljšati zaštita velike bioraznolikosti zemlje. Cilj je i poboljšanje digitalne povezivosti u cijeloj zemlji i digitalizacija javne uprave, uz prijeko potrebno unaprjeđenje pravosuđa i borbu protiv korupcije. Hrvatska će provedbom plana svoje gospodarstvo lakše pripremiti i za uspješan ulazak u europodručje. 

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Nakon što joj je gospodarstvo bilo teško pogođeno pandemijom, Hrvatska sada ima povijesnu priliku za gospodarski oporavak. Hrvatska će za uspješnu provedbu plana za oporavak i otpornost dobiti 6,3 milijarde eura, što je čak 11,6 % njezina BDP-a iz 2019. Ta su sredstva namijenjena za najvažnije mjere za unaprjeđenje hrvatske digitalne konkurentnosti, modernizaciju njezine energetske, prometne i vodoopskrbne infrastrukture te ubrzanje klimatske tranzicije i zaštitu okoliša.

Sljedeći koraci

Komisija je danas donijela prijedlog odluke o isplati bespovratnih sredstava Hrvatskoj u iznosu od 6,3 milijarde eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Vijeće bi u pravilu trebalo prijedlog Komisije odobriti u roku od četiri tjedna.

Ako Vijeće odobri plan, Hrvatskoj bi se u obliku pretfinanciranja isplatilo 818 milijuna eura, što je 13 % bespovratnih sredstava namijenjenih Hrvatskoj.

Komisija će odobravati daljnje isplate, što će ovisiti o ispunjavanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti navedenih u Provedbenoj odluci Vijeća, a koje su povezane s napretkom u provedbi ulaganja i reformi.

Dodatne informacije

Pitanja i odgovori: Europska komisija potvrdila hrvatski plan za oporavak i otpornost

Mehanizam za oporavak i otpornost: Pitanja i odgovori

Informativni članak o hrvatskom planu za oporavak i otpornost

Prijedlog provedbene odluke Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske

Prilog Prijedlogu provedbene odluke Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske

Dokument službi Komisije priložen Prijedlogu provedbene odluke Vijeća

Mehanizam za oporavak i otpornost

Uredba o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost

 

 

vrh stranice
vrh stranice