Mislav Balković – „Oporavak? Iznos za poduzetnike udvostručiti!“

06.05.2021.

Postotak novca koji se planira direktno uložiti u poduzetništvo, kako se može iščitati iz Plana, nema potencijal stvaranja više od 20.000 održivih radnih mjesta.

S onim što će poduzetnici moći povući iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ostane li kakav je poslan u Bruxelles, generirat će najviše 20-ak tisuća novih radnih mjesta, a to je daleko od onog što je Hrvatskoj potrebno, ocjenjuje Mislav Balković, član izvršnog odbora HUP-a i dekan Visokog učilišta Algebra. 
Pitali smo ga kako ocjenjuje aktualni prijedlog plana težak 49 milijardi kuna, odnosno zašto su poslodavci toliko kritični. Balković ponavlja da nije dobar temelj za oporavak i stvaranje otpornosti gospodarstva i društva te da bismo mogli propustiti generacijsku priliku da se konačno odmaknemo sa začelja EU.

Što konkretno ne valja sad kad ste Plan napokon vidjeli u cijelosti?

- S jedne strane, nisu dovoljno naglašene ključne reforme, s druge je, pak, glavnina sredstava usmjerena na izgradnju raznolike javne infrastrukture, a ne u jačanje konkurentnosti i time otpornosti gospodarstva. Ne vidimo potencijal stvaranja 100 tisuća novih kvalitetnih i visokoplaćenih radnih mjesta u poduzetništvu, što je ključno u zemlji negativnog nataliteta i vrlo niske zaposlenosti. Ta radna mjesta ključni su način da se bez povećanja ionako previsokih poreznih opterećenja, posebno onih na rad, izgradi stabilan mirovinski i zdravstveni sustav. HUP nije bio uključen u planiranje NPOO-a. Što je još važnije, nismo imali priliku sudjelovati u predlaganju projekata ni financijskih alokacija i distribucije prioriteta. Kroz razgovore s pojedinim ministarstvima, onim koja su bila otvorenija za razgovor i suradnju, dobili smo neke detaljnije informacije i prije objave dokumenta, kao što je to, primjerice, u ministarstvima rada ili gospodarstva, dok su drugi uglavnom bili zatvoreni. Vjerojatno to i jest razlog što je prijedlog uglavnom usmjeren na izgradnju javne i lokalne infrastrukture.

Poduzetnici nisu ni blizu 50 posto dostupnog iznosa, što je HUP cijelo vrijeme tražio. Jesu li usvojene barem neke od vaših sugestija?

- Vodeći se distribucijom sredstava EU u usporedivim zemljama u proteklom sedmogodišnjem razdoblju, činjenicom da smo najnekonkurentnija država EU prema izvještaju Svjetskog gospodarskog foruma te činjenicom da smo zadnja država koja je pristupila Uniji, pa smo za jačanje konkurentnosti svojega gospodarstva imali i najmanje sredstava, tražili smo da polovica iznosa ide direktno u poduzetništvo. Tu je zaposleno oko 1,2 milijuna od 1,5 milijuna ukupno zaposlenih (80 posto), pa vjerujemo da upravo taj dio gospodarstva ima i najveći potencijal pokretanja oporavka i stvaranja održive otpornosti. Dodatno, kako sredstva EU koja se ulažu u poduzetništvo za svaku kunu iz Unije traže najmanje još dvije ili čak tri kune ulaganja privatnog sektora, takvo bi ulaganje bilo znatno vrednije u pokretanju zapošljavanja i oporavku nego kad se sredstva za izgradnju mosta ili pruge plate najboljem dobavljaču na javnom natječaju. Iskustvo pokazuje da takav dobavljač danas često dolazi iz, primjerice, Kine ili Turske, da na gradilište dovodi vlastite radnike, ne poštuje naše kolektivne ugovore i koristi minimum domaćeg znanja, rada ili resursa, pa je i doprinos takvih investicija oporavku znatno manji jer iza njega ne ostaju radna mjesta, znanje, patentni ili izvoz. Zalaganje HUP-a doprinijelo je određenim pomacima u NPOO-u. Ministarstvo turizma je uspjelo pregovorima postići čak 70 posto alokacije privatnom sektoru. Neke od naših sugestija jesu usvojene, a to je utjecalo na preraspodjelu sredstava u prijedlogu NPOO-a za oko jedan posto u korist poduzetništva. Ipak, trenutni postotak sredstava koji se planira uložiti direktno u poduzetništvo nema potencijal stvaranja više od 20-ak tisuća održivih radnih mjesta ako struktura investicije ostane značajno vezana uz financijske instrumente, odnosno 35 tisuća ako bismo ovako planirana sredstva dominantno investirali u poduzetništvo kao bespovratna. Smatramo stoga da bi, ukupno gledano, taj iznos, a radi se o oko 12 milijardi kuna, trebalo barem udvostručiti, s većim naglaskom na bespovratna sredstva koja imaju značajan potencijal poticanja onih investicija koje se inače ne bi dogodile.

Imali ste sastanke s predstavnicima Europske komisije o sadržaju NPOO-a. Kakve ste informacije dobili, može li Vlada bitno drukčije sastaviti Plan ili su uredbe koje ga propisuju tako krute da je to teško izvedivo, o čemu javno govore premijerovi suradnici?

- Proces jest razmjerno striktno postavljen, ali ne postoje formalna ograničenja u postotku sredstava koja pojedina država ulaže u neko od područja, tj. Komisija to ne određuje. Važno je jedino da sredstva budu povezana s reformama iz Preporuka Vijeća Europske unije za pojedinu državu članicu te moraju uključiti propisani postotak digitalnih i zelenih ulaganja i osigurati brz oporavak od krize te otpornost na buduće potencijalne izazove. Takve je uvjete moguće zadovoljiti, primjerice, gradnjom Trga pravde, skele preko rijeke Drave, lokalnih vodovoda i sustava odvodnje, željezničkih pruga i slično ili, pak, poticanjem oporavka i izgradnjom konkurentnog poduzetništva koje onda dugoročno, novim zapošljavanjima i višom dodanom vrijednošću, osigurava razvoj. Moramo se zapitati koji ćemo put odabrati u ovoj krizi i hoćemo li nastaviti s modelima koji su nas u prošloj recesiji doveli do toga da smo među onima koji se oporavljaju najsporije u EU. Ključno je pogoditi ispravan omjer ulaganja u reforme, javnu infrastrukturu i oporavak gospodarstva kako Hrvatska ne bi bila članica EU s najduljim izlaskom iz krize, što smo imali prilike doživjeti nakon krize iz 2008. godine. HUP se zalaže za reforme koje su nam nužne neovisno o Planu oporavka, ali za njih je često potrebnija politička volja i odlučnost onih koji ih provode od toga koliko ćemo sredstava u njih uložiti.

Teoretski, još ima vremena da utječete na sadržaj. Hoćete li slati dodatne prijedloge?

- Apsolutno. Smatramo da zaista nije vrijeme za taštinu, svima nam je cilj iznjedriti što je moguće kvalitetniji Plan oporavka i u tome će HUP ostati relevantan i konstruktivan partner do samoga kraja. 

 Jeste li proučili plan ili nacrt plana neke od drugih članica EU koje su nam slične po razvoju, veličini ekonomije ili problemima uzrokovanim pandemijom?

 - Nažalost, zbog kasnog ulaska u Europsku uniju te zbog izrazito niske efikasnosti i najniže razine konkurentnosti u EU nije nam se lako usporediti s drugim državama niti je za nas relevantno kako su one raspodijelile svoje prioritete i sredstva. Kao što smo se uspjeli izboriti za razmjerno najveću alokaciju u odnosu na druge, tako se sada moramo ponovo izboriti da ta sredstva uložimo mudro kako bismo sutra izgradili zemlju u kojoj je poželjno ne samo živjeti nego i raditi, odnosno investirati.

 

Preuzeto s Jutarnjeg Lista

 

vrh stranice
vrh stranice