Pregled ekonomskih kretanja - 18. lipnja 2020.

18.06.2020.

1. BDP po stanovniku u Hrvatskoj na 65 % prosjeka EU u 2019.; iza nas jedino Bugarska

- Stvarna individualna potrošnja* po stanovniku izražena prema standardu kupovne moći (engl. Purchasing Power Standards - PPS) varirala je od 59 % (Bugarska) do 135 % (Luksemburg) prosjeka EU-27. Stvarna individualna potrošnja po stanovniku izražena prema standardu kupovne moći u Hrvatskoj je u 2019. bila na razini od 66 % prosjeka EU-27, odmah iza Mađarske sa 67 %.

- U 2019. BDP po stanovniku, izražen prema standardu kupovne moći, kretao se između 53 % prosjeka EU u Bugarskoj i 261 % u Luksemburgu. BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći u Hrvatskoj je u 2019. bio na razini od 65 % prosjeka EU-27.

- Luksemburg ima i najvišu razinu cijena među državama članicama, 47 % iznad prosjeka EU-27; Hrvatska je 33 % ispod prosjeka EU a Bugarska čak 51 % ispod prosjeka EU.

- * Stvarna individualna potrošnja (engl. Actual Individual Consumption - AIC) mjera je materijalnog blagostanja kućanstava.

- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata.

 

2. U 2019. nije putovalo 46 % stanovništva Hrvatske, najčešće iz financijskih razloga

- U 2019. na barem jednome privatnome višednevnom putovanju bilo je 1,9 milijuna osoba ili 54,1 % stanovništva Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Ukupno je ostvaren 5,1 milijun privatnih višednevnih putovanja, od toga 3,3 milijuna (64,4 %) u Hrvatskoj, a 1,8 milijuna (35,6 %) u inozemstvo.

- Na privatna višednevna putovanja u 2019. nije putovalo 1,6 milijuna ili 45,9 % stanovništva Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Najčešći razlozi neodlaska na privatna višednevna putovanja bili su nedostatak financijskih sredstava (44,1 %) i zdravstveni razlozi (32,5 %).

- U 2019. na barem jednome poslovnome višednevnom putovanju bilo je 320 tisuća osoba ili 9,2 % stanovništva Hrvatske u dobi od 15 i više godina.

- Više informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

3. Koronakriza ponovo probudila strah od slabljenja kune i ojačala sklonost držanju deviza

- U najnovijoj blog-objavi Hrvatske narodne banke (HNB) govori se o eurizaciji u doba krize. Tako se navodi kako su izbijanje pandemije koronavirusa i neizvjesnost oko njezinih učinaka na gospodarstvo ponovo probudili strah od slabljenja kune i ojačali sklonost držanju deviza. To je zaustavilo višegodišnji trend pada euroiziranosti bankovnog sustava.

- Prema navodima iz objave, ako se rast deviznih depozita nastavi, to ne mora nužno pokrenuti deprecijacijske pritiske kao što je bio slučaj u ožujku ove godine, ali može smanjiti raspoloživost kunskih kredita jer bi se banke mogle preorijentirati na odobravanje indeksiranih kredita

- Više detalja dostupno je u objavi HNB-a.

 

 

vrh stranice
vrh stranice