Nacionalni plan za oporavak i otpornost nakon jučerašnjeg GSV-a i dalje je nepoznanica - HUP očekuje uključenje u proces izrade dokumenta

30.03.2021.

Na jučerašnjoj tematskoj Sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća prezentirana je još jedna verzija nacrta Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a predstavnici HUP-a napominju da se opet ne radi o potpunoj verziji tog strateškog dokumenta.

Naš pozitivan stav proizlazi iz nade da će Vlada započeti partnerski dijalog u kojem ćemo moći ravnopravno zastupati i argumentirati prijedloge poslovne zajednice te objektivnim parametrima sudjelovati u određivanju prioriteta. Iz onoga što smo vidjeli, možemo zaključiti da su neke izmjene u odnosu na prvotne verzije izvršene, no teško je govoriti o stvarnim planovima dok je nepoznata financijska raspodijela. U dobroj vjeri ćemo pričekati četvrtak kada očekujemo da ćemo konačno saznati jesu li prihvaćene naše sugestije o bespovratnim sredstvima kojima bi se potaknule značajne investicije privatnog sektora i otvarala nova radna mjesta. Nadamo se i da će u četvrtak poslovna i opća javnost saznati koliko točno bespovratnih sredstava će po pojedinim podkomponentama i investicijama biti namijenjeno malim, srednjim i velikim privatnim tvrtkama za investicije i rast konkurentnosti, a koje mjere se predlažu za kredite, zajmove i garancije.“ - izjavio je Mihael Furjan, predsjednik HUP-a.

Nedugo nakon sjednice GSV predstavnici HUP-a održali su i drugi po redu sastanak s Business Europe, krovnom EU poslodavačkom udrugom Business Europe, koja predstavlja čak 40 nacionalnih udruženja u Bruxellesu, na temu hrvatskog Nacionalnog plana oporavka. Na sastanku su sudjelovali glavni direktor Markus J. Beyrer i glavni ekonomist James Watson, koji su opravdali zahtjeve HUP-a: „Važno je osigurati da EU sredstva iz fonda za oporavak u kratkom vremenu potaknu dodatne privatne investicije i rast produktivnosti, kao i da osiguraju reforme koje će osigurati gospodarski rast i podržati stvaranje novih radnih mjesta, ne samo privremeno već i dugo nakon što sama sredstva budu utrošena.“, izjavio je nakon sastanka g. Beyrer i nastavio: „Unatoč činjenici da su neke članice pokušale sredstvima iz Plana oporavka nadomjestiti redovne proračunske izdatke, što je svakako loš primjer korištenja EU sredstava namijenjenih oporavku i otpornosti, važno je slijediti one dobre primjere suradnje udruga poslodavaca i ministarstava u pripremi Nacionalnog plana oporavka, kao što je slučaj u Bugarskoj.

HUP i Business Europe dogovorili su novu rundu sastanaka s visokim predstavnicima Europske komisije, kako bi ukazali na specifičnosti hrvatskog poslovnog i investicijskog okruženja te nastojali stvoriti što povoljniji pregovarački okvir.

Socijalnim partnerima smo još jednom naglasili da se nalazimo pred povijesnom prilikom u kojoj bismo bespovratnim EU sredstvima mogli potaknuti dugoročnu promjenu hrvatskog gospodarstva koje ne bi smjelo ovisiti isključivo o turizmu i javnim nabavama. Više članova GSV iz redova i sindikata i Vlade je kao primjer poželjnih gospodarskih promjena navelo brzorastuće firme iz ICT sektora poput Infobipa, Rimac automobila, Photomatha, Nanobita i drugih. Daljnji rast tih kompanija i etabliranje novih propulzivnih tvrtki iz tehnološkog sektora koje u Hrvatskoj imaju potencijala otvoriti desetke tisuća kvalitetnih radnih mjesta, neće se dogoditi ako se 46 milijardi bespovratnih EU sredstava usmjeri dominantno na investicije u temeljnu infrastrukturu i projekte javnog sektora, zanemarujući prijedloge poduzetnika i poslodavaca.“ - izjavio je Hrvoje Balen, koordinator HUP-ove interne radne skupine za NPOO i dopredsjednik HUP ICT.

Predstavnici granskih udruga HUP-a i koordinatori pripremili su posljednjih mjeseci gotove prijedloge projekata, svrstane u osam investicijskih prioriteta, koji su trebali biti predstavljeni na sastancima koje je Vlada u nekoliko navrata odgađala. Očekujemo da ćemo u četvrtak dobiti priliku ne samo analizirati dokument kojeg će Vlada tada predstaviti, nego i u partnerskom dijalogu sa sindikatima sudjelovati u procesu njegove daljnje izrade, s ciljem stvaranja što kvalitetnijeg Plana oporavka koji će naše društvo izvući iz krize i učiniti ga otpornijim i jačim za sve buduće izazove koji su pred nama.

vrh stranice
vrh stranice