EKONOMSKI PREGLED: SRPANJ 2022.

Tako je u prva tri mjeseca ove godine BDP bio realno veći za 7,0% u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Pritom su na godišnjoj razini rasle su gotovo sve kategorije BDP-a, kako na rashodnoj tako i na prihodnoj strani. Istovremeno je zabilježeno određeno ubrzanje u odnosnu na prethodno tromjesečje, s obzirom da je prema sezonski prilagođenim podacima realni BDP ostvario stopu promjene od 2,7% u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. S tom stopom rasta na kvartalnoj razini nalazimo se pri samom vrhu zemalja članica EU, što je posebno zanimljivo s obzirom na određena usporavanja u nekim zemljama, uključujući SAD koje su u prvom tromjesečju ostvarile negativnu stopu rasta u odnosu na prethodno tromjesečje (očekuje se potvrda ulaska u recesiju). Na godišnjoj razini, Hrvatska također raste brže od prosjeka EU-a i eurozone, što dodatno pokazuje da rekordna stopa rasta ostvarena u 2021. nije samo posljedica niske baze, odnosno oporavka od dubokog pada uzrokovanog pandemijom Covid-19, nego da su se uspostavili određeni temelji za održivi gospodarski rast.

Istovremeno bilježimo i rast zaposlenosti, kao i pad broja nezaposlenih. Industrijska proizvodnja je u ožujku i travnju zabilježila pad na godišnjoj razini, ali se u svibnju oporavila pa je tako u prvih pet mjeseci ove godine zabilježen rast od 2,6%. Aktivnost u građevinskom sektoru također nastavlja trend rasta, a rast izdanih građevinskih dozvola u prvih pet mjeseci od 7,2% nagovještava da se taj trend neće zaustaviti. Trgovina na malo također bilježi rast u odnosu na prošlu godinu pa je tako promet od trgovine na malo realno porastao za 3,3% u prvih pet mjeseci u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je broj izdanih fiskaliziranih računa u trgovini ukupno u razdoblju siječanj-lipanj bio veći za 6,4%, a iznos tih računa za 15,1%. Uslužne djelatnosti također bilježe rast, a posebno je to vidljivo u turističkom sektoru gdje je u prvih pola godine u odnosu na isto razdoblje lani zabilježeno povećanje broja dolazaka turista od 121,9% i broja noćenja od 107,8%. Robni izvoz i dalje bilježi dvoznamenkaste međugodišnje stope rasta, iako uvoz raste i brže. Ovi pokazatelji sugeriraju da će pozitivne stope ekonomskog rasta biti zabilježene i u drugom ovogodišnjem tromjesečju.

Europska komisija, u svojim najnovijim prognozama predviđa da će, nakon rekorde stope rasta zabilježene u 2021., u ovoj godini ukupna ekonomska aktivnost rasti po stopi od 3,4%, uz usporavanje na 2,9% u 2023. Pritom bi glavni izvor rasta u ovoj godini i dalje trebala biti osobna potrošnja, ali i investicije (uz potporu EU fondova), kao i neto izvoz, prvenstveno uslijed očekivanja iznimno dobre turističke sezone. U 2023. bi, prema Komisiji, doprinos neto izvoza ukupnom ekonomskom rastu mogao biti negativan, ponajviše zbog očekivanog slabljenja potražnje kod najznačajnijih trgovinskih partnera. Ipak, Komisija za sad ne predviđa recesiju za nijednu EU zemlju, kako u 2022., tako i u 2023. HNB, pak, za Hrvatsku očekuje rast po stopi od 5,5% u ovoj uz usporavanje na 2,5% u idućoj godini.

Ipak, prvih šest mjeseci bilo je ponajviše pod utjecajem rastućih cijena. Cijene su prvenstveno rasle pod utjecajem rasta cijena energenta na svjetskim tržištima, što je posebno amplificirano nakon izbijanja rata u Ukrajini. Tako su potrošačke cijene u razdoblju siječanj-lipanj bile za 8,6% više nego u istom razdoblju prošle godine. S druge strane, poslovni sektor je bio još izloženiji rastu cijena. Tako je u kumulativnom razdoblju od siječnja do lipnja prosječna godišnja stopa rasta proizvođačkih cijena industrije iznosila 26,2%. Plaće rastu u nominalnom iznosu, ali uz izraženiji rast cijena u realnim terminima padaju što znači da slabi i opća kupovna moć. Komisija u svojim posljednjim prognozama predviđa da će rast cijena u ostatku godine usporiti te očekuje stopu inflacije u iznosu od 8,2% na razini cijene 2022., uz značajno usporavanje na 3,6% u 2023. HNB očekuje nešto više stope inflacije i u ovoj i u idućoj godini, 9,4% u 2022. i 4,6% u 2023.

Prva polovica 2022. u ekonomskom smislu obilježena je i izlaskom iz takozvanih makroekonomskih neravnoteža, kao i formaliziranjem procesa pristupanja europodručju od strane EU institucija te najave ulaska u schengenski prostor. Osim toga, započeti su i pregovori o članstvu u OECD-u. Početkom srpnja donesena je i konačna potvrda Vijeća Europske unije o pristupanju Hrvatske europodručju od 1. siječanja 2023. uz fiksni tečaj konverzije kune u euro u iznosu od 1 euro = 7,53450 kuna. Na tragu ovih procesa, međunarodna rejting agencija Moody's najavila je podizanje kreditnog rejtinga, dok je agencija Fitch to već napravila. Unatoč svim pozitivnim kretanjima, čeka nas neizvjesna druga polovica godine, pri čemu će najveći fokus biti na ublažavanju rasta cijena, kako na građane tako i na poduzetnike. Jedan rebalans, koji je uključivao paket mjera pomoći za ublažavanje rasta cijena, smo već imali, a do kraja godine nas sigurno očekuje još barem jedan.