19.05.2020.
- Broj zaposlenih u pravnim osobama
porastao je i na godišnjoj i na mjesečnoj razini, dok je broj zaposlenih u obrtu
i slobodnim profesijama te osiguranika poljoprivrednika doživio pad u odnosu na
travanj 2019.
- Broj nezaposlenih u travnju 2020.
u odnosu na ožujak 2020. porastao je za 11,0 %, dok je stopa registrirane
nezaposlenosti u travnju 2020. iznosila 9,4 % (0,8 postotnih bodova više nego u
ožujku).
- Rast i broja zaposlenih i broja nezaposlenih u travnju doveo je i do povećanja radno-aktivnog
stanovništva – na 1.686.928, što predstavlja povećanje od 1,7 % na
mjesečnoj razini i 3,1 % na godišnjoj razini.
- Podsjetimo, prema podacima HZMO-a, ukupan broj osiguranika
na kraju travnja iznosio je 1.520.590 osoba, što je 0,6 % manje nego u ožujku
te 1,6 % manje u odnosu na travanj 2019. Nadalje, prema podacima HZZ-a, potpore za očuvanje radnih mjesta isplaćene su u
travnju za ukupno 484.922 radnika a do 7. svibnja 2020. zaprimljeno je dodatnih
zahtjeva za 90.291 radnika.
- U DZS-u naglašavaju kako, zbog
situacije prouzročene epidemijom bolesti COVID-19 i potresa u Gradu Zagrebu,
pojedine djelatnosti NKD-a 2007. pokazuju znatne razlike u broju podnesenih
izvješća Poreznoj upravi u travnju u odnosu na ožujak, što je utjecalo na
obuhvat statističkih jedinica.
- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.
2. Pad
prosječnih neto plaća za ožujak na mjesečnoj uz rast na godišnjoj razini
- Prosječna
mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za ožujak
2020. iznosila je 6.713 kuna što je nominalno niže za 1,1 %, a
realno 1,3 % u odnosu na veljaču 2020. U odnosu na isti mjesec prethodne
godine nominalno je viša za 1,4 %, a realno za 0,8 %.
- Za razdoblje od siječnja do ožujka 2020.
prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama
Republike Hrvatske iznosila je 6.766 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje
2019. nominalno više za 3,2 %, a realno za 1,8 %.
- Prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po satu za ožujak 2020. iznosila je 37,74 kune, što je u odnosu na
veljaču 2020. niže za 9,4 %, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 2,5
%. U ožujku 2020. bila su prosječno 174 plaćena sata, što je za 8,8 % više nego
u veljači 2020.
- Medijalna neto plaća za veljaču
2020. iznosila je 5.656 kuna, što predstavlja pad u odnosu na prethodni
mjesec.
- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.
3. Usporavanje
rasta BDP-a u prvom tromjesečju 2020.
- Na temelju kretanja CEIZ indeksa,
očekuje se da bi stopa rasta realnog BDP-a u prvom tromjesečju 2020.
godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine mogla iznositi 1,2 posto,
što je najniža zabilježena stopa rasta tromjesečnog BDP-a od četvrtog
tromjesečja 2014.
- Sezonski prilagođeni podaci
upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje, BDP u prva tri
mjeseca 2020. godine bio veći za 0,3 posto.
- Podsjetimo, u posljednjem izdanju Biltena HNB-a navodi se kako model prve procjene BDP-a upućuje
na smanjenje realne gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju 2020. u odnosu
na kraj prethodne godine te na usporavanje gospodarskog rasta na godišnjoj
razini.
- U objavi Ekonomskog instituta,
Zagreb, naglašeno je da se, s obzirom na veličinu šoka koji je pogodio
gospodarstvo u ožujku uslijed epidemije virusa COVID-19 i posljedičnog strukturnog
loma u podacima na osnovi kojih se računa vrijednost indeksa, procjene rasta
BDP-a dobivene na osnovi indeksa ne mogu smatrati u potpunosti pouzdanima.
- Detaljnije informacije dostupne su u mjesečnoj objavi CEIZ indeksa.
4. Drastičan pad
proizvodnje u
građevinarstvu u EU u ožujku
- U odnosu na veljaču, proizvodnja u građevinarstvu u ožujku
je bila manja za 14,1 % u eurozoni, dok je na razini EU zabilježen pad od 12,0
%. U ožujku 2020. u odnosu na isti mjesec 2019., proizvodnja u građevinarstvu
smanjila se za 15,4 % u eurozoni te 13,4 % u EU.
- U prvom tromjesečju 2020. u odnosu na prethodno
tromjesečje proizvodnja u građevinarstvu smanjila se za 1,8 % u eurozoni te 1,4
% u EU, dok je u odnosu na isto tromjesečje 2019. pad iznosio 3,4 % u eurozoni
i 2,9 % u EU.
- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata.
5. Svjetski
gospodarski forum: produljena globalna recesija najveći rizik za poslovanje
- Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic
Forum) obuhvaća stavove gotovo 350 stručnjaka koji su sudjelovali u
istraživanju o percepciji rizika radi COVID-19. Od njih se tražilo da ocijene
31 rizik u tri dimenzije: najvjerojatniji rizik na globalnoj razini, rizik koji
se najviše tiče svijeta te najviše zabrinjavajući rizik za kompanije.
- Dvije trećine ispitanika identificiralo je produljenu
globalnu recesiju kao najveći rizik za poslovanje. Polovica ispitanika je identificirala
bankrote i konsolidaciju industrije, neuspjeh oporavka industrija i poremećaj u
lancima opskrbe kao presudne rizike. Treća najviše zabrinjavajuća prijetnja
kompanijama je porast broja cyber napada i prijevara kao i raspad IT
infrastrukture i mreža.
- Više informacija dostupno je u izvješću Svjetskog gospodarskog foruma „COVID-19 Risks Outlook: A Preliminary Mapping and its
Implications“, uz dodatna
promišljanja o načinu nošenja s krizom u publikaciji „Challenges
and Opportunities in the Post-COVID-19 World“.