11.09.2018.
Prijavitelji osjećaju gorčinu jer je u pojedini projektni prijedlog utrošeno truda i rada vrijednog nekoliko desetaka stranica autorskog teksta.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta mora osmisliti nove načine, možda nove kriterije, redizajnirati natječaj u nekim elementima, kako bi uspjelo tisuću zainteresiranih prijavitelja na fer način posložiti u ocjenjivanje.
Očekuje se da će u sljedećem natječaju biti još i više prijavitelja, jer se neki nisu stigli javiti zbog roka natječaja koji je bio u vrijeme ljeta.
Povrat na uloženo je važan kriterij
HUP Udruga profesionalaca za fondove EU se tijekom ovog procesa nije zadržala samo na analiziranju i komentiranju problema, već je pokrenula dijalog s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU.
U dogovoru s njima Udruga priprema prijedlog rješenja koje bi bilo prikladnije za postizanje zamišljenih ciljeva natječaja u uvjetima intenzivne konkurencije.Predlažemo izmjene koje bi osigurale ono što je svima u interesu: da najkvalitetnije projektne prijave budu obrađene u što kraćem periodu. Posljedično, da projekti kojima su dodijeljena EU sredstva postignu maksimalne učinke na svim razinama, da svojim rastom i razvojem utječu pozitivno na svoje okruženje te da u cjelini pomognu hrvatskom gospodarstvu.
Iako mnogi projektni prijedlozi imaju za cilj unaprijediti vlastito poslovanje, za sve navedeno potencijal ipak imaju samo najbolji projekti.
U odnosu na postojeći model “ocjenjivanja kvalitete” u kojem je ‘vrijednost za novac’ samo jedan od nekoliko različitih skupina kriterija, mi predlažemo izdvajanje povrata na uloženo u novu, pred selekcijsku fazu.
Najkraće rečeno, cilj bi bio da se prednost u ocjenjivanju da projektima koji će postići maksimalan output, istovremeno uzimajući u obzir veličinu poduzeća kako bi jednaku priliku imala mikro i srednja poduzeća.
Umjesto 20 najviše 7 posto bodova za kriterij razvijenostiPredlažemo i smanjenje težinske vrijednosti bodovanja regionalnog razvoja kroz projekte, odnosno umanjenje vrijednosti od 20 posto bodova. Taj je prijedlog univerzalno bitan za sve buduće natječaje koji idu kroz modalitet ocjenjivanja kvalitete.
Iako je potpuno jasno da se HUP kao jedini reprezentativni predstavnik poslodavaca zalaže za regionalni razvoj kao i poticanje razvoja lokalnog gospodarstva, trenutno važeći model nije dobar iz dva razloga.Prije svega, apsolutno diskriminira prijavitelje iz razvijenijih područja. U uvjetima veće konkurencije, 20 posto od ukupnih bodova koje ostvaruju projekti iz I. skupine jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti, kod natječaja s jako velikim brojem prijava kao što je IKT, stvaraju gotovo nepremostivu prepreku za prolazak projekata iz VII. i VIII. skupine.
Zbog toga predlažemo da kod bodovanja novog IKT natječaja, ali i svih budućih poziva, maksimalan udio bodova koji se dodjeljuje ne bude veći od sedam posto.
Istovremeno, kako bi se tvrtkama u manje razvijenim jedinicama dodatno pomoglo, predlažemo povećanje intenziteta potpore tim prijaviteljima do pet posto. Inače, praksa povećanog intenziteta za prijavitelje iz slabije razvijenih područja bila je korištena ovog ljeta kod poziva za vaučere. Vjerujemo da bi s ovom izmjenom bila vraćena ravnopravnost u sagledavanju poduzetničkih projekata, a istovremeno bi se pomogao razvoj lokalnog gospodarstva u manje razvijenim jedinicama lokalne samouprave.
Smanjenjem intenziteta potpore financiralo bi se više projekataNadalje, predlažemo povećanje broja financiranih projekata kroz smanjenje intenziteta EU potpore za 10 posto. Naime, s obzirom na ograničena i sve manja EU sredstva namijenjena poduzetništvu, u interesu gospodarstva je da se preostali novac učini dostupnim što većem broju poduzetnika.
Konkretno, predlažemo prema grupama poduzetnika maksimalan intenzitet poticaja: 75 posto za mikro, 65 posto za male i 55 posto za srednje poduzetnike.
Iako smo svjesni da smanjenje udjela bespovratnih sredstava neke poduzetnike može navesti na odustajanje od projekta, smatramo ga opravdanim zbog koristi za cijelo malo i srednje gospodarstvo. Time bi se, uz najavljeno povećanje alokacije, povećao ukupan broj projekata koji će dobiti financiranje.
Također, praksa na prethodnim projektima potvrđuje da uvećanje vlastitog sufinanciranja potiče poduzetnike da u proračune projekata stavljaju samo troškove koji im donose najviše koristi te da tako u proračunima ostaje ono najznačajnije za rast i razvoj poduzeća.
Uz povećanje alokacije sredstava, koje su predstavnici relevantnih ministarstava najavili, i smanjenje stope iznosa potpore po projektu, po pozivu za IKT moglo bi se financirati 500 ili 600 projektnih prijedloga, umjesto mogućih 120 prema poništenom natječaju.
Istodobno bi odabrani projekti doprinijeli većem i kvalitetnijem ostvarenju pokazatelja na razini Operativnog programa, kao i gospodarstva Hrvatske u cjelini.
No, sve to skupa moglo bi biti narušeno ako se ne ispoštuje zahtjev svih interesnih skupina za smanjenje bodovanja “regionalnog razvoja”. Trenutni model od dodatnih 20 posto bodova u situaciji velikog interesa poduzetnika širom Hrvatske, eliminirao bi većinu projekta iz razvijenijih gradova.