Sastanak Inicijative poslodavačkih udruga srednje i istočne Europe (CEEI)

18.11.2022.

U Eisenstadtu je, u organizaciji austrijske poslodavačke udruge IV, održan sastanak Inicijative poslodavačkih udruga srednje i istočne Europe. Inicijativa koja okuplja poslodavce iz Austrije, Češke, Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Slovenije, sastaje se dva puta godišnje, svaki put u drugoj državi, kako bi zajednički promotrili tekuće izazove i dogovorili eventualno zajedničko djelovanje, kako prema nacionalnim vladama tako i prema institucijama EU-a. Sastanku je u ime Hrvatske udruge poslodavaca nazočila Biserka Sladović, savjetnica za politike EU i međunarodne poslove.

Prvi dio sastanka, kao i uvijek posvećen je pregledu glavnih političkih i gospodarskih kretanja u državama u kojima poslodavačke organizacije djeluju.

Tako je u češkoj sažetoj prezentaciji glavni naglasak stavljen na nedostatak radnika na tržištu, što već koči ekonomski rast.

U Sloveniji je najveći problem poslodavaca nesrazmjerno visok iznos minimalne plaće, koji uvelike prelazi prosjek svih država u okruženju i uz nedostatak radnika predstavlja prepreku investicijama.

Prezentacija Hrvatske udruge poslodavaca u svom je političkom dijelu predstavila novine koje se očekuju u 2023., kao što je ulazak Hrvatske u Europodručje, to jest, usvajanje eura kao sredstava plaćanja, očekivani ulazak u Schengenski prostor, kao i nastavak pregovora za članstvo u OECD-u, pri čemu računamo na pomoć i potporu nazočnih poslodavačkih organizacija.  Od ekonomskih pokazatelja, istaknut je rast BDP-a od 6% u 2022. što je značajno više od inicijalno predviđenih 3,4%, što Hrvatsku stavlja uz bok državama s najvećim rastom ove godine: Irskom, Portugalom i Slovenijom. S negativne strane, spomenuta je visoka stopa inflacije od 10,1% za 2022. i 6,5% za 2023., kao i s time povezan negativan rast plaća i kupovne moći građana. Na hrvatsko gospodarstvo također utječu i geopolitike napetosti, što dovodi do manje potražnje od strane glavnih trgovinskih partnera hrvatskih gospodarstvenika. Sve to nas zapravo dovodi do tehničke recesije u zadnjem kvartalu 2022. i prvom kvartalu 2023. Također, spomenut je i nacrt novog zakona koji bi dodano oporezivao najbolje i najuspješnije tvrtke, a koji je upravo predstavljen i poslan na javno savjetovanje.

Situacija s inflacijom u Mađarskoj je dramatična, jer prema službenim podacima za prethodni mjesec, ona već prelazi 20%, dok se na području prehrambenih artikala približava stopi od 40%. Mađarska vlada uvela je ograničenja na cijene živežnih namirnica i cijene goriva, ali uz izrazito restriktivne uvjete. Posebno je zanimljiva bila mjera vlade kojom se ograničava rast kamata na zajmove, bez obzira na inflaciju veću od 20%.

Slovačka prezentacija usredotočila se na dobre pokazatelje i dodatni rast na području automobilske industrije, gdje su privukli još jednu greenfield investiciju: naime, i tvrtka Volvo otvara pogon u Slovačkoj, što je ukupno peti proizvođač automobila u Slovačkoj i čini tu zemlju predvodnikom po broju proizvedenih automobila po glavi stanovnika. S negativne strane, i u Slovačkoj je zamjetan manjak radnika. Mladi su nekada u potrazi za boljim poslovima odlazili u Irsku i UK, Njemačku i Austriju, dok danas pretežno odlaze u Češku, gdje su plaće značajno veće.

Austrijska prezentacija pokazuje da je i austrijsko gospodarstvo imalo poteškoća, osobito s nedostatkom radnika, ali ih uspješno prevladava, jer tradicionalno i zbog višestruko većih plaća ima mogućnost izbora i dovođenja kvalificiranih radnika upravo s područja srednje i istočne Europe.

U drugom dijelu sastanka raspravljalo se o mjerama koje nacionalne vlade poduzimaju kako bi ublažile nezapamćen rast cijena energenata i mjerama koje bi trebale olakšati položaj industrijskim granama, posebice onima kojima zbog rasta cijena prijete zatvaranja, kao što su proizvodnja umjetnih gnojiva, aluminija, čelika i slično. Iako se nacionalne vlade trude, stav je poslodavačkih udruga da njihove mjere nisu dovoljne i stoga su ovom prigodom dogovorene i izdana zajednička stajališta svih poslodavačkih udruga  srednje i istočne Europe o ovim pitanjima, upućena nacionalnim vladama u regiji, kao i europskim institucijama, u kojima predlažu:

  1. Brzi europski prijedlog za razdvajanje cijena struje i plina
  2. Sveobuhvatna primjena revidiranog okvira EU subvencija za subvencije troškova energije
  3. Održavanje zaštite od curenja ugljika u sustavu trgovanja emisijama EU
  4. Proširenje neizravne naknade troškova CO2 na sve energetski intenzivne sektore (usklađivanje s Privremenim kriznim okvirom)
  5. Proširenje prijedloga EU-a za ubrzavanje postupaka odobrenja na sve energetske, infrastrukturne i industrijske projekte kako bi se osigurala opskrba i transformacija energije 
vrh stranice