08.05.2019.
Percepcija je poduzetnika kako hrvatsko gospodarstvo raste ali presporo. U poduzetničkoj zajednici
navode se razni zahtjevi za veći gospodarski rast; više investicija s novim tehnologijama i dodanom vrijednosti, transformacija javnog sektora, bolja iskorištenost sredstava iz EU fondova, smanjenje poreza na plaće, bolja suradnja lokalne uprave s poduzetnicima, mobilnije tržište rada, jednostavniji zakoni i propisi, borba protiv korupcije, ubrzanje postupaka dobivanja dozvola, razvijanje poduzetničkog duha u društvu, politička spremnost u provođenju reformi, reduciranje administrativnog opterećenja, poboljšanje pravne predvidljivosti, nastavak fiskalne konsolidacije itd.
Svi poduzetnici slažu se u istom zahtjevu; kako je najvažnije intenzivno raditi na poboljšanju poslovnog okruženja što je nazivnik za sve navedene zahtjeve. Na Radnom ručku s ministrom otvoriti ćemo sljedeća pitanja:
- Poboljšanje poduzetničke klime jedan od hrvatskih prioriteta jer je to “područje u kojem je Hrvatska u zadnje dvije-tri godine imala najslabije rezultate“, koja je uloga ministra gospodarstva u tome?
- Nesiguran regulatorni okvir odnosno kvalitetu zakona poduzetnici navode kao ograničavajuću prepreku za poslovanje, što treba poduzeti?
- Postoji li spremanost za provođenje procjena učinaka propisa, koja bi mogla spriječiti ili ublažiti slabu kvalitetu propisa?
- Porezno oterećenje rada mnogi vide kao ograničavajuću prepreku za poslovanje, postoji li strategija za daljnje sniženje poreza na plaće?
- Percepcija je kako su nam institucije slabe i neučinkovite što potvrđuju ocjene raznih ljestvica za mjerenje konkurentnosti. Javnu upravu je
potrebno učiniti učinkovitom i brzom, digitalizirati procese, a službenike nagraditi ili penalizirati ovisno o rezultatima rada. Što se poduzima?
- Pojednostavljenje i ukidanje administrativnih procedura provodi se nekoliko godina, ipak postoji percepcija da se one provode presporo i
da se rezultati na terenu ne vide?
- Europska komisija je prepoznala da mali i srednji poduzetnici nemaju novaca i vremena da bi se mogli digitalno transformirati i da u digitalnoj transformaciji neće uspjeti bez pomoći. Da li je to prepoznala i naša Vlada? Europska unija je kroz EU fondove prepoznala važnost usavršavanja/nadopunjavanja znanja i vještina, kako samih poduzetnika ali i njihovih radnika, kako bi se mogli bolje nositi s brzim promjenama na tržištu rada, a posebno digitalnim vještinama. Hrvatska je upravo ove ciljeve navela za vrijeme predsjedanja 2020. godine,
- Neporezni nameti su nekoliko godina bili navođeni kao najvažnija mjera za poboljšanje poduzetničke klime, no koliko je zaista učinjeno na tom planu?