Izvršni odbor HUP-a Podružnice Dalmacija o kretanjima u gospodarstvu, mjerama Vlade i Zakonu o radu

05.02.2014.

Na održanoj sjednici Izvršnog odbora HUP-a Podružnice Dalmacija razgovaralo se o aktualnoj gospodarskoj situaciji, mjerama Vlade te o novom Zakonu o radu. Poslodavci Dalmacije nisu zadovoljni mjerama Vlade jer su one usmjerene samo na krpanje proračuna i spašavanje budžeta, ali ne nude nikakvu strategiju niti rješenje za dugogodišnju krizu u Hrvatskoj.
Predsjednik Izvršnog odbora Goran Prgin kazao je da se situacija u gospodarstvu nije promijenila na bolje i d a poduzetnici ne raspolažu informacijama koje bi ukazale na pozitivne pomake. Svi značajniji ekonomisti predviđaju za ovu godinu lošije rezultate u odnosu na prošlu, jer Vlada ne poduzima odgovarajuće mjere, a neke su čak i loše za gospodarstvo. Od početka krize, prošla Vlada govorila je o pokretanju projekata, o tome još i danas govori sadašnja Vlada, što znači da se ništa nije promijenilo. Ništa se nije promijenilo ni u državnim službama, a svaku najavu, pa i najnovijeg minornog smanjenja primanja u javnom sektoru, sindikati opstruiraju, iako bi i ove minimalne uštede u javnom sektoru za državni budžet značile dosta. Država je oslobodila 9 milijardi kuna za poduzetnike, međutim, procedura dobivanja tih kredita preko HBOR-a i poslovnih banaka (kojima su uvedene restrikcije u plasmanu sredstava) je takva da poduzetnici, a pogotovo proizvodnja, ne mogu ispuniti kriterije za dobivanje tih sredstava . „Mislim da ima projekata koji bi se mogli odmah pokrenuti i u nas (po uzoru na Tursku). Država velike nade polaže u turizam, stoga bi trebala donijeti neku političku odluku da banke preko poslovnih partnera ulože u neiskorištene hotelske kapacitete, uz uvjet da se pri stavljanju u funkciju tih smještaja koriste domaći proizvodni materijali i domaća radna snaga. Na ovaj način bi država kroz PDV uspjela uprihoditi značajan dio sredstava.“ predložio je Prgin.
Dopredsjednica Izvršnog odbora, Helena Budiša se osvrnula na restrikcije koje je HNB uveo bankama još u listopadu prošle godine, a koje onemogućavaju bankama da prate poduzetnike. Smatra da su poduzetnici već davno srezali sve nepotrebne troškove i nemaju uopće ni prostora za nikakvo fiktivno izvlačenje sredstava, za razliku od javnog sektora iz kojeg „curi na sve strane“ bez vidljivih sankcija. Također, Vlada nije do kraja studenog prošle godine pripremila i raspisala natječaj kako bi mogla povući rezervirana sredstva iz EU (450 milijuna eura) i o tom svom propustu šuti, a dobila je zbog svog propusta i suspenziju financiranja iz EU fondova. Član Izvršnog odbora Trpimir Renić je na sjednici istaknuo kako je prošlogodišnji pad proizvodnje iznosio 16%, a predviđanja su da će u odnosu na prošlu godinu past za još 8 do 14%. Za ovu godinu nema najavljenih i pripremljenih velikih projekata koji bi mogli značajnije utjecati na usporavanje pada proizvodnje, tako da konkretno njegova tvrtka i ne može aplicirati na javne natječaje.“Smeta me što moram smanjivati davanja radnicima u proizvodnji i što ne mogu investirati u samu proizvodnju na račun raznih davanja kojima smo kao proizvodnja opterećeni, kako bi se financirala javna administracija i razne udruge građana koje se financiraju isključivo iz državnog proračuna. Smatram da predloženi budžet nije razvojan, ne vidim naznake da će izvoz rasti, što znači da nemamo mjere za izlazak iz krize.“ kazao je Renić. Vesna Ivić Šimetin je na sjednici dodala da je Hrvatska na 3 mjestu po poreznom opterećenju odnosno 46,3% bruto plaće odlazi na razna porezna davanja, a kad se gleda i trošak „bruto II“, to opterećenje je puno veće. Glede predloženih izmjena Zakona o radu na sjednici je zaključeno da iako su izmjene išle neznatno u korist poslodavaca, neka važnija pitanja poput olakšanja procedura otkazivanja i skraćenja otkazni rokova nisu postignuta. Zaključeno je da one ne štete radnicima, stoga sindikati nemaju razloga prijetiti prestankom socijalnog dijaloga i generalnim štrajkom. Izvršni odbor stoga smatra da ove kozmetičke izmjene zakona neće bitno doprinijeti razvoju i pokretanju gospodarstva.
vrh stranice
vrh stranice