Hrvoje Balen: Ne možemo si dopustiti 100.000 novih radnih mjesta u javnom sektoru

30.04.2021.

Član Skupštine HUP-a Hrvoje Balen gostovao je u Newsroomu te je govorio o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

“Moram priznat da do mog dolaska nije bio objavljen program pa ne mogu komentirati 1000 stranica u ovako kratkom roku. Mi smo donekle bili informirani što će biti u planu. Ohrabruje što nije prihvaćen plan nego prijedlog plana, taj program ide na odobravanje EK i vidjeli smo da EK već ima dosta zamjerki. Mi smo bili informirani, nije da samo bili u potpunosti konzultirani, nismo nikad dobili cjeloviti program nego smo uvijek imali sažetak nacrta plana i to je ono gdje smo očekivali da ćemo biti više uključeni jer smo davali konstruktivne prijedloge”, rekao je na početku.
Rekao je i kako ne može govoriti o tome koliko premijera informiraju o planu te da je jedina ministrica, koja je njih otvoreno informirala o svemu, bila ministrica turizma Nikolina Brnjac.

“Samo usporedbe radi često se govorilo da u planu ima 54% sredstava namijenjenih gospodarstvu, ali ono što smo mi pročitali je samo 14% ulaganja u privatni sektor, a ostalo je u javno”, kaže. Što se tiče otpornosti, rekao je i kako bi tu također trebalo veći naglasak staviti na privatni sektor ako do 2030. želimo 100.000 novih radnih mjesta. “Ne možemo si dopustiti toliko novih radnih mjesta u javnom sektoru”, kaže.

“Normalno je da kada dolazi veća količina novca da BDP raste, ali pitanje je kakva je struktura BDP-a. Vidjeli smo da se ulagalo u infrastrukturu, ali to nije pomoglo gospodarstvu. Firme koje su sudjelovale u tome, mnoge su propale. Što više sredstava treba ići privatnom sektoru. Još uvijek se može puno napraviti. Mi smo nekoliko puta ukazivali na to da ne treba brzati i da treba napraviti kvalitetan dokument. Ukazivali smo na to da vremena ima i treba ga iskoristiti”, kaže.

“Danas sam prihvaćao prijedlog, a drugo imamo vremena i moramo ga iskoristiti da napravimo dobar plan. Treće s planom nešto ne valja i moramo biti transparentni. Ovo što smo mi vidjeli nije dobro i to ne treba skrivati. Imamo priliku sudjelovati da plan bude bitno bolji ako nam ga se pokaže. Mi kao Hrvatska imamo više fondova na raspolaganju i ne možemo reći da ćemo s jednim riješiti sve nego moramo pregovarati o svemu i staviti naglasak na privatni sektor koji će stvoriti radna mjesta i bolju strukturu BDP-a”, veli.

Osvrnuo se i na projkete koje su oni predlagali:

“Svi projekti koje smo predlagali su usklađeni s pravilima koja su uspostavljena za mehanizam. Riječ je o mjerama koje moraju poticati proizvodni sektor da nemamo jednu dominantnu granu kao što je sad s turizmom. Mi imamo kapaciteta za privući taj novac i iskoristiti ga, a poduzetnici će jako paziti da ne potroše preveliku količinu novca. Još uvijek se veći dio investicije mora dogoditi od privatnih investitora. Ovako s bespovratnim sredstvima znamo da će ići u investicije odmah, a riječ je o konkurentnim firmama”, objašnjava.

“Definitivno jesmo za reforme i za izgradnju javne infrastrukture koja nedostaje, ali i za ovo treće što nedostaje. Alokacije sredstava apsolutno nisu dobre. Što se tiče infrastrukture postoje puno prikladniji instrumenti putem kojih se može ulagati u to”, kaže.

Na kraju se osvrnuo na reforme:

“Reforme su vrlo često više političkog karaktera nego troškovnog. Reforme su često politički bolne i za njih treba odlučnost, a ne toliko novac. Mi ćemo sigurno nastaviti komunicirati s EK i vjerujem da ćemo intenzivirati i te razgovore s Vladom i ministarstvima. Rijetko kada se dogodio takva konsolidaciju stručnjaka da ovaj plan nije dobar, ali da ga se može popraviti. Vjerujem da ćemo nakon izbora razgovarati puno ozbiljnije o temama koje su važne svima”.

 

Preuzeto s N1

vrh stranice
vrh stranice