Aktualno

Čista energija za sve: Vijeće usvojilo preostale predmete o tržištu električne energije

22.05.2019.

EU je dovršila reformu okvira svoje energetske politike čime su osigurani regulatorni preduvjeti za prelazak na čistu energiju te se doprinosi EU-ovu ispunjavanju obveza iz Pariškog sporazuma. 22. svibnja Vijeće je usvojilo četiri preostala predmeta iz paketa „Čista energija za sve Europljane”:
Uredbu i direktivu o električnoj energiji zahvaljujući kojima tržište električne energije EU-a postaje povezanije, fleksibilnije i orijentiranije na potrošače. 
Uredbu o pripremljenosti za rizike u sektoru električne energije kojom se nastoji zajamčiti sigurnost opskrbe električnom energijom u kriznim situacijama. 
Paketom je obuhvaćena i reforma uloge te funkcioniranja Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER).

Donošenje ovih četiriju predmeta posljednji je korak u zakonodavnom postupku i stupit će na snagu nakon objave u Službenom listu.

POZIV- Interaktivne radionice, edukacija i savjetovanje za razvoj usluga u proizvodnim poduzećima

14.02.2019.

Step Ri znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci je objavio javni poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u šestomjesečnom programu interaktivnih radionica, edukacija i savjetovanja usmjerenom na razvoj usluga u proizvodnim poduzećima.

Program je namijenjen malim i srednjim poduzećima koja žele inovativnim uslugama nadopuniti svoju ponudu i podići vrijednost svojih proizvoda, što može rezultirati većim prihodima, manjim rizikom poslovanja, povoljnijom strukturom troškova, većom vrijednosti ponude te izlaskom na nova tržišta.

Mala i srednja poduzeća koja će sudjelovati u programu će:
imati podršku stručnjaka prilikom razvoja novih usluga
proći strukturiran i jasno definiran program radionica, edukacija i savjetovanja
razviti nove usluge koje će biti dodatak ili zamjena postojećoj ponudi proizvoda
unaprijediti svoje poslovanje uz korištenje vlastitih ljudskih resursa, u kratkom vremenskom periodu i s minimalnim ulaganjima i dodatnim troškovima.
 
Sudjelovanje u programu je besplatno, odnosno poduzeća će dobiti nefinancijsku (de minimis) potporu u vrijednosti 19.200,00 kn po poduzeću, a broj polaznika je ograničen.
 
Od poduzeća koje žele sudjelovati se očekuje:
sudjelovanje tima iskusnih zaposlenika (minimalno 2 osobe);
visoku razinu angažmana članova tima uz podršku visokog menadžmenta tijekom izvođenja programa;
integraciju novostvorene ponude (kombinacije postojećih proizvoda i novostvorenih usluga) u postojeće poslovanje i njenu komercijalizaciju na domaćem i stranim tržištima.

Pravila EU o energetskoj učinkovitosti prilagođena radi Brexita

30.01.2019.

U nedavno revidiranoj direktivi o energetskoj učinkovitosti, EU je ažurirao podatke o potrošnji energije kako bi se u obzir uzelo povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. Veleposlanici i veleposlanice pri EU-u danas su podržali tu tehničku prilagodbu koja se odnosi na projekcije potrošnje energije u EU-u u 2030., čime su pripremili teren za njezino brzo donošenje. Tim će se ažuriranjem EU-u omogućiti da mjeri svoj napredak u ostvarivanju ciljeva u pogledu energetske učinkovitosti i klime te da u Uniji s 27 država članica osigura pravnu sigurnost i za države članice i za poduzeća.

Revidiranom direktivom o energetskoj učinkovitosti utvrđuje se glavni cilj EU-a za 2030. od najmanje 32,5 % koji se izražava u apsolutnim vrijednostima od najviše 1273 milijuna tona ekvivalenta nafte (Mtoe) potrošnje primarne energije i najviše 956 Mtoe krajnje potrošnje energije u EU-u s 28 država članica. Iste takve projekcije za EU s 27 država članica, ne računajući Ujedinjenu Kraljevinu, ukazuju na razine potrošnje energije od najviše 1128 Mtoe potrošnje primarne energije i najviše 846 Mtoe krajnje potrošnje energije za 2030.

Na sličan se način ažuriraju i projekcije podataka o potrošnji energije u uredbi o upravljanju energetskom unijom.

Države članice, u skladu s direktivom o energetskoj učinkovitosti i uredbom o upravljanju, pri određivanju svojeg okvirnog nacionalnog doprinosa povećanju energetske učinkovitosti usmjerenoga na glavne ciljeve EU-a u obzir trebaju uzeti projekcije ukupne potrošnje energije. Podaci o potrošnji energije važni su i Komisiji za njezinu procjenu napretka u ostvarivanju ciljeva energetske učinkovitosti.

Dosadašnji razvoj situacije i sljedeći koraci u zakonodavnom procesu EU: 
Europski parlament donio je stajalište 14. siječnja. 
Odbor stalnih predstavnika Vijeća danas je odobrio izvješće EP-a, što znači da pregovori između suzakonodavaca neće biti potrebni ako Europski parlament na plenarnoj sjednici potvrdi svoje stajalište. 
Očekuje se da će i Europski parlament i Vijeće odluku donijeti prije kraja ožujka.

Dodatne informacije dostavljamo na poveznicama: 

SED 2019 / Summit energetske demokracije

21.01.2019.

Poštovani članovi,

pozivamo vas na SED 2019 / Summit energetske demokracije koji će se održati od 10. do 12. travnja 2019. godine u Puli. 

SED 2019 je regionalni događaj koji pokriva ključne aspekte i svu kompleksnost vezanu uz najširi pojam energetike. Okupit će domaće i međunarodne stručnjake, poslovne lidere i kreatore energetskih i industrijskih politika kako bi razgovarali o važnim temama koje oblikuju industrije. Otvorit će se rasprava o odgovornosti i suodgovornosti za energetske politike, tehnološki razvoj, međunarodnu i regionalnu suradnju te nastojati dati odgovore na pitanja ključna za naš svakodnevni život. SED 2019 je ujedno i mjesto susreta sa stručnjacima iz povezanih industrija kao što su internetska sigurnost, big data ili internet stvari (IoT). Prostor će biti posvećen i prerađivačkoj industriji te sektoru prometa kroz elektromobilnost.

Prioriteti energetske politike RH do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu te izrada nove energetske strategije bit će u središtu zanimanja SED 2019, jednako kao i širi regionalni kontekst složenosti energetskog sektora i sigurnosti opskrbe. Važne tematske cjeline činit će problematika reforme institucionalnog okvira u energetskom sektoru te provedba kratkoročnih sektorskih mjera u cilju pokretanja gospodarskog rasta, kao i promocija naprednih energetskih mreža.

Skup se obraća širokom spektru dionika u rasponu od države, lokalnih zajednica, gospodarskih subjekata, znanstvenih i obrazovnih institucija i udruga građana te okuplja stručnjake koji će tumačiti i raspravljati o aktualnim trendovima u energetici.

Stroži standardi emisije CO2 za automobile i kombije

21.01.2019.

Privremeni sporazum, koji su predstavnici Predsjedništva i Parlamenta postigli 17. prosinca 2018., odobrile su države članice 16. siječnja 2019. te će (prema revidiranim pravilima EU) biti stroži standardi emisije CO2 za nova putnička i laka gospodarska vozila. 

Nova pravila traže da od 2030. novi automobili emitiraju u prosjeku 37,5% manje CO2, a kombiji prosječno 31% manje u usporedbi s razinama iz 2021. godine.  Između 2025. i 2029. godine, i kod osobnih i kod kombi vozila će se tražiti da emitiraju 15% manje CO2.

Posebni elementi sporazuma:
Prosječne emisije CO2 novih osobnih automobila registriranih u EU morat će biti 20% niže 2025. i 37,5% manje 2030. u usporedbi s ograničenjima emisija 2021. 
Emisije CO2 za nove kombije morat će biti 15% niži 2025. i 31% niži 2030. To su ciljevi za cijelu flotu vozila na razini EU-a. Napori za smanjenje emisija CO2 raspodijelit će se između proizvođača na temelju prosječne mase njihove flote.
Postoji klauzula o reviziji koja predviđa moguću reviziju ciljeva 2030. i uvođenje obveznih ciljeva smanjenja emisija iz 2035. i 2040. godine.
Parlament i Vijeće dogovorili mehanizam za poticanje prodaje više od vozila s nultom emisijom i nisku emisiju, kao što su potpuno električnih automobila i plug-in hibridnih vozila temelji se na pristupu predložila Komisija u svom izvornom prijedlogu. Ako proizvođač ispuni određena mjerila, bit će nagrađen s manje strogim ciljevima CO2. 
Referentne razine za 2025. iznosit će 15% za automobile i kombije, a za 2030. za 35% za automobile i 30% za kamione.
 

 

Dva posebna poticaja za automobile s nula emisija štetnih plinova i nizak dogovorenih u općem pristupu Vijeća bili su održavani s nekim prilagodbama:
  • s obzirom na bolji ponder vozila s niskim emisijama, dogovoren je faktor 0,7;
  • što se tiče poticaja proizvođačima da prodaju automobile s nultom i niskim emisijama na tržištima za ulazak na niskim tržištima , dogovoren je multiplikator od 1,85. Kriterij prihvatljivosti za tržišni udio automobila s nultom emisijom i niskim emisijama automobila ispod 60% prosjeka EU-a zadržan je, ali do 2017. kao referentna godina. Uveden je drugi kriterij prihvatljivosti, odnosno maksimalno 1000 novih vozila registriranih u 2017. godini u dotičnoj državi članici. Konačno, primjenjivat će se gornja granica od 5% za korištenje sustava, tako da ako udio vozila s nultom emisijom i niskim emisijama u državi članici prelazi 5% novih automobila, poticaj će se primjenjivati na prodaju u toj državi članici.
Za kombije: Parlament i Vijeće ostavili su nepromijenjen prijedlog Komisije za poticaje za vozila s nultim emisijama i vozila s niskim emisijama.

Izuzeće od ciljeva za proizvođače koji prodaju relativno malo vozila u Europi bit će zadržano do 2028. godine.

 


Vijeće EU: nove uredba i direktiva za europsko tržište električne energije

21.01.2019.

U petak (18. siječnja 2019.) su veleposlanici država članica EU odobrili sporazum s Europskim parlamentom o direktivi i uredbi o modelu tržišta električne energije. Time je pripremljen teren za konačno donošenje tih dvaju predmeta, kao temelja paketa za čistu energiju.

Dogovor s Europskim parlamentom postignut je 19. prosinca 2018. Neki su od glavnih elemenata direktive veća prava za potrošače koji će aktivnije moći sudjelovati na tržištu te odredbe o određivanju cijena i vlasništvu postrojenja za skladištenje. 

Uredbom o električnoj energiji utvrđuju se pravila trgovanja električnom energijom kojima je cilj poboljšati funkcioniranje tržišta i olakšati prekograničnu trgovinu električnom energijom. Njome se utvrđuju i uvjeti pod kojima države članice mogu uspostaviti mehanizme za razvoj kapaciteta.

Sljedeći koraci u zakonodavnom procesu EU: 
Očekuje se da će Europski parlament o dvama predmetima glasovati u ožujku. 
Nakon toga, tekstovi će se finalno donijeti u Vijeću. 
Stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Dodatne informacije:

Komisija zagovara klimatski neutralnu Europu do 2050.

28.11.2018.

Europska komisija je dana 28. studenoga 2018. donijela stratešku dugoročnu viziju za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom „Čist planet za sve”.
Ta strategija pokazuje kako Europa može biti predvodnik u ostvarenju klimatske neutralnosti ulaganjima u izvediva tehnološka rješenja, osnaživanjem položaja građana i usklađivanjem djelovanja u ključnim područjima kao što su industrijska politika, financije ili istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalno pravedne tranzicije.

Na poziv Europskog vijeća iz ožujka 2018., Komisijina vizija klimatski neutralne budućnosti obuhvaća gotovo sve politike EU-a te je u skladu s ciljem održavanja povećanja temperature znatno ispod 2 °C iz Pariškog sporazuma te nastojanjem da se to povećanje održi čak i ispod 1,5 °C. Za EU biti globalni predvodnik u klimatskoj neutralnosti znači njezino postizanje do 2050.

Svrha te dugoročne strategije nije postavljanje ciljeva, već stvaranje vizije i osjećaja usmjerenosti, plana za njihovo ostvarivanje te pružanje nadahnuća i omogućivanje dionicima, istraživačima, poduzetnicima i građanima da osnivaju nove i inovativne industrije, poduzeća i s njima povezana radna mjesta. Građani su snažan mandat: prema posljednjem posebnom istraživanju Eurobarometra (studeni 2018.) 93 % Europljana smatra da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, a 85 % ih se slaže da se borbom protiv klimatskih promjena i učinkovitijom uporabom energije mogu stvoriti gospodarski rast i radna mjesta u Europi. 

Predstavljenom vizijom EU može poslati signal drugima na koji način možemo zajednički ostvariti čist planet te pokazati da je preobrazba našeg gospodarstva moguća i korisna.

U dugoročnoj strategiji razmatraju se portfelj opcija dostupnih državama članicama, poduzećima i građanima te način na koji one mogu doprinijeti modernizaciji našeg gospodarstva i poboljšati kvalitetu života europskih građana. Njome se nastoji osigurati da ta tranzicija bude socijalno pravedna i da se ojača konkurentnost gospodarstva i industrije EU-a na globalnim tržištima, osiguraju kvalitetna radna mjesta i održiv rast u Europi te da se istodobno doprinese rješavanju drugih pitanja u području okoliša, kao što su kvaliteta zraka ili gubitak biološke raznolikosti.

Za prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo bilo bi potrebno zajednički djelovati u sedam strateških područja
1. energetskoj učinkovitosti, 
2. uvođenju obnovljivih izvora energije, 
3. čistoj, sigurnoj i povezanoj mobilnosti, 
4. konkurentnoj industriji i kružnom gospodarstvu,
5. infrastrukturi i međusobnoj povezanosti, 
6. biogospodarstvu i prirodnim ponorima ugljika te 
7. hvatanju i skladištenju ugljika kako bi se riješilo pitanje preostalih emisija. 
Postizanjem svih tih strateških prioriteta pridonijelo bi se ostvarenju vizije EU.
  
Sljedeći koraci:
Europska komisija poziva Europsko vijeće, Europski parlament, Odbor regija i Gospodarski i socijalni odbor da razmotre viziju EU-a za klimatski neutralnu Europu do 2050. Kako bi se čelnici država i vlada EU-a pripremili za oblikovanje budućnosti Europe na sastanku Europskog vijeća 9. svibnja 2019. u Sibiuu, ministri u svim relevantnim sastavima Vijeća trebali bi voditi opsežne rasprave o politikama i doprinosu svojih područja politike sveobuhvatnoj viziji.
Cilj je dugoročne strategije angažman svih institucija EU-a, nacionalnih parlamenata, poslovnog sektora, nevladinih organizacija, gradova i zajednica, kao i građana, a posebno mladih, kako bi se osiguralo da EU zadrži svoju vodeću ulogu i potakne druge međunarodne partnere da slijede njegov primjer. Na osnovi ove utemeljene rasprave na razini EU-a, EU bi trebao biti u prilici donijeti ambicioznu strategiju i dostaviti je UNFCCC-u do početka 2020., kako se zahtijeva u okviru Pariškog sporazuma.
Države članice dostavit će Europskoj komisiji do kraja 2018. svoje nacrte nacionalnih klimatskih i energetskih planova, koji su ključni za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. te koji bi trebali biti okrenuti prema budućnosti i u kojima bi se trebala uzeti u obzir dugoročna strategija EU-a. Osim toga, sve veći broj regija, općina i poslovnih udruženja razvija vlastitu viziju za 2050., čime će se obogatiti rasprava i pridonijeti definiranju europskog odgovora na globalne izazove klimatskih promjena.
Na međunarodnoj bi razini EU tijekom sljedeće godine trebao blisko surađivati s međunarodnim partnerima kako bi sve stranke Pariškog sporazuma do 2020. razvile i dostavile dugoročnu nacionalnu strategiju do sredine stoljeća u kontekstu nedavnog posebnog izvješća IPCC-a o 1,5 Celzijevih stupnjeva.


Studija EK: Izvoz podržava preko 36 milijuna radnih mjesta u EU

27.11.2018.

27. studenog 2018. Europska komisija je objavila dvije studije koje naglašavaju sve veću važnost izvoza EU za mogućnosti zapošljavanja u Europi i šire.
 
Glavni podaci:
  • Izvoz EU-a u svijet važniji je nego ikad, podržavajući 36 milijuna radnih mjesta diljem Europe, dvije trećine više nego 2000. godine.
  • Pored toga, izvoz EU u svijetu stvara 2,3 bilijuna dolara dodane vrijednosti u EU.
  • Od početka rada ove Komisije u 2014. godini, broj radnih mjesta podržanih izvozom povećan je za 3,5 milijuna. 
  • Ti su poslovi u prosjeku 12% bolje plaćen od poslova u ostatku gospodarstva.

Podaci za Hrvatsku: 
Izvoz u zemlje izvan EU-a podupire 393 tisuće radnih mjesta u Hrvatskoj.
Još 46 tisuća Hrvata rade na poslovima vezanim uz izvoz iz drugih zemalja EU u zemlje izvan EU.
To znači da 27% radnih mjesta u Hrvatskoj ovisi o trgovini s EU.
Hrvatski izvoz u zemlje izvan EU podržava više od 28 tisuća radnih mjesta u ostatku EU.

 

Povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström izjavila je: "Ovom studijom pojašnjeno je da trgovina znači radna mjesta, a izvoz iz EU u svijet podupire živote sve većeg broja građana u svakom kutku Europe, dok vanjska  trgovina EU također podupire milijune radnih mjesta daleko izvan granica EU-a, uključujući i zemlje u razvoju, pa evo još više dokaza da trgovina može biti win-win: ono što e dobro za nas, dobro je za naše partnere diljem svijeta."
Izvješće, objavljeno tijekom Dana trgovinske politike EU, sadrži detaljne podatke o rezultatima za svaku državu članicu EU. Izvoz stvara i podržava poslove diljem EU, a brojevi se povećavaju. Najveća povećanja zabilježene su od 2000. godine u Bugarskoj (+ 312%), Slovačkoj (+ 213%), Portugalu (+ 172%), Litvi (+ 153%), Irskoj (+ 147%), i Latviji (+ 138%).
Brojke naglašavaju važan pozitivan učinak prelijevanja izvoza u svijet. Kada izvoznici EU-a u jednoj državi članici dobro rade, radnici u drugim državama članicama također imaju koristi. To je zato što tvrtke koje pružaju robu i usluge duž dobavnog lanca također dobivaju kada njihov krajnji kupac prodaje konačni proizvod u inozemstvu. Primjerice, francuski izvoz u ostatak svijeta podržava oko 627.000 radnih mjesta u drugim državama članicama EU.
Konačno, izvoz EU-a u zemlje širom svijeta podržava gotovo 20 milijuna radnih mjesta izvan EU. Ovi su poslovi više nego udvostručeni od 2000. Na primjer, više od milijun radnih mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama podupire proizvodnja američkih dobara i usluga koje su ugrađene u EU izvoz kroz globalne dobavne lance.
Istraživanje također ističe ravnotežu spolova, zaključujući da gotovo 14 milijuna žena ima posla u trgovini EU.

Studije se nalaze na poveznicama:

Full study – data and graphs

Zelena knjiga - poziv na dostavu mišljenja

14.11.2018.

Zelena knjiga je skup analitičkih podloga za izradu Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom do 2050. koje obuhvaćaju segmente: sigurnosti opskrbe, energetsku učinkovitost, tržište energije i cijena, integraciju u jedinstveno tržište Europske unije, energetske tehnologije, obnovljive izvore energije, zaštite okoliša, prometa i dr. sa scenarijima razvoja za izradu Strategije.
 
Molimo Vas da svoje mišljenje dostavite na email iva.nappholz@hup.hr najkasnije 21. studenog 2018. godine.

vrh stranice
vrh stranice