13.12.2018.
Uvodno
su se prisutnima na radionici obratili Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a i Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za
unapređivanje zaštite na radu, naglasivši da je u proteklom razdoblju uočen povećani
broj nesreća s teškim, uključivo i smrtnim posljedicama, prilikom izvođenja
radova u skučenim i ograničenim prostorima. Zbog toga je radionica organizirana
kao prilika da se svi sudionici podsjete na propise koji reguliraju sigurno
izvođenje radova u navedenim uvjetima, te
kao prilika da ih se upozna s praktičnim primjerima iz Hrvatske, kao i dobrom
praksom, odnosno iskustvima u tom području iz inozemstva.
Vitomir Begović podsjetio je da je cilj radionice usmjeren prema preventivnom djelovanju kako bi utjecali na sprečavanje
nesreća na radu. U tom kontekstu spomenuo je da je registrirana stopa ozljeda
na mjestima rada u 2017. godini bila u
Hrvatskoj - 10,57, a u djelatnosti koja
je posebno izložena, dakle, izvođenju radova u skučenim prostorima, odnosno
opskrbi vodom, te uklanjanju otpadnih voda i dr., stopa je iznosila dvostruko -
20,66.
Naravno,
rad u ograničenim prostorima susreće se u nizu drugih djelatnosti odnosno
proizvodnih tvrtki. Skučeni prostori su
prostori u koje radnik cijelim tijelom otežano ulazi obaviti radni zadatak, pa su samim time i povećani rizici za
sigurnost i zdravlje radnika, naglasio
je Vitomir Begović. Ugroze pak
mogu biti požari i eksplozije, gubitak
svijesti ili gušenje zbog prisutnosti opasnih plinova, para i dimova odnosno
nedostatka kisika, opasnosti od mehaničkih ozljeda, električne struje itd.,
odnosno česta je kombinacija mehaničkih opasnosti i kemijskih štetnosti.
Procjena
rizika, osposobljavanje odgovornih osoba i
radnika za rad na siguran način, mjere prevencije, plan izvođena radova,
odgovarajuća radna oprema i poštivanje pravila zaštite na radu, prije ulaska i
za vrijeme obavljanja radnog zadataka u skučenim prostorima, preduvjet su
sprječavanja nesreća, ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom. Iskustvo i
praksa najbolji su i najučinkovitiji
način prijenosa i usvajanja znanja, a znanje u ovom području znači
očuvanje života, zdravlja i radne
sposobnosti radnika, kao vrednota od posebnog društvenog interesa. Zaštita na
radu iznad svega, poručio je ravnatelj Begović.
Husein
Toromanović, stručni savjetnik za zaštitu na radu u tvrtki Colas Hrvatska d.d.,
predstavio je problematiku vezanu uz rad u ograničenim, skučenim prostorima, osvrnuvši
se posebno na zakonsku regulativu u tom
području, opasnosti i štetnosti, te sigurnosne mjere i kontrolu upravljanja rizikom u ograničenom,
skučenom prostoru. Na početku
prezentacije upozorio je da ograničen, skučeni prostor predstavlja
zatvoreni ili djelomično zatvoreni prostor u kojem se povremeno obavlja rad,
budući da nije predviđen, projektiran ili namijenjen stalnom radu i korištenju
istog. U tom smislu, naglasio je da primjeri ograničenih prostora mogu biti, na
primjer, zatvoreni rezervoari, spremnici, skladišni kontejneri, kanalizacijske
i druge cijevi, bačve, silosi, spremnici za prijevoz tereta na brodovima, jame,
dimnjaci, šahtovi, bunari, špilje ili razni iskopi, ali ne i rad u rudnicima i
tunelima.
Budući da u ograničenim, skučenim prostorima postoji
opasnost od požara i eksplozije, zbog prisutnosti zapaljivih tvari (plinovi,
pare, prašine…) , kao i zbog
neodgovarajuće koncentracije kisika u radnoj atmosferi, važno je
uspostaviti kontrolu upravljanja rizikom u ograničenom prostoru kroz
definiranje osnovnih i posebnih mjera za uklanjanje, smanjivanje, kontrolu i
zaštitu od rizika, pa sve do mjere koja uključuje zaustavljanje radova, ukoliko
je potrebno.
Žarko Jelača, rukovoditelj
Službe održivog razvoja zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u tvrtki STSI
d.o.o. predstavio je rad u zatvorenim
prostorima kroz praktični primjer i to kroz sanaciju stjenke spremnika Dopa
metodom. Riječ je o sanaciji
spremnika na način da se pretvaraju u spremnike s duplom stjenkom s kontrolom
procurivanja, sukladno standardu EN 13160. U uvodu je naglasio od koje su
važnosti aktivnosti na pripremi gradilišta, od formiranja operativnog tima koji
se sastoji minimalno tri operatera, te određivanja osobe-pratitelja koji se
zadržava u blizini gornjeg otvora i ne smije obavljati druge poslove, zatim
pripreme i izrade dokumentacije koja se tiče sigurnosti, označavanja i
ograđivanja gradilišta, postave sigurnosnih znakova i ograda, aparata za
gašenje, kontrole i pregleda radne opreme i alata, zaštitne opreme i opreme za
prvu pomoć. Od izuzetne važnosti također je i dogovor oko komunikacijskog
sustava koji će se koristiti tijekom izvođenja radova, kao i dogovor o
procedurama u slučaju nužde. Prije početka radova potrebno je također provesti
dodatna mjerenja, kroz provjeru eksplozimetrom uvjeta na ulazu u spremnik i u
samom spremniku. Žarko Jelača također je naglasio kako je tijekom rada u
spremniku utvrđeno i korištenje propisane osobne zaštitne opreme, zatim
korištenje detektora plina, atex svjetiljke te radio-stanice ili užeta za
komunikaciju.
Jurica Nižetić, voditelj Službe
zaštite na radu, zaštite zdravlja i okoliša predstavio je sudionicima radionice
ključne korake i procedure kada vanjski izvođači ulaze u ograničene prostore i
to na primjeru Zagrebačke pivovare d.o.o. gdje je zaposlen. Naglasio da je izuzetno
važno prije ulaska radnika u ograničeni prostor dobro procijeniti
rizike koji postoje u tom dijelu, zatim pripremiti svu potrebnu opremu,
utvrditi broj ljudi koji je potreban za osiguranje radnika, pripremiti
ograničeni prostor u smislu provjetravanja ili
čišćenja, obaviti kontrolu prisustva opasnih plinova, te odrediti i
pripremiti točan postupak u slučaju potrebe za izvlačenjem radnika. Naglasio je
da se u Zagrebačkoj pivovari svaki ograničeni
prostor u koji se povremeno ulazi,
nalazi u registru, odnosno da je obrađen u procjeni rizika te da
posjeduje uputu za ulazak u ograničeni prostor. Na
kraju prezentacije Jurica Nižetić je još jednom kao najvažnije elemente vezane
uz rad vanjskih izvođača u ograničenim prostorima istaknuo, prije svega,
kvalitetno informiranje radnika koji
ulaze u ograničeni prostor, zatim dobro pripremljenu procjena rizika kako bi se
prepoznale sve opasnosti i definirale potrebne
mjere, temeljitu pripremu, kontrolu opasnih plinova prije
ulaska i tijekom rada, te pripremljen provediv postupak u slučaju potrebe za spašavanjem, te osiguranje dozvole za ulazak kao konačna potvrda
svih prethodnih koraka.
U
svojem drugom izlaganju „Dobra praksa i iskustvo rada u ograničenim prostorima
iz inozemstva“ Husein Toromanović je naveo primjere dobre prakse iz Kanade,
Nizozemske i Katara, posebno se osvrnuvši na kanadske propise o ograničenom
prostoru. Naime, prema kanadskom
zakonodavstvu postoje dvije kategorije prostora: ograničeni (confined) i
skučeni (restricted). Ograničeni prostor je područje koje nije namijenjeno za
rad radnika jer može prouzročiti rizik zbog razine kisika, prisutnosti
zagađivača, zračenja itd. Skučen prostor je područje koje nema gore navedene
rizike, ali ima fizička i prostorna ograničenja koja mogu utjecati na radne
operacije koje se provode. Prije samog ulaska radnika u prostor, u projektnoj
dokumentaciji ili procjeni rizika provjerava se kategorija prostora. Ukoliko se
radi o ograničenom prostoru, prije ulaska radnika u takav prostor, ovlaštena
osoba provodi potrebna mjerenja, identificira i procjenjuje sve opasnosti i
štetnosti, nakon čega se postavljaju potrebni znakovi upozorenja i poduzimaju
mjere kojima se rizici eliminiraju ili smanjuju poput provjetravanja,
ventiliranja, pronalaska načina sigurnijeg ulaska i slično. Radnici koji obavljaju radove u ograničenim
prostorima moraju za to biti osposobljeni, što uključuje i nadzornika koji
koordinira rad ovlaštenih radnika, informira ih o rizicima, te zabranjuje ulaz
neovlaštenim osobama. Osnovno pravilo koje vrijedi za ograničene i skučene
prostore je: nikad sam i bez nadzora. U svijetu se sve češće pri radu u
ograničenim prostorima koriste roboti, čime se smanjuje broj ozljeđivanja
radnika i razvoj profesionalnih bolesti, pa ostaje vidjeti kako će zaštita na
radu uslijed sve veće robotizacije izgledati u budućnosti.
U
završnom dijelu sudionici radionice imali su priliku, uz vodstvo mentora,
praktično demonstrirati postupanje i planiranje mjera sigurnosti prilikom
izvođenja radova u skučenim i ograničenim prostorima. Nakon početnog rada u
grupama razvila se zanimljiva diskusija o konkretnoj praksi i problemima u ovom
području u Hrvatskoj.
Neprijeporno
je da se sve nesreće mogu spriječiti, jer ljudi su skloni pogreškama, ali one
ne bi smjele dovesti do ozljeda. Pojačano djelovanje na prevenciji i promicanju
važnosti zaštite na radu sasvim sigurno može rezultirati pozitivnim učincima. Glavni
čimbenik postizanja uspjeha u sprečavanju nesreća, ozljeda i bolesti povezanih
s radom stvaranje je kulture prevencije rizika, tako da svi razumiju, poštuju i
primjenjuju propisane mjere.