Održana radionica u prostorijama HUP-a: Rad u skučenim prostorima i mjere zaštite na radu

Uvodno su se prisutnima na radionici obratili Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a i  Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, naglasivši da je u proteklom razdoblju uočen povećani broj nesreća s teškim, uključivo i smrtnim posljedicama, prilikom izvođenja radova u skučenim i ograničenim prostorima. Zbog toga je radionica organizirana kao prilika da se svi sudionici podsjete na propise koji reguliraju sigurno izvođenje  radova u navedenim uvjetima, te kao prilika da ih se upozna s praktičnim primjerima iz Hrvatske, kao i dobrom praksom, odnosno iskustvima u tom području iz inozemstva.

Vitomir Begović podsjetio je da je cilj radionice usmjeren prema preventivnom  djelovanju kako bi utjecali na sprečavanje nesreća na radu. U tom kontekstu spomenuo je da je registrirana stopa ozljeda na mjestima  rada u 2017. godini bila u Hrvatskoj - 10,57,  a u djelatnosti koja je posebno izložena, dakle, izvođenju radova u skučenim prostorima, odnosno opskrbi vodom, te uklanjanju otpadnih voda i dr., stopa je iznosila dvostruko - 20,66.

Naravno, rad u ograničenim prostorima susreće se u nizu drugih djelatnosti odnosno proizvodnih  tvrtki. Skučeni prostori su prostori u koje radnik cijelim tijelom otežano ulazi obaviti radni zadatak,  pa su samim time i povećani rizici za sigurnost i zdravlje radnika, naglasio  je Vitomir Begović.  Ugroze pak mogu biti požari  i eksplozije, gubitak svijesti ili gušenje zbog prisutnosti opasnih plinova, para i dimova odnosno nedostatka kisika, opasnosti od mehaničkih ozljeda, električne struje itd., odnosno česta je kombinacija mehaničkih opasnosti i kemijskih štetnosti. 

Procjena rizika, osposobljavanje odgovornih osoba i  radnika za rad na siguran način, mjere prevencije, plan izvođena radova, odgovarajuća radna oprema i poštivanje pravila zaštite na radu, prije ulaska i za vrijeme obavljanja radnog zadataka u skučenim prostorima, preduvjet su sprječavanja nesreća, ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom. Iskustvo i praksa najbolji su i najučinkovitiji   način  prijenosa i usvajanja  znanja, a znanje u ovom području znači očuvanje života, zdravlja  i radne sposobnosti radnika, kao vrednota od posebnog društvenog interesa. Zaštita na radu iznad svega, poručio je ravnatelj Begović.

Husein Toromanović, stručni savjetnik za zaštitu na radu u tvrtki Colas Hrvatska d.d., predstavio je problematiku vezanu uz rad u ograničenim, skučenim prostorima, osvrnuvši se posebno na zakonsku regulativu u tom području, opasnosti i štetnosti, te sigurnosne mjere i kontrolu upravljanja rizikom u ograničenom, skučenom prostoru. Na početku prezentacije upozorio je da ograničen, skučeni prostor predstavlja zatvoreni ili djelomično zatvoreni prostor u kojem se povremeno obavlja rad, budući da nije predviđen, projektiran ili namijenjen stalnom radu i korištenju istog. U tom smislu, naglasio je da primjeri ograničenih prostora mogu biti, na primjer, zatvoreni rezervoari, spremnici, skladišni kontejneri, kanalizacijske i druge cijevi, bačve, silosi, spremnici za prijevoz tereta na brodovima, jame, dimnjaci, šahtovi, bunari, špilje ili razni iskopi, ali ne i rad u rudnicima i tunelima.

Budući da u ograničenim, skučenim prostorima postoji opasnost od požara i eksplozije, zbog prisutnosti zapaljivih tvari (plinovi, pare, prašine…) , kao i zbog  neodgovarajuće koncentracije kisika u radnoj atmosferi, važno je uspostaviti kontrolu upravljanja rizikom u ograničenom prostoru kroz definiranje osnovnih i posebnih mjera za uklanjanje, smanjivanje, kontrolu i zaštitu od rizika, pa sve do mjere koja uključuje zaustavljanje radova, ukoliko je potrebno.

Žarko Jelača, rukovoditelj Službe održivog razvoja zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u tvrtki STSI d.o.o. predstavio je rad u zatvorenim prostorima kroz praktični primjer i to kroz sanaciju stjenke spremnika Dopa metodom. Riječ je o sanaciji spremnika na način da se pretvaraju u spremnike s duplom stjenkom s kontrolom procurivanja, sukladno standardu EN 13160. U uvodu je naglasio od koje su važnosti aktivnosti na pripremi gradilišta, od formiranja operativnog tima koji se sastoji minimalno tri operatera, te određivanja osobe-pratitelja koji se zadržava u blizini gornjeg otvora i ne smije obavljati druge poslove, zatim pripreme i izrade dokumentacije koja se tiče sigurnosti, označavanja i ograđivanja gradilišta, postave sigurnosnih znakova i ograda, aparata za gašenje, kontrole i pregleda radne opreme i alata, zaštitne opreme i opreme za prvu pomoć. Od izuzetne važnosti također je i dogovor oko komunikacijskog sustava koji će se koristiti tijekom izvođenja radova, kao i dogovor o procedurama u slučaju nužde. Prije početka radova potrebno je također provesti dodatna mjerenja, kroz provjeru eksplozimetrom uvjeta na ulazu u spremnik i u samom spremniku. Žarko Jelača također je naglasio kako je tijekom rada u spremniku utvrđeno i korištenje propisane osobne zaštitne opreme, zatim korištenje detektora plina, atex svjetiljke te radio-stanice ili užeta za komunikaciju.

Jurica Nižetić, voditelj Službe zaštite na radu, zaštite zdravlja i okoliša predstavio je sudionicima radionice ključne korake i procedure kada vanjski izvođači ulaze u ograničene prostore i to na primjeru Zagrebačke pivovare d.o.o. gdje je zaposlen. Naglasio da je izuzetno važno prije ulaska radnika u ograničeni prostor dobro procijeniti rizike koji postoje u tom dijelu, zatim pripremiti svu potrebnu opremu, utvrditi broj ljudi koji je potreban za osiguranje radnika, pripremiti ograničeni prostor u smislu provjetravanja ili  čišćenja, obaviti kontrolu prisustva opasnih plinova, te odrediti i pripremiti točan postupak u slučaju potrebe za izvlačenjem radnika. Naglasio je da se u Zagrebačkoj pivovari svaki ograničeni prostor u koji se povremeno ulazi,  nalazi u registru, odnosno da je obrađen u procjeni rizika te da posjeduje uputu za ulazak u ograničeni prostor. Na kraju prezentacije Jurica Nižetić je još jednom kao najvažnije elemente vezane uz rad vanjskih izvođača u ograničenim prostorima istaknuo, prije svega, kvalitetno informiranje radnika koji ulaze u ograničeni prostor, zatim dobro pripremljenu procjena rizika kako bi se prepoznale sve opasnosti i definirale potrebne mjere, temeljitu pripremu, kontrolu opasnih plinova prije ulaska i tijekom rada, te pripremljen provediv postupak u slučaju potrebe za spašavanjem, te osiguranje dozvole za ulazak kao konačna potvrda svih prethodnih koraka.

U svojem drugom izlaganju „Dobra praksa i iskustvo rada u ograničenim prostorima iz inozemstva“ Husein Toromanović je naveo primjere dobre prakse iz Kanade, Nizozemske i Katara, posebno se osvrnuvši na kanadske propise o ograničenom prostoru.  Naime, prema kanadskom zakonodavstvu postoje dvije kategorije prostora: ograničeni (confined) i skučeni (restricted). Ograničeni prostor je područje koje nije namijenjeno za rad radnika jer može prouzročiti rizik zbog razine kisika, prisutnosti zagađivača, zračenja itd. Skučen prostor je područje koje nema gore navedene rizike, ali ima fizička i prostorna ograničenja koja mogu utjecati na radne operacije koje se provode. Prije samog ulaska radnika u prostor, u projektnoj dokumentaciji ili procjeni rizika provjerava se kategorija prostora. Ukoliko se radi o ograničenom prostoru, prije ulaska radnika u takav prostor, ovlaštena osoba provodi potrebna mjerenja, identificira i procjenjuje sve opasnosti i štetnosti, nakon čega se postavljaju potrebni znakovi upozorenja i poduzimaju mjere kojima se rizici eliminiraju ili smanjuju poput provjetravanja, ventiliranja, pronalaska načina sigurnijeg ulaska i slično.  Radnici koji obavljaju radove u ograničenim prostorima moraju za to biti osposobljeni, što uključuje i nadzornika koji koordinira rad ovlaštenih radnika, informira ih o rizicima, te zabranjuje ulaz neovlaštenim osobama. Osnovno pravilo koje vrijedi za ograničene i skučene prostore je: nikad sam i bez nadzora. U svijetu se sve češće pri radu u ograničenim prostorima koriste roboti, čime se smanjuje broj ozljeđivanja radnika i razvoj profesionalnih bolesti, pa ostaje vidjeti kako će zaštita na radu uslijed sve veće robotizacije izgledati u budućnosti.

U završnom dijelu sudionici radionice imali su priliku, uz vodstvo mentora, praktično demonstrirati postupanje i planiranje mjera sigurnosti prilikom izvođenja radova u skučenim i ograničenim prostorima. Nakon početnog rada u grupama razvila se zanimljiva diskusija o konkretnoj praksi i problemima u ovom području u Hrvatskoj.

Neprijeporno je da se sve nesreće mogu spriječiti, jer ljudi su skloni pogreškama, ali one ne bi smjele dovesti do ozljeda. Pojačano djelovanje na prevenciji i promicanju važnosti zaštite na radu sasvim sigurno može rezultirati pozitivnim učincima. Glavni čimbenik postizanja uspjeha u sprečavanju nesreća, ozljeda i bolesti povezanih s radom stvaranje je kulture prevencije rizika, tako da svi razumiju, poštuju i primjenjuju propisane mjere.