10.05.2021.
U ažuriranoj Strategiji potvrđuju se prioriteti navedeni u
Komunikaciji iz ožujka 2020., koja je objavljena dan prije nego što je Svjetska
zdravstvena organizacija proglasila pandemiju COVID-a 19, te se u svjetlu novih
spoznaja koje su proizišle iz te krize nastoji pospješiti oporavak i ojačati
otvorena strateška autonomija Europe. Stoga se predlažu nove mjere za jačanje
otpornosti našeg jedinstvenog tržišta, posebno u kriznim vremenima. Naglasak je
na boljem razumijevanju naših ovisnosti u ključnim strateškim područjima i
stavljanju na raspolaganje novih alata za njihovo izbjegavanje, te na novim
mjerama za ubrzavanje zelene i digitalne tranzicije. Uz to, ona je i odgovor na
pozive da se identificiraju i prate glavni indikatori konkurentnosti
gospodarstva EU-a u cjelini: integracija jedinstvenog tržišta, rast
produktivnosti, međunarodna konkurentnost, javna i privatna ulaganja te
ulaganja u istraživanja i razvoj.
Mala i srednja poduzeća su u središtu ažurirane Strategije, uz
prilagođenu financijsku potporu i mjere za omogućavanje da mala, srednja i
novoosnovana poduzeća iskoriste tu dvostruku tranziciju. Komisija namjerava
imenovati g. Vazila Hudáka izaslanikom za mala i srednja poduzeća, i
njegovo je imenovanje u ovom trenutku u završnoj fazi. Komisija je donijela i prijedlog
Uredbe o stranim subvencijama koje narušavaju jedinstveno tržište. ( o tome
više u sljedećoj informaciji, op.a.) Riječ je o ključnom elementu industrijske
strategije EU-a kojim se osiguravaju ravnopravni uvjeti i promiče pošteno
natjecanje na jedinstvenom tržištu.
U danas objavljenoj ažuriranoj Industrijskoj strategiji naglasak
je na sljedećim područjima:
Jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta
Jedinstveno tržište bilo je na velikoj kušnji nakon izbijanja
pandemije COVID-a 19 i posljedičnih ograničenja opskrbe, zatvaranja granica i
opće fragmentacije. Kriza je pokazala da je neophodno održati slobodno kretanje
osoba, robe, usluga i kapitala na jedinstvenom tržištu te surađivati kako bi
ono bilo otporno na poremećaje. Stoga će Komisija, među ostalim:
- predložiti Instrument
za izvanredne situacije za jedinstveno tržište kao strukturno
rješenje za osiguravanje slobodnog kretanja osoba, robe i usluga u slučaju
kriza u budućnosti. Time će se omogućiti veća transparentnost i
solidarnost te pomoći izbjeći nestašice kritičnih proizvoda njihovim
stavljanjem na raspolaganje u kraćem roku i intenzivnijom suradnjom u
javnoj nabavi;
- inzistirati
na potpunoj provedbi Direktive o uslugama kako bi
osigurala da države članice poštuju svoje postojeće obveze, uključujući
obvezu obavješćivanja kako bi se uočile i uklonile moguće nove prepreke;
- intenzivirati nadzor
tržišta proizvoda, i to potporom nacionalnim tijelima u jačanju
njihovih kapaciteta i ubrzavanjem digitalizacije inspekcija proizvoda i
prikupljanja podataka;
- mobilizirati
znatna ulaganja za potporu malim i srednjim poduzećima;
osmisliti i provesti mehanizme za alternativno rješavanje sporova kako bi
riješila problem kašnjenja pri plaćanju malim i srednjim
poduzećima te iznijeti mjere za smanjivanje opasnosti od nesolventnosti kojoj
su takva poduzeća izložena.
Rješavanje EU-ova problema strateške ovisnosti
Otvorenost za trgovinu i ulaganje je prednost te omogućuje rast
i stabilnost EU-a kao velikog uvoznika i izvoznika. Ipak, pandemija je ukazala
na potrebu da se analiziraju i eliminiraju strateške ovisnosti, i to na
tehnološkom i na industrijskom planu. S obzirom na to, Komisija:
- je
provela detaljnu analizu na temelju trgovinskih podataka: početna je
analiza 5200 proizvoda koji se uvoze u EU pokazala da je 137 od
njih (6 % vrijednosti uvoza robe u EU) osjetljiva roba o kojoj je EU
jako ovisan – većinom u energetski intenzivnim granama industrije (među
ostalim riječ je o sirovinama) i zdravstvu (na primjer sastojci za
farmaceutsku industriju), te u drugim područjima bitnima za potporu
zelenoj i digitalnoj transformaciji. 34 proizvoda (0,6 %
vrijednosti uvoza robe u EU) potencijalno su još osjetljiviji s obzirom na
vjerojatnu malu mogućnost daljnje diverzifikacije i zamjene proizvodnjom u
EU-u. Analiza je ukazala i na probleme i ovisnosti u području
naprednih tehnologija;
- je
predstavila rezultate šest dubinskih studija na temu sirovina,
baterija, aktivnih sastojaka u farmaceutskim proizvodima, vodika,
poluvodiča te tehnologija računalstva u oblaku i najsuvremenijih
tehnologija, u kojima su detaljnije mapirane strateške ovisnosti i
njihov utjecaj;
- će
pokrenuti drugu fazu pregleda potencijalnih ovisnosti u
ključnim područjima, s naglaskom na proizvode, usluge i tehnologije koji
su ključni za dvostruku tranziciju, poput obnovljivih izvora, pohrane
energije i kibersigurnosti, te razviti sustav praćenja u okviru
Komisijina Opservatorija za ključne tehnologije.
- će
raditi na diverzifikaciji međunarodnih sustava opskrbe i
razvijati međunarodna partnerstva kako bi Europa bila bolje pripremljena
za budućnost;
- podupire nove
industrijske saveze u strateškim područjima kada je to potrebno
da bi se ubrzalo aktivnosti koje se inače ne bi razvijale. Industrijski savezi
poticat će se kada privlače privatne ulagače te će se o novim poslovnim
partnerstvima i modelima raspravljati otvoreno, transparentno i u
potpunosti u skladu s načelima tržišnog natjecanja, u područjima gdje mogu
poboljšati potencijal za inovacije i stvaranje radnih mjesta velike
vrijednosti. Takvi savezi funkcioniraju kao široka i u načelu otvorena
platforma te će posebno biti usmjereni na novoosnovana te mala i srednja
poduzeća.
- Komisija
priprema pokretanje Saveza za procesore i poluvodičke tehnologije te Saveza
za industrijske podatke, računalstvo u oblaku i najsuvremenije tehnologije;
a razmatra i pripremu Saveza za rakete-nosače za lansiranje u
svemir te za zrakoplovstvo s nultom stopom emisija;
- podupire
nastojanja država članica da udruže javne resurse u okviru Važnih
projekata od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) u područjima
gdje tržište samo ne može dovesti do revolucionarnih inovacija, uz moguću
potporu iz proračuna EU-a;
- najavljuje strategiju
i moguće promjene zakonodavstva za više inicijativa u normizaciji,
uključujući u području poslovnih usluga, te transparentno surađuje s
drugim akterima u područjima od zajedničkog interesa.
Ubrzavanje dvostruke tranzicije
U Industrijskoj strategiji iz 2020. najavljena su djelovanja
kojima se podupire zelena i digitalna tranzicija industrije EU-a, no pandemija
je drastično utjecala na brzinu i razmjere te transformacije. Stoga Komisija
predlaže nove mjere za potporu poslovnim modelima zelene i digitalne
tranzicije, i to uključuje:
- suradnju
u planiranju tranzicije s industrijom, javnim tijelima,
socijalnim partnerima i drugim dionicima, svugdje gdje je to potrebno, a
najprije u turizmu i energetski intenzivnim industrijama. Takvim se
pristupom omogućuje bolje praktično razumijevanje razmjera, troškova i
uvjeta za potrebna djelovanja u cilju dvostruke tranzicije u
najrelevantnijim sustavima te izrada plana djelovanja za održivu
konkurentnost;
- pružanje dosljednog
regulatornog okvira kako bi se ostvarili ciljevi digitalnog
desetljeća Europe i „spremnosti na 55”, uključujući ubrzavanje
iskorištavanja obnovljive energije i osiguravanje pristupa dostatnoj,
povoljnoj i dekarboniziranoj električnoj energiji;
- dostupnost
savjetnika za održivost za mala i srednja poduzeća te
potporu poslovnim modelima utemeljenima na podacima, kako bi se ostvarila
maksimalna korist u zelenoj i digitalnoj tranziciji;
- ulaganja
u usavršavanje i prekvalifikaciju za dvostruku
tranziciju.
Jedan od ciljeva temeljitog preispitivanja propisa EU-a
u području tržišnog natjecanja koje je u tijeku također je
osiguravanje da ti propisi pomažu u zelenoj i digitalnoj tranziciji u korist
građana Europe u vremenu temeljitih promjena u globalnom tržišnom okruženju.
Izjave članova Kolegija:
Izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager,
odgovorna za Europu spremnu za digitalno doba: Današnja ažurirana
Industrijska strategija ima za cilj osiguravanje da naše industrije mogu
predvoditi zelenu i digitalnu transformaciju našeg gospodarstva te da budu
konkurentne, među ostalim i u kontekstu oporavka od krize izazvane pandemijom
koronavirusa. Za to su potrebna nova ulaganja sada - i to u ljude, tehnologije
i odgovarajući regulatorni okvir kojim se jamči pravednost i učinkovitost. Naša
potpora ključnim alatima koji su nam već na raspolaganju i njihovo proširivanje
rezultat su nedavnih pouka te ovim potvrđujemo našu predanost da surađujemo sa
svim gospodarskim akterima širom Europe.
Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis,
nadležan za gospodarstvo u interesu građana: Globalni sustavi opskrbe
otporni na poremećaje ključni su u kriznim vremenima te pomažu u ublažavanju
šokova i ubrzavanju oporavka. Nakon pandemije Covid-a 19, našom ažuriranom
Industrijskom strategijom želimo iskoristiti položaj Europe kao jednog od
globalnih industrijskih predvodnika i osigurati konkurentnost u digitalnim i
zelenim tehnologijama. Otvoreni smo, kad god je to moguće, za suradnju s
partnerima sa sličnim stavovima, kako bismo podupirali otvorenu i poštenu
trgovinu utemeljenu na poštovanju pravila; smanjivanje strateških ovisnosti; i
razvijanje budućih standarda i propisa: to je od ključne važnosti za vitalnost
našeg gospodarstva. Istovremeno, spremni smo djelovati samostalno kad god je to
potrebno kako bismo se branili od nepoštenih praksi i zaštitili integritet
jedinstvenog tržišta.
Povjerenik Thierry Breton, odgovoran za unutarnje
tržište: Prava industrijska revolucija tek počinje – i bit ćemo njezin
dio ako pravilno izaberemo ulaganja u ključne tehnologije i uspostavimo uvjete
u smislu odgovarajućeg okvira. Europa ovime pruža takve uvjete za inovativnu,
čistu i žilavu industriju koja svojim građanima pruža kvalitetna radna mjesta i
omogućuje svojim malim i srednjim poduzećima da prosperiraju, uključujući i u
vremenu oporavka.
Kontekst
Ažuriranje Industrijske strategije iz 2020. najavila je
predsjednica von der Leyen u svojem govoru
o stanju Europske unije u rujnu 2020. Današnja Komunikacija odgovor
je, među ostalim, i na poziv čelnika EU-a na ambiciozniju europsku industrijsku
politiku kako bi industrija u Uniji bila održivija, zelenija, globalno
konkurentnija i otpornija na poremećaje. Čelnici EU-a pozvali su Komisiju da
mapira strateške ovisnosti, posebno u najosjetljivijim industrijskim sustavima,
primjerice u zdravstvu, te da predloži mjere za smanjenje tih ovisnosti.
Današnja Komunikacija popraćena je s tri radna dokumenta službi
Komisije: godišnjim izvješćem o jedinstvenom tržištu za 2021. u
kojem se iznosi analiza stanja europskog gospodarstva na temelju pregleda 14
industrijskih sustava, ocjenjuje napredak u ostvarivanju industrijskog paketa
2020. te predstavlja skup ključnih pokazatelja uspješnosti za praćenje daljnjeg
napretka; analizom strateških ovisnosti i kapaciteta Europe s
dubinskom analizom u nizu strateških područja; i izvješćem o
konkurentnom i čistom europskom čeliku u kojem se analiziraju izazovi
za industriju i instrumenti koji su na raspolaganju EU-u.
Dodatne informacije
Komunikacija „Ažuriranje
nove industrijske strategije iz 2020.: prema jedinstvenom tržištu za oporavak
Europe”
Godišnje
izvješće o jedinstvenom tržištu za 2021.
Strateške
ovisnosti i kapaciteti
Prema
konkurentnom i čistom europskom čeliku
O ažuriranju
europske industrijske strategije
O
dubinskim analizama strateških područja za interese Europe
Nova
industrijska strategija za Europu (ožujak 2020.)