HUP upozorava: Tržište rada gotovo ne postoji - bez ozbiljnijeg rasterećenja poslodavaca uskoro neće postojati niti proizvodne tvrtke!

20.09.2018.

Zagreb, 20. rujna 2018. - Hrvatska udruga poslodavaca održala je konferenciju za medije na kojoj su iznijeli svoja stajališta i zahtjeve na temu predloženih izmjena poreznih zakona i najavljene mirovinske reforme.

Hrvatska se nalazi u vrlo ozbiljnom položaju zbog nedostatka radne snage na tržištu zbog čega je nužno porezne promjene usmjeriti na rasterećenje troškova rada kako bi mogli dodatno ulagati u rast plaća. Prostor za ulaganje u rast plaća isključivo iz dobiti kompanija u potpunosti je iscrpljen, a bez dobiti  tvrtki ugrožava se investicijski i razvojni potencijal, a time i održivost poslovanja tvrtki. 

U pojedinim regijama situacija zahtijeva čak i pripremu katastrofičnih scenarija po pitanju nedostatka radne snage;  poslodavci iz svih regija Hrvatske upućuju HUP-u sad već dramatične apele o nedostatku radne snage i upozoravaju da su prisiljeni otkazivati ugovorene poslove i narudžbe kao i plaćati penale jer nemaju dovoljno radnika s kojima bi napravili posao.

Gordana Deranja, predsjednica HUP-a: „S predloženim izmjenama poreznih zakona neće se ništa promijeniti. Došli smo do dna, patimo od kroničnog nedostatka radne snage. Možda se u Zagrebu ne vidi toliko taj nedostatak, ali od naših članica iz drugih dijelova Hrvatske neprestano nam pristižu apeli i upozorenja. Posla ima više nego ikad, ali nema ga nitko napraviti. Bazen je ispražnjen. Kad smo apelirali ranije na Vladu, nisu dizali kvote za strane radnike, a sad kad su ih podigli, nitko ne dolazi raditi kod nas. Naravno, uz takvo opterećenje rada i kad naši radnici idu van, tko bi došao raditi kod nas? Svugdje u okruženju su plaće veće i ne treba posebno objašnjavati što će se dogoditi otvaranjem Austrije i Slovenije. Nismo jedini s problemom manjka radne snage i moramo biti svjesni da nam problem nisu samo Njemačka i Irska - i zemlje u našem neposrednom okruženju otvaraju natječaje za nova radna mjesta, na tisuće njih, kojima pozivaju i naše radnike.“

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a komentirao je: „Novi val poreznih promjena mora prvenstveno poslužiti daljnjem rasterećenju gospodarstva i poduzetništva u Republici Hrvatskoj kako bi se osnažila konkurentnost tvrtki, omogućio snažniji rast, a time onda i stvaranje pretpostavki za daljnja povećanja plaća i zadržavanje radne snage. U konačnici, vjerujemo kako smo suglasni kako i Vlada i mi imamo iste ciljeve -  demografska stabilnost i gospodarski rast Republike Hrvatske.“

HUP apelira na žurni dogovora između Vladinih resora o značajnijem rasterećenju troškova rada i drugih troškova poslovanja - jasno je da promjene u poreznom sustavu, odnosno poreznom opterećenju ne mogu biti značajnije bez reformi i smanjivanja, odnosno racionalizacije troškova i potrošnje države

S obzirom na činjenice koje ukazuju na alarmantnu demografsku sliku u RH te niske stope gospodarskog rasta, potrebno je napraviti jači iskorak u smjeru rasterećenja gospodarstva kroz porezni sustav, ali i reforme na drugim područjima. Samo šire reforme mogu osigurati promjene sadašnjih demografskih i gospodarskih trendova – zaustaviti iseljavanje i ubrzati rast gospodarstva.

„Svjesni kako porezna reforma nije jedini element demografske obnove, a ni gospodarskog rasta, mišljenja smo kako bi intenzivnije rasterećenje gospodarstva i neto plaća predstavljalo prvi značajniji korak, ali mora biti praćeno i reformama u drugim kritičnim područjima – zdravstvu, javnoj upravi, pravosuđu“ – komentirao je Davor Majetić.

 U tom pogledu HUP je Vladi uputio nekoliko ključnih prijedloga za koje smatra da idu u korist naprijed navedenih ciljeva:

 ·         povećanje iznosa već neoporezivih primitaka (prigodne nagrade te dnevnice)

·         smanjenje stope poreza na dobit na 12% za sve poduzetnike

·         smanjenje stope poreza na dohodak s 24% na 14%, a s 36% na 30%

·        proširenje neoporezivih primitaka koje se mogu isplatiti ili omogućiti radnicima (pravo na topli obrok, uplate za dodatno zdravstveno osiguranje, smještaj radnika)

·        povećanje praga s 3 milijuna kuna na 15 milijuna kuna za plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi

·        odustajanje od povećanje koeficijenta pri utvrđivanju mjesečne osnovice za obračun doprinosa člana uprave trgovačkog društva ili izvršnog direktora trgovačkog društva ili upravitelja zadruge

·     primjena snižene stope PDV-a na dodatne kategorije (bezreceptni lijekovi, prerađevine od svježeg i smrznutog svježeg mesa, mliječni proizvodi, pčelinji proizvodi, ogrjevni proizvodi, novine i tiskovine, javni prijevoz putnika, prva isporuka građevina i renovacija stambenih prostora, luke nautičkog turizma, smještaj i ugostiteljske usluge)

·         porezne olakšice građanima za ulaganje u stambeni prostor i njegovo održavanje

·         dodatno povećanje porezno priznatog troška upotrebe sredstava za osobni prijevoz na 70%

„Mi smo u elementarnoj nepogodi nedostatka radne snage. Okvir nije dobar i treba ga mijenjati. Na tržištu rada u Hrvatskoj postoje otvoreni natječaji za radna mjesta radnih vrsta na koja se nitko ne javlja. Zašto ne bi u Hrvatskoj mogli zapošljavati strance kao u Sloveniji? Ako nam se nitko ne javi u određenom roku, da možemo odmah potražiti radnika u inozemstvu„– rekao je Franjo Turek, predsjednik HUP- Udruge metalne industrije.

Predsjednik HUP-ove podružnice Varaždin Tihomir Premužak istaknuo je: „Našem radniku nije velika razlika raditi u Zagrebu ili Mariboru, to je samo 10 do 15 minuta više. Vlada mora rasteretiti plaće da možemo radniku dati veću plaću uz isti konačni trošak. Poslodavci moraju biti konkurentni, a Vlada treba pokrenuti promjene u svim segmentima.“

Član Izvršnog odbora HUP-a, Zdravko Jelčić kazao je:  „Poznato je da Slavonija ima 20 posto niže plaće nego u ostatku Hrvatske, no Spinvalis je povećao plaće za 15 posto, ali prostora više nema, ugrožavamo mogućnost kreditiranja i investiranja.“

Hrvatska udruga poslodavaca ne podržava sadašnji prijedlog mirovinske reforme, odnosno podržava samo neke dijelove:

HUP će podržati prijedloge za destimulacijom prijevremene mirovine, ali smatra da se dobna granica do 67 godina ne može primijeniti na sve vrste poslova i treba naći zakonsko rješenje koje omogućuje da na pojedinim radnim mjestima ta granica bude niža.

HUP ne može podržati vraćanje mirovinske štednje građana u 1. stup koji se pokazao neodrživim jer se u njega ne uplaćuje dovoljno slijedom premalog broja radno aktivnog stanovništva, a situacija se neće poboljšavati. Posljedica je to negativnih demografskih trendova i povećanog iseljavanja mladih, radno aktivnih građana. Za mirovinski sustav treba tražiti dugoročno održivo rješenje, a aktualni prijedlog to nije. Prijedlog je da se radi na osnaženju 2. mirovinskog stupa, poticanju štednje u 3. stupu te da se i onima koji štede u 2. stupu osigura pravo na dodatak  od  27%, proporcionalno njihovim uplatama u prvi stup. Omogućiti društvima za osiguranje koja obavljaju djelatnost životnog osiguranja putem rentnog osiguranja isplatu kapitalizirane mirovinske štednje iz obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

vrh stranice
vrh stranice