Manuela Šola: EU fondovi i mali i srednji poduzetnici

23.02.2021.

Pred nama je vrlo značajno razdoblje za poduzetnike. Već se određeno vrijeme u poslovnoj zajednici ozbiljno razmatra tema pristupa poduzetnika prema sredstvima iz EU fondova. Radi se o značajnom izvoru novca. To je iznimno važno imajući na umu činjenicu kako će pad BDP-a zbog covida 19 nadmašiti čak i pad iz najgore 2009 godine.  Zalihe poduzeća su sve tanje, a bojazan da će popuštanjem epidemioloških mjera doći do prestanka državnih potpora, sve je veća. Dosadašnje potpore donekle su pomogle poduzećima da prežive proteklo razdoblje, ali velik je rizik da će uskoro prestati. Također, to su potpore koje su samo za preživljavanje, a ne za razvoj kompanija.

U tom kontekstu sredstva koja će iz EU fondova, a koji se skraćeno zovu NPOO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti) i VFO (Višegodišnji financijski okvir - EU fondovi do 2027. godine), biti dostupna Hrvatskoj, poduzetnici vide kao spas i priliku za financiranje koje dovodi do razvoja.

Kroz ova dva mehanizma, Hrvatska će moći koristiti oko 24 milijarde Eura, od čega oko pola za NPOO i pola za VFO. Poduzetnici naravno lobiraju da više nego u dosadašnjim godinama, imaju priliku koristiti sredstva iz EU fondova. U prethodnom razdoblju, od 2014 do 2020 godine, udio koji je bio na raspolaganju za poduzetnike iznosio je  oko 25%, a čak 2/3 svih novaca je bilo predviđeno za javni sektor.  U većini ostalih EU zemalja taj je omjer potpuno suprotan: dvije trećina svih investicija rezervirane su za privatni, a ne javni sektor. Zašto je to važno? Zato jer javne investicije kratkoročno predstavljaju investiciju, a kada završe, traže dodatno investiranje. To je najlakše predočiti na primjeru neko infrastrukturnog velikog javnog projekta, npr. izgradnja prometnice ili vodovoda. Ove su investicije jako važne i potrebne, no jako dugo traje njihova priprema, dugo se realiziraju, a kada završe, gotovo skoro odmah traže nova investiranja. Za razliku od toga, u privatnim projektima manje je sufinanciranje iz Eu fondova, a više moraju sudjelovati s financiranjem sami poduzetnici,  dok kod javnih investicija većina financija dolazi iz EU.

To znači da ostane više EU novaca za veći broj ostalih projekta, osim toga poduzetnički se projekti brže realiziraju, traju u prosjeku do 2 godine, stvaraju dodanu vrijednost i nova radna mjesta na duge staze.

Sada, u ovim vremenima novog programiranja trošenja novaca iz Eu fondova poduzetnici traže da udio za gospodarstvo bude barem 50%.

 

Anketa koju su nedavno ispunjavali poduzetnici pokazala je da gotovo 70 % anketiranih poduzetnika računa na projekte iz EU sredstva, imaju već donekle pripremljene projekte ili su ih pripremali za prethodno razdoblje ali nisu uspjeli dobiti sredstva. Zanimljivo je da je od svih anketirani čak oko 70% bilo mikro poduzetnika, te oko 28% malih i srednjih poduzetnika te, kao što je očekivano tek nekoliko postotaka velikih poduzetnika. Većina anketiranih, dakle mikro, malih i srednjih poduzetnika investirat će u proširenje kapaciteta, nove tehnologije, opremanje, digitalnu transformaciju, znanje svojih zaposlenika. Ukupno, kad bi se njihovi planovi i potrebe realizirale iz Eu sredstva to bi iznosilo oko 21 milijardu investicija. Ovo je možda najpozitivnija vijest u posljednje vrijeme koju smo čuli: mali i srednji poduzetnici znaju što im je potrebno za razvoj, imaju projekte, ali im samo treba omogućiti ono što u većini drugih i razvijenijih zemalja već funkcionira:  mogućnost korištenja EU sredstava. 

Jako je važno reći, to neće biti poklonjeni novci, njih će morati „zaraditi“, imati dobre projekte koji će proći zahtjevne procedure. Ali neće ih moći realizirati bez dijela iz EU fondova. Gotovo svi, njih 94% može to realizirati ako su barem dijelom bespovratna sredstva, a ne novi krediti.

Pretpostavimo da od 24 milijarde Eura, polovice dođe do gospodarstva, to je iznos od oko 90 milijardi kuna. Gotovo dvije trećine godišnjeg državnog proračuna.

 

 

vrh stranice
vrh stranice