HUP daje podršku Vladi i resornom Ministarstvu u nastavku provedbe nužnih reformi u obrazovanju

Svako pauziranje nastave i prosvjedi koje provode Sindikati štete učenicima koji tu nastavu ne mogu nadoknaditi kao i najboljim nastavnicima koji su na ovaj način tretirani kao i oni manje efikasni. Prosvjedi štete cijelom društvu koje zaostaje u provođenju reformi u obrazovanju.

Novinarima su se obratili: izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, predsjednik HUP-Udruge obrazovanja i član Izvršnog odbora HUP-a, Sergio Galošić, predsjednik HUP-Udruge metalne industrije i član Izvršnog odbora HUP-a, Irena Weber, glavna direktorica HUP-a i Siniša Kosić, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH-IS).

Odgodom reforme strukovnog obrazovanja poigravamo se sa sudbinama mladih ljudi

Partikularni interesi koji su povod za traženje odgode reforme strukovnog obrazovanja zapravo su želja za zadržavanjem programa starih 30 godina, sve kako „neki nastavnik ne bi izgubio poneki sat nastave“. To je opasno poigravanje sa sudbinama mladih, poručeno je na konferenciji za medije u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Naime, sindikati traže odgodu reforme strukovnog obrazovanja, a riječ je o kurikulima koji su rađeni na temelju konkretnih zahtjeva poslodavaca i u suradnji s nastavnicima. Na tim dokumentima radile su 223 radne skupine s ukupno 2328 članova iz redova nastavnika, ravnatelja, poslodavaca i sveučilišnih nastavnika. U izradu je bilo uključeno više od 500 poslodavaca, a napravljeno je i 2525 obrazovnih materijala koji prate nove module u kurikulumu.

„Dugi niz godina poslodavci upozoravaju da učenici strukovnih škola izlaze s nedovoljno strukovnih znanja i vještina, što ne čudi s obzirom da je najveći broj sadašnjih kurikuluma donesen prije gotovo tri desetljeća. Postojeći strukovni kurikulumi diskriminiraju učenike strukovnih škola koji se upisuju u visoko obrazovanje budući da je broj sati predmeta koji su obvezni na državnoj maturi znatno manji nego u gimnazijama, a ispiti državne mature su za sve učenike isti. Kao rezultat takvih kurikuluma lani je čak 48,5% strukovnjaka palo državnu maturu. Novi kurikulumi rješavaju taj problem jer, osim relevantnih i aktualnih strukovnih tema, izjednačuju sate predmeta koji se polažu kao obvezni na državnoj maturi u strukovnim školama s onim u gimnazijama. Vrijedi naglasiti da je gotovo polovica svih studenata u Hrvatskoj završila neku strukovnu srednju školu.“, poručio je Mislav Balković.

U školama koje već eksperimentalno provode modularnu nastavu, a to je trenutno 40 škola, nema tehnoloških viškova što se trenutno ističe kao najveći strah zaposlenika strukovnih škola i poticaj sindikatima da zaustave reformu.

„Najveća prednost modularnog pristupa koji se uvodi je u tome da su iste ili slične teme koje su se obrađivale u okviru različitih predmeta i u različitim razdobljima sada spojene u jedinstvene module. Veliki naglasak se pritom stavlja na učenje temeljeno na radu, gdje učenici primjenjuju stečena znanja u realnim ili simuliranim radnim situacijama. To je puno bolje za učenika, ali i za nastavnika, a u konačnici i za poslodavce jer učenici nakon završetka obrazovanja imaju ona znanja i vještine koja njima trebaju pa time poslodavci mogu smanjiti resurse koje ulažu kako bi maturante učinili zapošljivima u radu s aktualnim tehnologijama.“, izjavio je Sergio Galošić.

Izjednačavanje i podizanje plaća jednako svima najgora je poruka izvrsnim učiteljima

Plaće u javnom sektoru obrazovanja rasle su u prošlih pet godina 60% više nego u realnom sektoru i još će ove godine rasti iako Hrvatska bilježi pad produktivnosti i visoki porezni teret na rad u odnosu na usporedive zemlje. Podsjećamo da su plaće u sektoru javnog obrazovanja rasle više nego primjerice za usporediva radna mjesta u zdravstvu. Primjerice, naši liječnici, medicinsko osoblje i tehničari imaju izvrsne rezultate pa nisu dobili takvo povećanje plaće kakvo su dobili nastavnici. Izjednačavanje i podizanje plaća jednako svima, kao što traže sindikati, najgora je moguća poruka za izvrsne učitelje, poručili su čelnici HUP-a.

Svako izbjegavanje mjerenja kvalitete rada je zapravo bijeg od odgovornosti. Posebno je to neobično uzmemo li u obzir napade sindikata na Vladu radi promjene pojedinih koeficijenata u javnom sektoru jer je iz toga vidljivo da se mjerenje i usporedba koriste samo onda kad je to poluga za ostvarenje vlastitih financijskih interesa.

Nije jasno zašto se Sindikati protive uvođenju sustava nagrađivanja najboljih po rezultatima jer nema kvalitete ni u jednom procesu bez mjerenja. Realni sektor je kontinuirano podložan ocjenjivanju, nas ocjenjuju naši nadređeni, naši kupci, naši dobavljači, naši članovi, pa nema razloga da se i rezultati rada u javnom sektoru obrazovanja ne ocjenjuju. Znamo li za dramatičan pad uspjeha naših učenika na međunarodnim ispitima znanja, postavlja se pitanje tko će odgovarati za pad kvalitete ishoda obrazovanja hrvatskih učenika?

Pametnijom aktivacijom mlade radne snage i ciljanom imigracijom smanjujemo potrebu za stranim radnicima

Živimo u vrijeme demografskog sloma koji je u zadnjem desetljeću odnio 18,36% svih učenika srednjih škola i 7,79% svih učenika osnovnih škola te je u samo sedam godina umanjio broj studenata za 7%. „Hrvatski poslodavci u takvim okolnostima traže hitne izmjene nastavnih programa i povećanje učinkovitosti obrazovnog sustava kako bismo umjesto uvoza strane radne snage razvijali vlastite mlade ljude i dali im perspektivu u Hrvatskoj“, poručila je Irena Weber.

„Moramo imati izrazito učinkovito obrazovanje kako bismo s manjim brojem mladih osigurali stvaranje veće dodane vrijednosti koja nam je nužna za održavanje našeg socio-ekonomskog modela.“, zaključio je press konferenciju HUP-a Mislav Balković.

PREZENTACIJU PREUZMITE OVDJE.