Javna nabava u zdravstvu mora poštivati kriterij ekonomski najpovoljnije ponude temeljen na kvalitativnim kriterijima kako bi se sačuvala sigurnost pacijenata i dugoročno pozitivni ishod liječenja

15.10.2018.

Zagreb, 15.10.2018. – Danas je u prostorima Hrvatske udruge poslodavaca bio održan okrugli stol naziva „Procesi javne nabave u zdravstvu“. Jedan od izazova postojećeg sustava javne nabave jest puna implementacija kriterija ekonomski najpovoljnije ponude u javnu nabavu u zdravstvu, a s ciljem ostvarenja najboljih mogućih rezultata. Uvodno predavanje održao je prof.dr.sc. Vladimir Trkulja na temu „Kriterij kvalitete ortopedskih implantata – primjer važnosti „kliničke“ naspram „tehničke“ kvalitete“. Cilj je, istaknuo je profesor Trkulja, omogućiti dugoročnu namjenu implatanata bez komplikacija i posljedica štetnih za zdravlje pacijenata. Stvarna kvaliteta implatanata mogla bi se pratiti kroz izradu Nacionalnog registra endoproteza koji će u sebi sadržavati podatke o samim implatantima, ali i o zdravstvenom stanju pacijenata koji su ih primili kao i o brojnosti re-operacija ukoliko ih je bilo.

Sudionici okruglog stola fokusirali su se na pitanje unapređenja procesa javne nabave u zdravstvu te su razgovarali o pozitivnim primjerima, ali i pojedinim manjkavostima sustava koje i dalje postoje.

Na okruglom stolu su sudjelovali: Saša Miroslavić, načelnik Sektora za javnu nabavu, Ministarstvo zdravstva, Anđelko Rukelj, zamjenik predsjednika DKOM-a, Robert Kolundžić, prof.dr.sc., Hrvatsko ortopedsko društvo HLZ, Boris Žulj, dr.med., KBC Osijek, prof.dr.sc. Branko Šestan, ravnatelj klinike za ortopediju Lovran, prof.dr.sc. Domagoj Delimar, prim.dr.med., predstojnik Klinike za ortopediju KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Boris Budan, Orto Rea d.o.o., Inkontinentni centar d.o.o, predsjednik HUP-Koordinacije za medicinske proizvode, Jerko Jakšić, Pharmas d.o.o., član HUP-Udruge proizvođača lijekova i Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a. Raspravu je moderirala Ivana Rimac, novinarka Večernjeg lista.

„Htjeli smo širokom raspravom pokriti sve kriterije javne nabave u zdravstvu kako bi se zajednički iznašlo rješenje koje će doprinijeti poštivanju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude kako bi se za javni novac dobio što kvalitetniji proizvod i ovo je stav kojeg HUP već neko vrijeme artikulira u javnosti.“ – istaknula je na početku rasprave Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a

„Medicinski proizvodi 3. klase, odnosno ortopedski implantati, kao što su umjetni zglobovi kuka, koljena i ramena moraju imati dokazanu kliničku kvalitetu koju je moguće objektivno evaluirati jedino kroz pokretanje registra bolesnika s ugradbenim medicinskim proizvodima.

Registar bi pokazao koliko je zahvata do sada obavljeno na pojedinom pacijentu te koliki je postotak reoperacija izvršen. Reoperacije su dodatna trauma za pacijenta te novi trošak za ionako opterećen zdravstveni sustav.“ – izjavio je doktor Robert Kolundžić, Hrvatsko ortopedsko društvo.

Saša Miroslavić, načelnik sektora za javnu nabavu Ministarstva zdravstva naglasio je: „Zakon o javnoj nabavi propisuje ekonomski najpovoljniju ponudu kao obvezni kriterij, a koji se primjenjuje i na lijekove i medicinske proizvode. Imamo pozitivne primjere korištenja ovog kriterija kod nabave medicinske opreme – posebno kod nabave proizvoda koji imaju duže periode održavanja odnosno jamstva.“

Domagoj Delimar, predstojnik Klinike za ortopediju KBC-a Zagreb kritički se osvrnuo na registre: „Registri nisu pouzdani jer ne pokazuju pravo stanje stvari kod pitanje kvalitete implatanata. Implatanti koji se ugrađuju u starije osobe često prežive jer je životni vijek osobe koja ih ima ugrađene smanjen.“

Doktor Boris Žulj, KBC Osijek u svom je komentaru istaknuo pozitivan stav prema registrima: „U registrima postoje podatci vezani i za dob pacijenta i oni nisu puki podatci o preživljenju implatanta – puno su detaljniji od toga stoga je svaka mogućnost zlouporabe smanjena.“

Ravnatelj klinike za ortopediju Lovrana, Branko Šestan: „Razlike u cijenama implatanata su ponekad i 300% veće kod pojedinih dobavljača – taj dobavljač trebao bi moći dokazati da je njegova kvaliteta trostruko veća od jeftinije ponude i to su sve aspekti koje trebamo uzeti u obzir kod odabira najboljeg proizvoda.“

Boris Budan, predsjednik HUP-ove Koordinacije za medicinske proizvode: „Važno nam je da natječaji budu pripremljeni na transparentan i razuman način u kojem će se poštivati kriteriji omjera kvalitete i cijene pojedinih proizvoda. Dobre prakse ponašanja između naručitelja, isporučitelja i komisije moraju biti dodatno poboljšane i sustav mora osigurati da se novci poreznih obveznika troše na primjeren način.“

„Puno bi nam značila i podrška resornih Ministarstava zdravstva i Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta kako bi se DKOM rasteretio svih odluka u procesu javne nabave u zdravstvu. Komisija je zadnji korak u procesu koji bi se trebao i mogao poboljšati kako bi osigurali kvalitetu nabave proizvoda za pacijente.“ - izjavio je Anđelko Rukelj, zamjenik predsjednika DKOM-a.

Rasprava se na kraju fokusirala na procese javne nabave lijekova:

„Od niza predloženih kvalitativnih kriterija jedini kriterij koji je ostao u javnoj nabavi lijekova su rokovi isporuke. Obzirom da je isporuka lijekova od strane veledrogerija ujednačena time je kriterij cijene ostao kao jedini kriterij uspješnosti. Iako je kroz javnu raspravu Ministarstvo zdravstva potvrdilo obvezu naručivanja barem 85% predloženih količina, to se kroz dokumentaciju poništilo. Rokovi plaćanja u bolničkom sektoru još uvijek su preko 300 dana, te su ta dva glavna kriterija za izračun cijene lijeka u potpunosti izignorirana. Ovakvim procesima javne nabave dugoročno će doći do mogućih nestašica lijekova i rasta cijena“ - izjavio je Jerko Jakšić, predsjednik Uprave PharmaS-a

 Zaključeno je kako se u procesu nabave medicinskih proizvoda i lijekova moraju poštivati kvalitativni kriteriji ekonomski najpovoljnije ponude – omjera cijene i kvalitete koji odgovaraju stvarnom stanju stvari tj. onim kriterijima koji doprinose dugoročno pozitivnim ishodima liječenja i sigurnosti pacijenata, a uzevši u obzir da se javni novac pritom troši na racionalan i održiv način.

 

vrh stranice
vrh stranice