I ICT sektor na udaru širenja koronavirusa, traže da ih Vlada ne zaboravi u novim mjerama

01.04.2020.

Iako nije izravno ugrožen širenjem koronavirusa kao turizam, ugostiteljstvo ili trgovina, i ICT sektor već polako osjeća posljedice udara koronavirusa na gospodarstvo uz raširenu zabrinutost dokle će kriza potrajati i s kakvim sve posljedicama.

Zbog velikog postotka pada narudžbi i otkaza već naručenih poslova dolazi do izazova s viškom radne snage, a zabrinjava i broj otkazanih projekata jer se više ne može predvidjeti priljev novih prihoda te se i postojeća potraživanja teže naplaćuju zbog svojevrsne panike na tržištu – kaže nam dopredsjednik Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik Uprave Blinka Ivan Ante Nikolić.

Za razumijevanje položaja ICT-a na ukupnom tržištu, upozorava Nikolić, od značaja je činjenica da ICT tvrtke surađuju s različitim sektorima gospodarstva što ih je učinilo manje izloženima poremećajima u pojedinim dijelovima ekonomije.

- Učinak ICT tvrtki ovisi o padu aktivnosti u sektorima u kojima se nalaze klijenti. Kako je očekivano, najveća zabrinutost je kod tvrtki čiji su klijenti u sektorima turizma i ugostiteljstva, prometa, logistike, građevine i drugih sektora izloženijih posljedicama coronavirusa – napominje naš sugovornik. S druge strane, dodaje, ICT koji posluje s bankama, telekomunikacijskim ili farmaceutskim tvrtkama, iskazuje manju zabrinutost za trenutačno stanje, ali, ističe Nikolić,  svi su svjesni nesigurnosti koju epidemija unosi u njihovo dugoročno poslovanje i štete koju će donijeti.

U osvrtu na Vladine 63 mjere pomoći gospodarstvu kako bi prevladalo posljedice koronavirusa, Nikolić polazi od apela da Vlada ICT, iako nije izložen krizi kao neki drugi sektori, ne zaboravi prilikom utvrđivanja daljnjih načina pomoći poduzetnicima. Kao jednu od mjera koja će biti potrebna ICT sektoru predsjednik Uprave Blinka izdvaja pomoć u prevazilaženju očekivanih poteškoća s likvidnošću zbog otežane naplate.

- Hitne kredite za očuvanje likvidnosti treba braniti svim silama u ovakvim situacijama kako se ne bi stvorili popratni neželjeni efekti. Nadamo se da ti krediti neće biti poput kredita HAMAG BICRA u iznosu od 25 tisuća eura već puno izdašniji– ističe Nikolić.

U ICT tvrtkama okupljenima u HUP-u podržavaju opći zahtjev poslodavaca za oslobađanje poduzetnika plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i prireza na rok od minimalno tri mjeseca, uvođenje mjera PDV-a po naplaćenim računima, ukidanje plaćanja akontacije poreza na dobit te omogućava moratorij na otplatu kredita i leasinga u trajanju od 12 mjeseci.

- Uvođenje instituta 'čekanja na rad' u radno pravno zakonodavstvo, koju HUP predlaže, prijedlog je HUP-ICT Udruge. Prijedlog je da za vrijeme trajanja „čekanja na rad“ poslodavac ne bi bio u obvezi uplaćivanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje kao niti poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak odnosno obveznih doprinosa - navodi Nikolić.

Upravljajući pogled prema gospodarstvu nakon koronavirusa, u ICT tvrtkama okupljenima u HUP-u žele, kako kažu, čuti od Vlade i države smjer kretanja nakon Covida-19. Za njih je, ističu, smjer jasan i zahtijeva do sada neviđeni investicijski boom, svojevrsni New deal kojim bi se pokrenule investicije i ublažio negativan efekt nezaposlenosti.

- Investicije se moraju i mogu pokrenuti kroz više smjerova djelovanja. Vlada mora uspostaviti brži i efikasniji sustav EU fondova kako bi realni sektor brže mogao do sredstava za investicije. Potrebno je izbaciti javnu nabavu iz projekata u kojima poduzetnik osigurava preko 50 posto sredstava kao što je to slučaj u drugim zemljama, a sve u svrhu ubrzanja provedbe – prenio nam je predsjednik Uprave Blinka zahtjeve Udruge ICT-HUP-a.

Osim investicijskog zamaha države, napominje Nikolić, za stavljanje hrvatskog gospodarstva na noge nakon što koronavirus prođe, biti će potreban i doprinos privatnih investicijskih fondova.

vrh stranice
vrh stranice