Novi rezultati HUP skora upozoravaju da se o reformama i dalje samo priča

Rezultat HUP Skora za 2017. iznosi 36 bodova i pokazuje blagi rast u odnosu na 34 koliko je zabilježeno u 2016. što je ponovno daleko ispod ocjena koje bi mogle značiti osjetan pozitivan pomak. Tri su kritična reformska područja u kojima Hrvatska najviše zaostaje u odnosu na usporedne zemlje: opterećenje gospodarstva s ocjenom 20 od mogućih 100, tržište rada s ocjenom 24 i obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav s ocjenom od svega 26.

HUP Skor pokazuje da Hrvatska ima najveći broj procedura plaćanja poreza od svih promatranih EU10 zemalja kao i da je porezno opterećenje značajno raslo od 2013. Omjer poreza, doprinosa i sličnih nameta naspram BDP-a povećan je s prosječnih 34% prije 2014. na aktualnih 36-37% što niti mini porezna reforma 2017. nije uspjela promijeniti. Hrvatska ima pozitivan fiskalni saldo jer je opterećenje strukturno poraslo, a to usporava zapošljavanje i rast.

„Ovu godinu Vlada je proglasila godinom u kojoj će se intenzivirati reforme, a i ovaj rezultat pokazuje kako nam je nužno potrebno ubrzanje promjena. Napredujemo vrlo polako i tim tempom nemamo šanse priključiti se najuspješnijima. Ono što je ključno razumjeti je da reforme nisu nešto što se provede jednom i tako ostaje desetljećima. To je ono što mi imamo sada. Međutim ta vremena su odavno prošla, današnji svijet se brzo mijenja i uspješne zemlje se kontinuirano prilagođavaju i vode računa o konkurentnosti. Upravo je u tome vrijednost HUP skora jer nam pokazuje gdje smo u odnosu na druge odnosno prikazuje nam realno stanje“, istaknula je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Hrvatska udruga poslodavaca posebno se osvrnula ne porezno opterećenje pozvavši još jednom Vladu da učini značajniji iskorak u smanjenju poreznih i drugih opterećenja koji otežavaju poslovanje i umanjuju izvoznu konkurentnost hrvatskih tvrtki.

„Sadašnja situacija i stanje proračunskih financija otvaraju prostor za nastavak započete porezne reforme i daljnje porezno rasterećenje i tvrtki i građana. Situacija na tržištu rada ukazuje na potrebu  smanjenja poreza i doprinosa na plaće kako bi one mogle rasti. Sadašnji rast koji ne prati rast produktivnosti umanjuje ionako nisu profitabilnost hrvatskog gospodarstva što je dugoročno neodrživo jer ugrožava rast i razvoj tvrtki pa i sama radna mjesta. Članice HUP-a mogu svako porezno rasterećenje plaća u potpunosti prenijeti na zaposlenike“, poručio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić dodajući kako je jasno da smanjenje opterećenja gospodarstva i građana mora biti praćeno reformama na rashodnoj strani proračuna.

Na tržištu rada zabilježeni su pozitivni pomaci, međutim taj skor je i dalje u crvenom području (s 20  povećan je na 24), što znači da kritično ograničava rast i razvoj. Nužna je daljnja fleksibilizacija radnog zakonodavstva i u području  postupaka zapošljavanja i otpuštanja što naročito opterećuje poslovanje manjih poduzeća.

Treće kritično područje su obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav (26/100). Pokazatelji cjeloživotnog obrazovanja i udjela visokoobrazovanih u populaciji 30-34 godine starosti su u padu, dok u drugim zemljama uglavnom rastu. HUP upozorava da je to duboko zabrinjavajuće jer će imati negativan utjecaj na mogućnosti gospodarskog razvoja osobito u industrijama koje se temelje na novim tehnologijama i znanju. Liberalizacija obrazovnih usluga i poticaji za obrazovanje su do sada slabo korištene mjere na koje je HUP još jednom apelirao. 

„Prestanimo samo raspravljati o reformi obrazovanja i pokrenimo konkretne promjene na svim razinama obrazovnog sustava.  Kvaliteta obrazovanja ključna je za gospodarski i svaki drugi razvoj, a mi po svim usporedivim podacima i nismo ni u tom području konkurentni u odnosu na duge. Znanja i vještine koje danas trebaju imati zaposlenici naša djeca uglavnom ne mogu dobiti unutar školskog sustava. U oblikovanju programa i pri definiranju upisnih kvota i dalje se premalo uvažavaju stvarne potrebe tržišta“, upozorila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

U predstavljanju HUP skora poslodavci su upozorili i na zabrinjavajuće i slabe pokazatelje očekivanja trajanja zdravog života u Hrvatskoj, konstatiravši kako  ohrabruje podatak da je na kraju prošle godine zaustavljen rast broja umirovljenika.

Od kroničnih problema i dalje se ističe područje pravosuđa sa skorom 33 od mogućih 100 koje bilježi pad u odnosu na 2016. godinu. Pad za dva boda bilježi i javna administracija koja ima skor 45.

Od pozitivnih promjena ističe se HUP skor investicijskih i poslovnih barijera (porastao je s 20 na 35) te fiskalna konsolidacija (s 32 na 36 u 2017. godini). Na temelju predstavljenih rezultata HUP skora poslodavci su Vladi uputili tri konkretna zahtjeva koja smatraju prioritetima za pokretanje bržeg gospodarskog rasta i zapošljavanja:

1. znatno smanjenje opterećenja rada za minimalno 2 postotna boda BDP-a u prvoj fazi, uz reforme koje će donijeti racionalizaciju rashodne strane proračuna radi očuvanja fiskalne discipline.

2. olakšano zapošljavanje i otpuštanje radnika, naročito kod malih poduzeća koja stvaraju gospodarski dinamizam i najviše doprinose zapošljavanju

3. hitna modernizacija obrazovanja kroz djelomičnu liberalizaciju, uvođenje sustava poticaja i sveobuhvatnu reformu

Država je i dalje preskupa, teško je investirati u nove tehnologije i dizati plaće. Očekujemo reformu javne administracije i pravosuđa koje je sporo i koje koči razvoj gospodarstva. Reforma tržišta rada nužna je za lakše zapošljavanje nove radne snage. Važni su kvalitetni radnici i dobra tehnologija za uspjeh poduzeća u cjelini. -  zaključio je Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora HUP-a.

 Poduzeća u Hrvatskoj nisu konkurentna na tržištu u dovoljnoj mjeri i ne stvaraju nove proizvode radi previsoke cijene poslovanja. Klima neizvjesnosti je problematična posebno kod privlačenja novih investicija. Obuhvat poreznih opterećenja je nepravedan i ne tretira sve poslodavce jednako što otvara prostor za nelojalnu konkurenciju. Velik je problem i rad na crno iz istog razloga, jer otežava pravedno tržišno natjecanje onim poslodavcima koji legalno posluju. - istaknuo je Ivan Bračić, predsjednik HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika.