Svaka peta bolnica prestala s plaćanjem već isporučene robe posljednja 2 mjeseca – dugovi prema veledrogerijama, zadnjem lancu nelikvidnost u Hrvatskoj, dosegnuli alarmantnu razinu

·   

·       Kako bi se nastavilo normalno funkcioniranje sustava opskrbe lijekovima i medicinskim proizvodima, potrebno je čim prije podmiriti potraživanja u iznosu od 2 milijarde kuna za dugove bolnica, uz dodatnih 700 milijuna kuna za dugove ljekarni. S obzirom na rekordan prestanak plaćanja bolnica i ljekarni na ove iznose treba dodati dodatnih 300 milijuna za svaki mjesec kašnjenja sanacije od 31. siječnja.

·         Zaključno s 28. veljače 2021. godine samo bolnice (bez dugova ljekarni) veledrogerijama duguju 4,24 milijarde kuna.

·         Ukupni dug bolnica se u samo tri godine gotovo udvostručio – s 2,2 milijarde kuna na 4,24 milijarde kuna. Unatoč dodatnoj uplati od 2,24 milijarde kuna u 2020., dug bolnica prema veledrogerijama svejedno je narastao za 744 milijuna kuna u istoj godini.

·         U prosjeku, dug bolnica prema veledrogerijama mjesečno raste između 220 do 250 milijuna kuna. Radi se o zadnjem lancu nelikvidnosti u Hrvatskoj nakon sanacije Agrokora.

·         Ukupni dug HZZO-a prema ljekarnama na 28. veljače iznosi 1,73 milijarde kuna. Unatoč uplati od 670 milijuna kuna krajem 2020., dug HZZO-a u posljednja je dva mjeseca prema ljekarnama narastao za 549 milijuna kuna.

·         Tek svaka peta kuna utrošena u zdravstvenom sustavu odlazi na lijekove te oni nipošto nisu najveći uteg zdravstvenog sustava, problem je negdje drugdje. Drugim riječima, kad bi država smanjila potrošnju lijekova za 50%, smanjila bi trošak zdravstvenog sustava samo za 10%.

·         Unatoč rebalansu državnog proračuna krajem 2020. godine, kada je osigurano dodatnih 670 milijuna kuna, te dodatnim sredstvima u iznosu 2,24 milijarde kuna, dugovi bolnica i ljekarni prema veledrogerijama kontinuirano rastu. Periodično podmirivanje dijela starih potraživanja ne može biti dugoročno rješenje – dodatnim sredstvima samo se sukcesivno i djelomično zatvaraju stari dugovi, dok u međuvremenu sve brže nastaju novi.

·         Veledrogerije su bile prisiljene aktivirati zaštitne mehanizme prilikom isporuke lijekova i medicinskih proizvoda – nastavlja se s isporukom onoliko robe koliko zdravstvene ustanove mogu platiti (1:1), a primljenom uplatom se zatvaraju najstariji dospjeli računi.

·         Na listu ograničene isporuke gotovo svaki dan dolazi jedna nova bolnica koja ne podmiruje svoje obveze redovito. Nastavi li se ovom dinamikom, pod uvjetovani režim isporuke mogla bi u kratkom razdoblju doći većina bolnica diljem zemlje, koje svoja plaćanja ne vrše u zakonskom roku.

·         Situacija nikad nije bila gora – bolnice su prestale s plaćanjem, HZZO je prestao s plaćanjima prema ljekarnama, veledrogerije prestaju s isporukom, dobavljači prestaju s isporukom prema veledrogerijama koje polako ostaju bez lijekova. Ugrožen je cjelokupni lanac opskrbe; sustav nije održiv.

·         Uzme li se u obzir da državni proračun za 2021. godinu iznosi 147,3 milijardi kuna, dug veledrogerija u tom slučaju čini 4,04% državnog proračuna, a deficit proračuna od 3% jedan je od preduvjeta za uvođenje eura u Hrvatskoj. Ovaj dug se ne vodi kao javni dug.

·         Svaka peta bolnica od početka godine prestala je s plaćanjem, a tek je svaki četvrti isporučeni lijek plaćen u posljednja tri mjeseca. Istovremeno, rok plaćanja HZZO-a prema ljekarnama prešao je 150 dana. Zakonski rok plaćanja u Hrvatskoj je 30, iznimno 60 dana, što se prema veledrogerijama ne poštuje – rokovi plaćanja prema veledrogerijama duži su i od godinu dana, što je čak 6 puta više od onoga što je zakonom definirano. Drugim riječima, ustanove u vlasništvu države krše odredbe zakona o financijskom poslovanju, odnosno posluju nezakonito.

·         S druge strane, veledrogerije moraju redovito i u roku plaćati sve poreze i doprinose jer će ih u suprotnom ista država, koja im duguje više od 6 milijardi, ovršiti. HUP-Koordinacija veledrogerija godišnje u državni proračun uplaćuje gotovo 500 milijuna kuna.

·         Zbog nemogućnosti naplate vlastitih potraživanja, veledrogerije ostaju izložene prema više od 500 tvrtki s kojima izravno posluju, odnosno proizvođačima i dobavljačima, ali i bankarskim institucijama kod kojih se kontinuirano zadužuju kako bi pokrivale tekuće troškove. Istovremeno, dugoročno se u pitanje dovodi i egzistencija više od 2.000 zaposlenika veledrogerija i njihovih obitelji.

Cijenu lijekova i marže određuje država kroz pravilnike; veledrogerije ne sudjeluju u tom postupku

·         Veledrogerije su tvrtke koje se bave prodajom i trgovinom na veliko lijekovima, medicinskim proizvodima, medicinskim instrumentima i opremom te ortopedskim pomagalima.

·         Veledrogerije su posrednici između proizvođača i zdravstvenog sustava – veledrogerije ne proizvode lijekove, već imaju dozvolu za promet lijekova na veliko, a otkupljuju ih izravno od domaćih ili ih uvoze od inozemnih proizvođača.

·         Veledrogerije ni na koji način ne sudjeluju u formiranju cijena lijekova,  nemaju zakonske ovlasti dizati cijene lijekova kako bi  uključile financiranje u cijenu. Veleprodajne su cijene lijekova regulirane pravilnicima, među kojima je i Pravilnik o mjerilima za određivanje najviše cijene lijeka na veliko. Veledrogerije ne mogu naplaćivati više od konačne cijene koju je definiralo Povjerenstvo HZZO-a na temelju određenih parametara, uz suglasnost Upravnog vijeća HZZO-a.

·         Jednom formirana cijena lijeka nije nepromjenjiva, već se svake godine određuje kao prosječna usporedna cijena vrijednosti u tri referentne zemlje – Italiji, Sloveniji, Češkoj, a ako promatranog lijeka nema u nekoj od navedenih, u izračun se uzima cijena iz Španjolske ili Francuske.

Prosjek marže veledrogerija ispod je zakonskog maksimuma od 8,5 posto – veledrogerije ne  utječu ni na određivanje cijene lijekova, ni visinu marže, ni na potrošnju lijekova, a na kraju država ne poštuje ni rokove plaćanja koji su zakonski definirani na 30, iznimno 60 dana. Veledrogerije svakoj bolnici moraju fakturirati lijek po istoj cijeni, neovisno o njenom roku plaćanja.

·         Od ožujka 2020., članice HUP Koordinacije veledrogerija svaki mjesec aktivno izvještavaju Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo financija o kontinuiranom rastu dugovanja bolnica te zakašnjelim uplatama HZZO-a prema ljekarnama. Isto je učinjeno i u siječnju 2021., no zbog izvanrednih okolnosti nastalih zbog potresa, skrenuli smo pažnju na problematiku dugova tek sredinom veljače, čim su dugovi nastavila rasti bez kontrole.

Zdravstvu nedostaje čak više od 12 milijuna kuna za redovno funkcioniranje

·         Za zdravstvo je u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. planiran jednaki iznos kao i u protekloj godini, iako već godinama raste potrošnja lijekova, kao i pritisak liječnika za isplatu krivog obračuna prekovremenih sati, a od 1. siječnja ove godine rasle su i plaće u zdravstvu za 4 posto. Sve to uvelike utječe na povećanje troškova zdravstvenog sustava.

·         Također, tu su i veliki troškovi koje je nametnula i korona kriza, s kojom se i dalje borimo – samo na testiranje, liječenje i bolovanja utrošeno je više od 1,132 milijardi kuna, na posebne lijekove 82 milijuna, na cjepiva 420 milijuna, dakle ukupno 1,634 milijardi kuna. Kad se toj brojci pribroje sredstva koja su putem robnih rezervi išla na nabavu zaštitne opreme, odnosno preko 500 milijuna kuna, govorimo o više od 2 milijarde kuna novih troškova.

·         Tim je troškovima potrebno pribrojiti i 2 milijarde kuna koje potražuju liječnici koji su utužili bolnice za krivi obračun plaće, kao i barem 2,25 milijarde kuna koje nedostaju za bolnice (koliko je izvanredno uplaćeno za lijekove u 2020. godini). Riječ je o više od 6 milijardi kuna, a uz iznos potraživanja od 6 milijardi kuna veledrogerijama, jasno je kako zdravstvu sada nedostaje čak više od 12 milijardi kuna.

·         Nužna je hitna provedba strukturnih reformi zdravstva kako bi sustav bio održiv i kako bi mogao kvalitetno funkcionirati unutar zadanih proračunskih ograničenja – od potpune digitalizacije do promjene načina upravljanja sustavom. Veledrogerije su spremne u svojem dijelu doprinijeti savjetima i prijedlozima.