U Hrvatskoj i dalje prisutna niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor te ograničavajuća poduzetnička okolina

07.06.2022.

Ovim izvješćem obilježava se dvadeset godina sudjelovanje Hrvatske u GEM istraživanju (od 2002. godine)

-          Kontinuirani rast novopokrenutih poslovnih pothvata pokazuju samo dvije regije. Po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika unutar poduzeća Hrvatska je značajno iznad prosjeka EU zemalja

 

Najnovije GEM istraživanje za 2021. godinu potvrdilo je da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Prema ocjenama stručnjaka samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijska i prometna, te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost.

Kao ključne komponente koje ograničavaju kvalitetnu poduzetničku okolinu navode se vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja, u narednih 6 mjeseci, u promatranom razdoblju ima vrlo izražen V oblik: pad u 2020. godini na 47,2% (sa 55,7% u 2019.) i rast na 58,3% u 2021. Istovremeno, Hrvatska je iznad prosjeka EU u svim promatranim godinama po uočenim prilikama, namjerama i uvjerenosti u vlastite sposobnosti za pokretanje poslovnog pothvata. Ovako velika razlika između Hrvatske i EU prosjeka o namjerama pokretanja poslovnog pothvata, upućuje da je samozapošljavanje češći izbor u Hrvatskoj zbog ograničenih drugih opcija zapošljavanja.

Društvene vrijednosti o poduzetništvu u Hrvatskoj još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju. Oko 60% ispitanika smatra da biti poduzetnik je dobar izbor karijere, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata. Međutim, ovako optimistični pristup poduzetničkoj karijeri ugrožen je izuzetno niskom percepcijom o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu. U 2021. godini (kao i u 2020.) Hrvatska je zadnja od EU zemalja uključenih u GEM istraživanje po stavu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika (sa oko 15 postotnih poena zaostajanja od EU prosjeka).

Ovo su samo neki od najvažnijih zaključaka iz najnovijeg istraživanja „Global Entrepreneurship Monitor (GEM)“ za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?“, koje je danas predstavljeno u Hrvatskom novinarskom domu u organizaciji Hrvatske udruga banaka i Hrvatske udruge poslodavaca, pokrovitelja medijske promocije projekta.

Usprkos pandemiji COVID-19, Hrvatska je održala kontinuitet sudjelovanja u GEM istraživanju, te je u 2021. godini obilježila dvadeset godina stvaranja izuzetno značajne informacijske baze o poduzetništvu i mogućnost međunarodne usporedbe. Nositelj istraživanja je CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo.

Istraživački tim kao i proteklih godina čini grupa istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof.dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof.dr.sc. Nataša Šarlija, prof.dr.sc. Sanja Pfeifer i prof.dr.sc. Sunčica Oberman Peterka.

U uvodnom dijelu događanja uzvanicima se obratio Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, pokrovitelja medijske promocije rezultata. Prisutne je u ime Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, glavnog financijskog sponzora i partnera GEM istraživanja u Hrvatskoj,  uvodno pozdravila državna tajnica Nataša Mikuš Žigman.

HUB je partner GEM istraživanja već niz godina i na taj način želimo doprinijeti stvaranju efikasnijeg okvira za jačanje poduzetništva u Hrvatskoj, koji će se oslanjati na spoznaje dobivene kroz međunarodno usporedivo istraživanje. Ove godine u Hrvatskoj je jedna od glavnih tema uvođenje eura, za koje očekujemo da će biti službeno potvrđeno početkom srpnja te da od nove godine postajemo 20-eta članica eurozone. Hrvatski će poduzetnici profitirati od uklanjanja valutnog rizika i s time povezanih troškova zaštite od tečajnog rizika, zatim od nižih kamatnih stopa, nestanka transakcijskih troškova, tj. troškova mjenjačkih poslova. Svi navedeni pozitivni učinci uvođenja eura poboljšat će konkurentski položaj domaćih poduzeća i tako im otvoriti dodatan prostor za investicije i zapošljavanje.“, izjavio je uvodno direktor Hrvatske udruge banaka, g. Zdenko Adrović.

Državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Nataša Mikuš Žigman, u svojem govoru je istaknula da sudjelovanje Hrvatske u najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva Global Entrepreneurship Monitor od 2002. godine omogućava praćenje trendova i obrazaca poduzetničkih aktivnosti u Hrvatskoj, ali i usporedbu i analizu na europskoj i globalnoj razini: „Radimo na tome da se maksimalno iskoriste sredstva Europske unije u smislu financiranja poduzetničkih projekata, ali i za provođenje istraživanja u cilju razvoja mjera za konkuretnost naših poduzetnika na globalnom tržištu. Posebnu pozornost posvećujemo poticanju istraživačko-razvojnih aktivnosti, financiranju kolaborativnih projekata znanosti i gospodarstva, komercijalizaciji inovacija na tržištu te digitalizaciji poslovanja. Ovim putem želim čestitati cjelokupnom timu CEPOR-a i voditeljici istraživačkog tima, prof. dr. sc. Slavici Singer na jubilarnoj 20-etoj godini provođenja istraživanja. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja veseli biti partner u tom projektu, kako bi politika mogla krojiti mjere koje će osigurati još kvalitetniju poduzetničku klimu.“

Predstavljajući rezultate najvećeg svjetskog istraživanja o poduzetništvu prof.dr.sc. Sanja Pfeifer, naglasila je: „GEM značajno pridonosi razumijevanju ukupne poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj jer zahvaća poduzetničko aktiviranje pojedinaca u pokretanje i vođenje poduzetničkih pothvata ali i druge oblike često neregistrirane poduzetničke aktivnosti, kakva je i poduzetničko aktiviranje zaposlenika. Ohrabruje činjenica kako je u proteklih dvadeset godina ukupna rana poduzetnička aktivnost u Hrvatskoj uhvatila priključak s dinamikom pokazatelja poduzetničkih aktivnosti u EU zemljama koje sudjeluju u GEM istraživanju. Nasuprot tome,  promjene u percepciji poduzetničke okoline su neznatne.

Društvene vrijednosti o poduzetništvu još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju. U promatranom razdoblju oko 60% ispitanika smatra da biti poduzetnik je dobar izbor karijere, što je konzistentno s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata.  Međutim, izuzetno niska percepcija o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu je problem koji zahtijeva dodatne analize.

Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena kroz ukupnu ranu aktivnost – TEA indeks (poslovni pothvati do 42 mjeseca starosti) i aktivnost ‘odraslih’ poduzetnika (poslovni pothvati stariji od 42 mjeseca aktivnosti) ima stabilne ali različite tendencije promjena u odnosu na prosjek EU zemalja – iznadprosječno učešće rane poduzetničke aktivnosti i ispodprosječno učešće ‘odraslih’ poduzeća. U 2021. godini s 12,4% novih poslovnih pothvata Hrvatska je iznad prosjeka (8,4%) EU zemalja uključenih u GEM istraživanje.

Vitalnost poduzetničke strukture ovisi o intenzitetu ulaska u poduzetničku aktivnost, o izlasku iz poduzetničke aktivnosti i učešću rastućih podzeća. I u 2021. godini, najčešći razlog izlaska iz poslovne aktivnosti je neprofi - tabilnost (20,5%, u odnosu na sve razloge izlaska), ali se na drugom mjestu pojavio razlog izlaska zbog uočene nove prilike (15.1% i po tome je Hrvatska značajnije iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju (10,1%).

Poduzetnička demografija pokazuje relativno stabilne odnose u distribuciji poduzetničke aktivnosti i po rodnosti i po dobi. Hrvatska je još uvijek značajnije ‘muška’ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti (1,7 omjer muških i ženskih novopokrenutih poslovnih pothvata), na razini prosjeka EU zemalja (1,5) koje su u 2021. godini sudjelovale u GEM istraživanju. Razlozi rodne neuravnoteženosti u poduzetničkoj aktivnosti najčešće su rezultat organizacije obiteljskog života (briga o djeci i briga o starijim članovima obitelji uglavnom je na ženi) i kulturološkog konteksta.

Razlike u regionalnoj rasprostranjenosti poduzetničke aktivnosti su stabilne, ali su se u razdoblju 2019.-2021. pojavili određeni obrasci promjena u intenzitetu poduzetničkih aktivnosti po regijama. Kontinuirani rast novopokrenutih poslovnih pothvata pokazuju samo dvije regije (Istra, Primorje i Gorski Kotar, te Sjeverna Hrvatska), usprkos pandemiji COVID-19. Iako je Lika i Banovina i dalje regija s najnižom poduzetničkom aktivnosti, ostvaren rast novopokrenutih poslovnih pothvata u 2020. i 2021. godini praćen je kao i prije s najmanje onih koji vide priliku u svojoj sredini, a najčešći razlog za ulazak u poduzetničku aktivnost je nužda (‘zaraditi za život’).

U Hrvatskoj, poduzetnici s ranom poduzetničkom aktivnosti (TEA) češće nego ‘odrasli’ poduzetnici smatraju da je zdravstvena kriza (COVID-19) otvorila nove prilike (32,7% vs. 25,7%). Poduzetnici u Irskoj (obje skupine anketiranih poduzetnika) dvostruko češće nego u Hrvatskoj vide takve prilike (TEA poduzetnici 60,5%, ‘odrasli’ poduzetnici 52,6%).

U 2021. godini, GEM istraživanje po prvi puta prati osvještenost poduzetnika o UN ciljevima održivog razvoja i u kojoj mjeri vode računa o društvenom i okolišnom utjecaju svojih poslovnih pothvata. Obje kategorije poduzetnika (TEA i ‘odrasli’) izrazile su osvještenost o UN ciljevima održivog razvoja iznad prosjeka poduzetnika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju, ali i opredijeljenost da o budućnosti svog poslovnog pothvata razmišljaju imajući u vidu implikacije na dobrobit društva i okoliša. Visoko učešće anketiranih poduzetnika sa stavom da su društveni / okolišni razlozi važniji od profita nije u potpunosti praćeno i ocjenama (u skali 0-10) koje o tome imaju intervjuirani eksperti (5,26) u odnosu na prosjek EU zemalja (5,51).

Nakon dvadeset godina u Hrvatskoj su prepoznatljivi trendovi jačanja rane poduzetničke aktivnosti, još uvijek prisutan niski motivacijski indeks (više ljudi koji pokreću poslovni pothvat zbog nužde nego u grupi EU zemalja), niska gustoća ‘odraslih’ poduzeća (57% od prosjeka EU zemalja),  ali i stabilni pokazatelj o visokoj poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (u prvish peta EU zemalja). Istovremeno, kvalitetu poduzetničke okoline trajno ograničavaju vladine politike prema regulativi, nedostatna suradnja istraživačkog i poslovnog sektora, te nedovoljan doprinos obrazovanja u jačanju poduzetničkih kompetencija mladih.

Za promjenu stanja ključne su usklađene, istovremene i konzistentne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), obrazovne institucije (kroz omogućavanje svima da u procesu obrazovanja izgrade svoje poduzetničke kompetencije), poslovni, istraživački i financijski sektor (kroz jačanje konkurentnosti temeljene na inovativnosti) i pojedinci (koji će pokretati poslovne pothvate zbog prepoznatih prilika, a ne zbog nužde).

Za promjene je potreban dogovor i suradnja u implementaciji dogovorenog i javno praćenje izvršenja – perspektiva Europskog semestra i Nacionalni plan oporavka i otpornosti okosnica su utvrđivanja odgovornosti na institucionalnoj razini.

Nakon predstavljanja GEM istraživanja uslijedila je panel rasprava „Unutarnje poduzetništvo u korporacijama tijekom restrukturiranja globalnog gospodarstva“, koju je moderirao Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike. Na panel raspravi su sudjelovali: Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja; Ivan Jelušić, operativni direktor i jedan od osnivača Orqa-e; Zoran Miliša, stručnjak za energetiku i vlasnik Zrno Zdravlja; Zvonimir Šiljković, voditelj globalne nabave izravnih materijala TEVA-e.

O GEM istraživanju:

Global Entrepreneurship Monitor (GEM) najveće je svjetsko istraživanje poduzetništva pokrenuto 1999. godine, od deset najrazvijenijih zemalja, koje su željele utvrditi o čemu ovisi poduzetnička aktivnost u zemlji, zašto postoje razlike među zemljama i što vlade mogu učiniti u izgradnji poduzetničke okoline koja djeluje stimulirajuće na poduzetničku aktivnost pojedinaca.

U 2021. godini u istraživanju je sudjelovalo 50 zemalja, u Europi 23, a u Europskoj uniji 18 zemalja. Ovim izvješćem obilježava se dvadeset godina sudjelovanje Hrvatske u GEM istraživanju (od 2002. godine) što omogućava uočavanje trendova i obrazaca poduzetničke aktivnosti. Longitudinalne i međunarodne usporedbe (s grupama zemalja kojima Hrvatska pripada i s kojima se uspoređuje: EU i zemlje s visokom razinom bruto domaćeg dohotka po stavnovniku) omogućene su korištenjem standardiziranih indikatora izračunatih iz podataka prikupljenih istim istraživačkim alatima u skladu s teorijski utemeljenim konceptualnim okvirom.

U Hrvatskoj, uzorak je u svim godinama bio 2000 odraslih ispitanika, pa tako i u 2021. godini, što znači da je od uključivanja Hrvatske u GEM istraživanje do sada (od 2002. do 2021. godine) slučajnim izborom bilo obuhvaćeno 40.000 osoba. Neke zemlje opredjeljuju se za veće uzorke ispitanika zbog želje za utvrđivanjem razlika u poduzetničkoj aktivnosti unutar zemlje i djelotvornijim oblikovanjem politika ciljanih na jačanje poduzetničke aktivnosti u dijelovima zemlje koja su razvojno deprivirana. Na primjer u 2021. godini, kao i u prijašnjim godinama, veličine uzorka su u Švedskoj 3.746, u Poljskoj 8.000, a u Španjolskoj čak 31.785 osoba.

U Hrvatskoj se rezultati GEM istraživanja uvijek interpretiraju u vremenskom kontekstu koji je duži od jedne godine (najčešće trogodišnje razdoblje), radi uočavanja promjena. Na taj način se potvrđuje ili opovrgava stabilnost uočenih tendencija i obrazaca poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj, te identificiraju kritična područja koja zahtijevaju intervencije od razine pojedinca do institucija. U ovom izvješću prezentiraju se rezultati istraživanja u 2021. godini u usporedbi s rezultatima iz 2019. i 2020. godine.

 

Više informacija pronađite u medijskom izvještaju koji se nalazi u prilogu ili na internetskim stranicama HUB-a. Cjelokupnu publikaciju preuzmite ovdje

 

vrh stranice
vrh stranice