Pregled ekonomskih kretanja – 29. svibnja 2020.

29.05.2020.

1. Pad BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na kraj 2019.

- Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje bilježi negativnu stopu promjene od 1,2 %, a u odnosu na isto tromjesečje 2019. realno je veći za 0,3 %.

- Prva procjena, prema originalnim podacima, pokazuje da je tromjesečni BDP u prvom tromjesečju 2020. realno veći za 0,4% u odnosu na isto tromjesečje 2019.

- Usporavanje rasta BDP-a u prvom tromjesečju 2020. rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga.

- Prva procjena, prema originalnim podacima, pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u prvom tromjesečju 2020. realno veća za 1,0 % u odnosu na isto tromjesečje 2019. Najveći doprinos rastu tromjesečne BDV u prvom tromjesečju 2020. ostvaren je u djelatnosti građevinarstva, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije.

- Podsjetimo, HNB je nedavno najavila da očekuje pad realnog BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na kraj prethodne godine dok je EIZ predvidio usporavanje uz i dalje pozitivnu stopu rasta.

- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

2. Snažan pad realnog prometa od trgovine na malo u travnju i na godišnjoj i na mjesečnoj razini

- Ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo u travnju 2020. realno je pao za 19,8 % u odnosu na ožujak 2020. Od toga je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 29,4 %, a promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima za 11,8 %.

- U travnju 2020., u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je pao za 25,5 %. Pritom je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima pao za 40,5 %, dok je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 6,2 %.

- U prva četiri mjeseca kalendarski prilagođeni promet realno je pao za 6,3 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je još u prva tri mjeseca u odnosu na isto lanjsko razdoblje taj promet bio u porastu za 0,9 %.

- U travnju 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema izvornim indeksima, porast prometa zabilježila je samo trgovina na malo internetom ili preko pošte, i to za 19,8 %, a u odnosu na ožujak porast je dosegao čak 48,9 %, dok su sve ostale trgovačke struke zabilježile pad prometa.

- Više informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

3. Pad industrijske proizvodnje u travnju i na mjesečnoj i na godišnjoj razini

- Ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u RH u travnju 2020. u usporedbi s ožujkom 2020. pala je za 5,6 %. U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji pala je za 6,5 %, u prerađivačkoj industriji za 5,4 %, a u rudarstvu i vađenju za 2,4 %.

- U travnju 2020. u usporedbi s travnjem 2019. industrijska proizvodnja u RH, kalendarski prilagođena, pala je za 11,0 %.

- Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u RH na kraju travnja 2020. u usporedbi sa zalihama na kraju ožujka 2020. veće su za 3,6 %, a u usporedbi sa zalihama na kraju travnja 2019. veće su za 2,0 %.

- Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u travnju 2020. manji je za 1,0 % u usporedbi s ožujkom 2020., a u usporedbi s travnjem 2019. manji je za 3,6 %.

- Više informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

4. Promet uslužnih djelatnosti u ožujku pao i na godišnjoj i na mjesečnoj razini

- Ukupan sezonski i kalendarski prilagođen promet od uslužnih djelatnosti ostvaren u ožujku 2020. pao za 14,4 % u odnosu na veljaču 2020. Najveći pad prometa ostvaren je u sljedećim djelatnostima: putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima (za 60,9 %), smještaj (za 59,4 %) te djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (za 46,9 %).

- U ožujku 2020. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine kalendarski prilagođeni promet od uslužnih djelatnosti pao je za 10,5 %, što je najveći pad prometa uslužnih djelatnosti na godišnjoj razini od 2011., početka mjerenja mjesečnih serija.

- Promatrajući prva tri mjeseca, kalendarski prilagođeni promet uslužnih djelatnosti u porastu je za 1,1 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

- Više informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

5. HNB počinje s objavom Nacionalne referentne stope (NRS)

- Hrvatska narodna banka danas je prvi put objavila Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskoga bankovnog sektora (NRS).

- NRS je implicitna kamatna stopa koja služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope u financijskim ugovorima.

- NRS je stopa prosječnih troškova izvora sredstava hrvatskoga bankovnog sektora s obzirom na sljedeće odrednice: proteklo razdoblje (3, 6 ili 12 mjeseci), obuhvat izvora sredstava (1 ‒ depoziti fizičkih osoba, 2 ‒ depoziti fizičkih i pravnih osoba iz nefinancijskog sektora, 3 ‒ svi izvori sredstava banaka) i relevantnu valutu (HRK, EUR, USD, CHF).

- Više informacija dostupno je u objavi HNB-a, te tromjesečno na www.hnb.hr/nrs.

 

6. U 2019. izvoz, uvoz i vanjskotrgovinski deficit rasli; pokrivenost uvoza izvozom ostala na istoj razini

- Ukupan izvoz RH u 2019. iznosio je oko 113 milijardi kuna i u odnosu na 2018. povećao se za 5 milijardi kuna, odnosno oko 5 %. Istodobno je ukupan uvoz iznosio oko 185 milijardi kuna, što je povećanje za oko 9 milijardi kuna, odnosno oko 5 % u usporedbi s godinom prije.

- U 2019. deficit robne razmjene s inozemstvom iznosio je oko 72 milijarde kuna te je porastao za oko 6 %, odnosno za 4 milijarde kuna u odnosu na 2018. Snažniji rast uvoza u odnosu na izvoz utjecao je na pokrivenost uvoza izvozom, koja je u 2019. iznosila oko 61 %, isto kao i u 2018.

- Više informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

 

vrh stranice
vrh stranice