23.10.2026.
Uvodno predavanje na temu „Energija kao
geopolitika: gdje je Hrvatska na novoj karti svijeta?“ održao je Davor Štern,
konzultant i bivši ministar gospodarstva Republike Hrvatske.
„Živimo u vremenu kockarske ekonomije.
Burze su od nekadašnjeg mjesta susreta ponude i potražnje postale poligon za
špekulacije i manipulacije, u kojima cijenu energije diktiraju algoritmi,
izvedenice i očekivanja, a ne stvarna fizička roba“, istaknuo je Štern. Smatra
da bi cijena nafte bez današnjih geopolitičkih napetosti bila na razini od oko
70 dolara po barelu, što bi bila poštena cijena za gospodarstvo. „Bojim se da
se rast cijene neće zaustaviti, a time ni slabljenje europskoga gospodarstva uz
rast inflacije, što vodi prema neizvjesnoj budućnosti“, zaključio je.
Nakon uvodnog predavanja uslijedila je
panel-rasprava „Konkurentnost pod pritiskom: energija, kapital i produktivnost
očima velikih i malih“, koju je moderirala prof. dr. sc. Dubravka Pekanov. Uz
Davora Šterna, u raspravi su sudjelovali Sabina Škrtić, predsjednica Odbora za
međunarodnu suradnju Hrvatskog društva za korporativno upravljanje i
menadžment, Marijana Baršić Barun, članica Uprave HAMAG-BICRO-a, Jozo Ljubičić,
član Uprave Žita d.d. iz Osijeka, Mario Bišćan, član Uprave tvrtke KENDA
Manufacturing HR d.o.o. iz Belog Manastira, te Marko Vukobratović, direktor
tvrtke Versolvia d.o.o. iz Zagreba.
Panelisti su iz perspektive velikih i malih
poduzeća te institucija razgovarali o tome kako cijena i dostupnost energije,
pristup kapitalu i produktivnost oblikuju konkurentnost hrvatskoga gospodarstva
u vremenu geopolitičke neizvjesnosti. Posebno zanimljiv bio je dio panela u
kojem su sudionici jedni drugima postavljali pitanja.
Panelisti su naglasili da geopolitički
događaji sve snažnije oblikuju kretanje cijena energenata, zbog čega procjena
geopolitičkih rizika mora postati stalna točka dnevnog reda uprava i nadzornih
odbora. Kao ključna infrastrukturna prepreka novim energetskim investicijama istaknuti
su nedostatni kapaciteti prijenosne mreže i slaba povezanost sjevera i juga
Hrvatske, zbog čega su investitori prisiljeni raditi s tehnički ograničenim
priključnim kapacitetima. Kako bi nadoknadile nisku produktivnost i manjak
radnika, tvrtke se sve više okreću automatizaciji procesa. Većina panelista
pritom smatra da umjetna inteligencija u sljedećih pet godina neće smanjiti
ukupan broj radnih mjesta, nego će promijeniti strukturu rada i zahtijevati
razvoj novih vještina. Na kraju su se i panelisti i publika složili da su
visoka cijena energije, niska produktivnost i manjak radnika glavne prepreke
konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.