Prijedlog izmjena ZOR-a zahvaća pitanje definicije plaća, radnog vremena, radnog tjedna, prekovremenog rada, prijenosa godišnjeg odmora, ali i proširenja djelatnosti agencija za povremeno i privremeno zapošljavanja. Kako je najavio ministar, osim tih dijelova ZOR-a, pokrenut će se izmjene i u dijelu definiranja pravilnika o radu, ugovora o radu, otpremnina, mijenjat će se procedura za prijavu restrukturiranja na način da se manjim poslodavcima olakša administriranje, a u Zakonu će se jasnije definirati izdvojeni rad, rad od kuće, rad kod više poslodavaca, rad na pola radnog vremena i drugi modaliteti zaposlenja. Ministar je najavio i promjenu ostalih zakona koji uređuju radna prava, a to su otvaranje pitanja bolovanja, posebno u dijelu ograničavanja mogućnosti zlouporabe instituta bolovanja. Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a, naglasio je kako radno zakonodavstvo u Hrvatskoj nije primjereno gospodarskom trenutku. Prisutan je trend sve kraće zaposlenosti na jednom radnom mjestu. Mudrinić je naglasio kako je za optimalno uređenje radnih odnosa nužna izrada sveobuhvatne strategije radno-socijalnih odnosa kao dio nacionalne strategije razvoja gospodarstva. Gubitak radnih mjesta povezan s rastom nezaposlenosti temeljni su problemi s kojima se Hrvatska suočava. Ministar Mrsić najavio je novi set mjera potpore zapošljavanja u četiri smjera. Prvi je poticanje rada bez zasnivanja radnog odnosa kojim želimo stimulirati mlade ljude da steknu prvo iskustvo rada u struci, a u skladu s tom mjerom ističe se i poticanje pripravništva gdje Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) poslodavcu za svakog pripravnika subvencionira 50 posto plaće. Drugi smjer je poticanje samozapošljavanja u kojem će se podići visina poticaja, a pregovara se i sa HBOR-om da se uključi u kreditiranje ljudi koji pokreću svoje poslove. Treći smjer je poticanje javnih radova, a četvrti predstavlja skoro donošenje novih mjera za očuvanje radnih mjesta. „Proširit ćemo mogućnost subvencioniranja neaktivnosti tvrtke s jednog neradnog dana na njih više, pa i čak na više mjeseci u kojima će država na sebe preuzeti isplatu neto plaća dok će poslodavac imati obvezu isplate samo doprinosa na plaće zaposlenih“, rekao je ministar Mrsić. U HUP-u su ministra upozorili da je postojećii ZOR načelno loš jer inzistiranjem na pretjeranim procedurama prvenstveno štiti neradnike. Poslodavci naglašavaju da u uvjetima krize puno teže zapošljavaju nove radnike i sklapaju ugovore na neodređeno vrijeme jer im nepovoljno poduzetničko okruženje onemogućava kvalitetno planiranje poslovanja. Ministar je najavio da u siječnju u zakonsku proceduru idu izmjene Zakona o minimalnoj plaći. Prijedlogom Zakona, minimalna plaća bi se povećala sa sadašnjih 2814 kuna bruto za 170 kn bruto, a osnovni kriterij za iznos visine minimalne plaće je prag siromaštva u Hrvatskoj. Kao kompenzacijsku mjeru ministarstvo predlaže sredstva potpore radno-intenzivnim djelatnostima iz državnog proračuna za 2013. Poslodavci procjenjuju da povećanje minimalne plaće nije prihvatljivo niti primjereno gospodarskom trenutku. Povećanje mase plaće za 10% u radno-intenzivnoj industriji ugrozit će poslovanje i opstanak na tržištu. Uz ove promjene, ministar je najavio i skore izmjene u mirovinskom sustavu s ciljem povećanja izdvajanja za drugi mirovinski stup i boljeg definiranja poticanja dobrovoljne mirovinske štednje. Također, najavio je fleksibilizaciju regulative oko ulaganja obveznih mirovinskih fondova te omogućavanje formiranja tri mirovinska potportfelja koji će omogućiti i rizičnije investiranje mirovinskih fondova pa samim tim i ostvarivanje viših prinosa. Mrsić je najavio i moderniziranje sustava HZMO. Prijedlog je poslodavaca da se izmjenama radno-socijalne legislative pristupi sustavno i integrirano kako bi se izbjegla neusklađenost pojedinih zakonskih rješenja i poništavanja očekivanih pozitivnih učinaka pojedinih izmjena. Mudrinić je na kraju pozvao na postizanje konsenzusa socijalnih partnera oko nacionalnih ciljeva i u tom smislu za reforme tržišta rada. „Ako nam je cilj povećati BDP i stvoriti nova radna mjesta, svaki zakon koji se donosi treba promatrati na način kako doprinosi ovim ciljevima. Ako zakoni ne doprinose povećanju BDP-a i povećanju radnih mjesta, od njega treba odustati“, rekao je Mudrinić.