19.03.2020.
1. Stožer civilne zaštite je dao preporuku poslodavcu da radnik, koji je inače kronični bolesnik (nije u izolaciji zbog kontakta s virusom tj. zaraženima, već zbog svoje zaštite), ne dolazi na posao. Poslodavac je poslušao takvu preporuku te je poslao radnika doma s obzirom da je pripadnik ugrožena skupina. Ističemo kako se radi o poslu koji se ne može obavljati od doma. Da li takvi kronični bolesnici, koji sukladno uputama Stožera i u dogovoru s poslodavcem, a radi zaštite svoga zdravlja žele ostati kod kuće, moraju prethodno dobiti potvrdu epidemiologa o određivanju izolacije ako žele primiti naknadu HZZO-a?
Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog izolacije koja se ostvaruje na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja može ostvariti osiguranik kojem je nadležni epidemiolog utvrdio potrebu izolacije.
Podatke o utvrđenoj izolaciji Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje elektronskim putem dostavlja izabranom doktoru, a temeljem istih izabrani doktor može osiguraniku utvrditi privremenu nesposobnost za rad zbog izolacije.
2. Hrvatski državljanin, koji svakodnevno putuje na posao i s posla u susjednu Bosnu i Hercegovinu je na povratku s posla zadržan u samoizolaciji u BiH. Tko snosi troškove samoizolacije i što poslodavac može napraviti? Priznaje li HZZO rješenje o samoizolaciji koja su donijela nadležna tijela BiH?
Ako se u navedenom slučaju radi o osiguraniku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) s prebivalištem u Bosni i Hercegovini (BiH) postupak je sljedeći.
U slučaju da se osiguranik nalazi u BiH i ima rješenje o samoizolaciji izdano od strane nadležnih bosansko-hercegovačkih tijela, sukladno Ugovoru o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potrebno je kontaktirati zdravstveno osiguranje u mjestu prebivališta (mailom ili telefonom), jer se privremena nesposobnost za rad može regulirati na način da HZZO o tome službeno obavijesti bosansko-hercegovačko zdravstveno osiguranje. Za tu svrhu predviđena je potvrda BH/HR 8 na kojoj se navodi početak i kraj privremene nesposobnosti za rad, a ta potvrda zamjenjuje Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad (doznaku) koju bi im inače izdao izabrani doktor u Republici Hrvatskoj.
Troškove zdravstvene zaštite i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti snosi HZZO.
3. Ukoliko je radniku naložena karantena od strane
državnih vlasti (inspektorat, epidemiolog iii slično), je li radnik obvezan
otvoriti bolovanje i o tome obavijestiti poslodavca te postoji li kakva obveza
poslodavca po ovog stvari? Dakle, u opciji kada poslodavac od takvog radnika
nije tražio da radnik u karanteni obavlja svoje radne obveze.
Poslodavac i radnik dužni su se
pridržavati izdanog rješenja ili drugog odgovarajućeg akta na način kako
to određuje poseban propis.Ako
je radnik privremeno spriječen raditi zbog izolacije, u skladu s odredbama
važećeg Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon),
treba se javiti (prvenstveno telefonom odnosno e-mailom) svom izabranom doktoru
koji, temeljem navedene okolnosti, utvrđuje privremenu spriječenost za rad.Naknada
plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad utvrđene člankom 39. točkom 3.
Zakona isplaćuje se osiguraniku na teret sredstava Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje od prvog dana korištenja prava prema članku 41. stavku
1. Zakona. Prema članku 55. stavku 2. točki
7. Zakona, za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave
zaraze u njegovoj okolini naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu
plaće, S time da u skladu sa stavkom
3. istoga članka Zakona mjesečni iznos naknade plaće ne može za puno radno
vrijeme iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28%, odnosno ne može
iznositi više od 4.257,28
kuna.
4. Vezano za Bolovanje izaslanih - Strane države (npr
Norveška/Švedska) donijele su odluke na razini svojih Vlada o prisilnoj
izolaciji ljudi koji tamo dolaze na rad. Konkretno, Norveška je donijela odluku
da svi ljudi koji dolaze na rad poslije 27.2.2020. godine moraju ići u prisilnu
izolaciju od 14 dana. Dakle, ne uručuju se pojedinačne odluke o izolaciji već
se ide u izolaciju temeljem generalne odluke vlasti nadležne države. Koji je
modalitet otvaranja bolovanja za takve radnike te ukoliko izaslani radnici
obole od COVIDA u inozemstvu koji je modalitet otvaranja bolovanja na teret
HZZO-a?
Radnik upućen na privremeni rad
u drugu državu članicu osiguran je u državi u kojoj se nalazi sjedište
poslodavca koji ga upućuje i ista država je za njega nadležna država.
Radniku, obvezno zdravstveno osiguranom u
Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, kojega je poslodavac sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj uputio na privremeni rad u drugu državu članicu, privremenu
nesposobnost za rad može otvoriti liječnik države boravka, a pravo na naknadu
plaće radnik ostvaruje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili
poslodavca ovisno o razlogu utvrđene privremene nesposobnosti za rad (odnosno
ovisno o tome radi li se o izolaciji ili utvrđenoj bolesti).Inozemni liječnik radniku
izdaje potvrdu o utvrđenoj privremenoj nesposobnosti za rad koju radnik treba
dostaviti svom poslodavcu i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u rokovima
koji su predviđeni hrvatskim propisima. Obavijest o privremenoj nesposobnosti
za rad može biti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje dostavljena i putem
inozemnog nositelja zdravstvenog osiguranja.