20.06.2024.
Piše: Nikola Nikšić, član Izvršnog odbora HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika
Izvor: LIDER MEDIA
Ako se osjetite prozvanima i negodujete kada čujete ili pročitete da Hrvatska ima nisku produktivnost, a znate da radite mnogo i vi i drugi oko vas, znajte da nemate pravo. Produktivnost najmanje ovisi u količini vremena provedenoga na radu. U teoriji, produktivnost ili proizvodnost omjer je između proizvodnog učinka i resursa (rada, kapitala, prirodnih izvora, dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine) korištenih u proizvodnji. Produktivnost po radniku prije svega ovisi o strukturi pojedinoga gospodarstva, o tome koje su komparativne prednosti i kako se iskorištavaju u dominantnim (strateškim) industrijama.
Zapravo, riječ je o ostvarenoj razini ukupne izvrsnosti (umreženom učinku poslovne efektivnosti – 'raditi prave stvari' i operativne izvrsnosti, efikasnosti – 'raditi na pravi način'). Bez obzira na potencijalno visoku vrijednost ljudskoga kapitala (obrazovani, odgovorni i motivirani radnici), radnici neće biti visokoproduktivni ako ne rade u industrijama u kojima se stvaraju proizvodi ili usluge više dodane vrijednosti. Iz toga proizlazi da produktivnost po radniku, izračunana dijeljenjem BDP-a korigiranoga za razliku u cijenama s brojem radnika u ekonomiji, ne zrcali na pravi način produktivnost njegova rada.