09.06.2020.
Paket za
REACT-EU uključuje dodatna sredstva od 55 milijardi eura, koja će
biti dostupna za Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski
socijalni fond (ESF) te za Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) za
razdoblje 2014. – 2020. Ta će se dodatna sredstva u razdoblju
2021. – 2022. osigurati iz instrumenta Next Generation EU,
a već 2020. putem ciljane revizije trenutačnog financijskog okvira.
Putem
inicijative REACT-EU postojećim programima kohezijske politike dodat će se nova
sredstva te ona neće ići nauštrb drugih programa ni sredstava predviđenih za
naredne godine. Ta su sredstva stoga dodatak postojećim omotnicama za razdoblje
2014. – 2020. i predloženim omotnicama za razdoblje 2021. – 2027.
Kako
bi se osiguralo da taj iznos brzo postane dostupan za potrebe u realnom
gospodarstvu, predlaže se da se dodatna sredstva stave na raspolaganje 2020.
ciljanom revizijom financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.
Ciljevi
inicijative REACT-EU
Instrument
REACT-EU pružit će dodatna sredstva najvažnijim sektorima kako bi se
postavio temelj za stabilan oporavak. To će uključivati ulaganja za potporu
očuvanju radnih mjesta, među ostalim putem programâ skraćenog radnog vremena i
potpore samozaposlenim osobama. Sredstva se mogu upotrijebiti i za potporu
otvaranju radnih mjesta i mjerama za zapošljavanje mladih, za sustave
zdravstvene skrbi te za pružanje obrtnog kapitala i potpore za ulaganja malim i
srednjim poduzećima. Takva će potpora biti dostupna svim gospodarskim
sektorima, uključujući sektor turizma i sektor kulture, koji su jako pogođeni.
Dodatna potpora može se iskoristiti i za ulaganje u europski zeleni plan i
digitalnu tranziciju, kao povećanje znatnih ulaganja u ta područja koja se već
provode i planiraju u okviru kohezijske politike EU-a.
Države
članice moći će same odlučiti kako usmjeriti ta sredstva. Zadržat će se
maksimalna fleksibilnost, kako je predloženo u okviru paketa za Investicijsku
inicijativu kao odgovor na koronavirus i Investicijsku inicijativu plus kao
odgovor na koronavirus, te će ih moći usmjeriti na mjere za oporavak od krize
putem Europskog
fonda za regionalni razvoj (EFRR) ili Europskog socijalnog fonda
(ESF) ili pak dodijeliti kao potporu za najugroženije dijelove društva
u okviru Fonda
europske pomoći za najpotrebitije (FEAD).
Sredstva
za REACT-EU raspodijelit će se među državama članicama uzimajući u obzir
njihovo relativno blagostanje i težinu posljedica trenutačne krize na njihova
gospodarstva i društva, uključujući utjecaj na nezaposlenost mladih.
Kako
bi se sanirale posljedice pandemije koronavirusa, državama članicama hitno je
potreban pristup financijskoj potpori. Komisija predlaže da se 50 %
dodatnih sredstava inicijative REACT-EU-a za 2020. odmah isplati državama
članicama kao pretfinanciranje, nakon odobrenja predmetnih programa ili izmjena
programa. Države članice i regije potiče se da iskoriste to pretfinanciranje za
davanje predujmova korisnicima kako bi mogli povećati svoju financijsku
likvidnost. Predlaže se i da se godišnje pretfinanciranje za sljedeće godine
isplati s obzirom na dodatna sredstva dodijeljena za programe. Vrlo velikodušna
stopa financiranja EU-a do 100 % također će doprinijeti brzoj dodjeli tih
dodatnih sredstava.
Financiranje
Komisija
je predložila mogućnost uporabe dodatnih sredstava u okviru inicijative
REACT-EU za financiranje prihvatljivih rashoda do 100 % iz proračuna EU-a.
Da bi se to omogućilo, ta se sredstva moraju namijeniti u okviru jedne ili više
novih namjenskih prioritetnih osi ili, prema potrebi, u okviru novog namjenskog
operativnog programa.
I.
Kohezijska politika u dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje
2021. – 2027.
Kohezijska
politika EU-a u razdoblju 2021. – 2027. i dalje će biti usmjerena na
gospodarsku konkurentnost s pomoću istraživanja i inovacija, digitalnu
tranziciju, te na program za europski zeleni plan i promicanje europskog
stupa socijalnih prava.
Novim
se prijedlogom jača potpora za pripravnost zdravstvenih sustava i osigurava
bolje iskorištavanje potencijala kulture i turizma. Njime se pruža i potpora za
radnike i mjere za rješavanje problema nezaposlenosti mladih i siromaštva
djece.
Osim
toga, državama članicama bit će omogućena, u odnosu na trenutačno programsko
razdoblje, dodatna fleksibilnost za prijenos sredstava među fondovima u bilo
kojoj fazi programskog razdoblja. Prijedlogom se omogućava i dodatna
fleksibilnost za provedbu manjih operacija u fazama, čime će se državama
članicama dati više vremena da dovrše takve operacije koje se ne zaključe u
okviru programa za razdoblje 2014. – 2020.
Komisija
predlaže i uvođenje cjelovitog mehanizma za odgovor na krizu kako bi se u
slučaju budućih kriza omogućila provedba privremenih mjera za upotrebu
sredstava kao odgovor na izvanredne i neuobičajene okolnosti. Mehanizam se može
brzo aktivirati ako sljedećih godina Unija bude pogođena novim šokovima.
Komisija bi mogla uvesti privremene mjere kako bi pomogla u prevladavanju
takvih iznimnih i neuobičajenih okolnosti.
Od
ključne je važnosti ugrađeni mehanizam za brzu reakciju na buduće šokove.
Trenutačna kriza pokazala je da se taj mehanizam mora moći brzo aktivirati u
slučaju iznimnih ili neuobičajenih okolnosti u sljedećem programskom razdoblju,
kako je navedeno u Paktu o stabilnosti i rastu.
Današnjim
će se prijedlogom omogućiti što brže djelovanje s odgovarajućom fleksibilnošću
za eventualne slične situacije u budućnosti.
Hitne
mjere iz prijedloga, primjerice pojednostavnjenje uvjeta za upotrebu
kohezijskih fondova, osmišljene su na temelju iskustva s paketima za
Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus. One uključuju mogućnost
povećanja primjenjive stope sufinanciranja za 10 postotnih bodova.
Kriteriji
za privremene mjere u iznimnim okolnostima
Iznimne
ili neuobičajene okolnosti zbog kojih se može predložiti aktivacija privremenih
mjera definirane su u Paktu o stabilnosti i rastu kao „opća klauzula o
odstupanju” ili „klauzula o fleksibilnosti u slučaju neuobičajenih događaja”.
Te klauzule uvedene su u okviru paketa od šest mjera za reformu Pakta o
stabilnosti i rastu 2011. nakon gospodarske i financijske krize.
Iznimne
ili neuobičajene okolnost odnose se na ozbiljan gospodarski pad za europodručje
ili Uniju u cjelini ili neuobičajen događaj izvan kontrole države članice sa
znatnim nepovoljnim posljedicama za državne financije u jednoj ili samo u
nekoliko država članica.
Opća
klauzula o odstupanju prvi je put aktivirana nakon izbijanja pandemije
koronavirusa. Klauzula o fleksibilnosti u slučaju neuobičajenih događaja dosad
je upotrijebljena nekoliko puta: kako bi se uzeli u obzir iznimni rashodi
povezani s priljevom izbjeglica 2016., ili pak u Italiji 2017. za iznimne
rashode povezane s potresima.
Dodatna
kohezijska financijska sredstva u okviru inicijative REACT-EU dodaju
se sredstvima za razdoblje 2014. – 2020. i dodjeljivat će se na
temelju ozbiljnosti gospodarskih i socijalnih posljedica krize, uključujući
razinu nezaposlenosti mladih i relativno blagostanje država članica.
Kako
bi se pružila dostatna potpora državama članicama i regijama kojima je
najpotrebnija, u revidiranim prijedlozima Komisije predviđeno je i
preispitivanje kohezijskih sredstava dodijeljenih na nacionalnoj razini 2024.
uzimajući u obzir najnovije dostupne statističke podatke. Na temelju tog
preispitivanja iznosi sredstava moći će se samo povećati, do
10 milijardi eura za sve države članice.
Fleksibilnost
za prijenos sredstava među instrumentima i prioritetima financiranja
Prijenosi
između fondova i različitih instrumenata EU-a ili među fondovima s podijeljenim
upravljanjem, među ostalim između fondova kohezijske politike, nisu obvezni.
Države članice mogu ovisno o svojoj situaciji zatražiti primjenu maksimalnih
pragova ili zatražiti prijenos manjih iznosa.
Kad
zatraži prijenos u sporazumu o partnerstvu ili u izmjeni programa, država
članica morat će obrazložiti svoj zahtjev i dostaviti informacije o konkretnim
potrebama i predstojećim izazovima zbog kojih bi takav prijenos bio
potreban. Komisija će provjeriti samu svrhu prijenosa, uzimajući u obzir
potrebe za ulaganjima i izazove u svakoj državi članici ili regiji.
Europski socijalni fond+
II.
Europski socijalni fond
Europski
socijalni fond (ESF) nadopunjuje se inicijativom REACT-EU. Europski socijalni
fond može se upotrijebiti za potporu očuvanju radnih mjesta, među ostalim putem
programâ skraćenog radnog vremena te potpore za samozaposlene osobe i otvaranje
radnih mjesta. Njime se mogu poduprijeti i mjere za zapošljavanje mladih,
financiranje obrazovanja, osposobljavanja i razvoja vještina te poboljšanje
pristupa socijalnim uslugama, među ostalim i za djecu. Za financiranje tih
ulaganja u ljude države članice mogu iskoristiti dio novih sredstava od
55 milijardi eura dostupnih u okviru nove inicijative REACT-EU.
Sredstvima iz ESF-a može se nadopuniti i instrument za privremenu potporu radi
smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE).
Osim
toga, REACT-EU omogućuje državama članicama da povećaju trenutačna sredstva iz
Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) kako bi se povećala potpora
najugroženijim osobama u našem društvu, koje su nerazmjerno pogođene krizom.
Potpora najugroženijim osobama i dalje će biti prioritet.
ESF+
nasljednik je postojećeg ESF-a i FEAD-a. Bit će glavni financijski instrument za
provedbu europskog
stupa socijalnih prava. Prilagođen je kako bi se osiguralo da za socijalnu
dimenziju EU-a i politike zapošljavanja u državama članicama budu dodijeljena
odgovarajuća sredstva koja naša društva i gospodarstva trebaju s obzirom na
novu stvarnost nakon krize koronavirusa.
- Ambiciozniji zahtjev za ulaganje u
zapošljavanje mladih i podupiranje provedbe Garancije za mlade.
Države članice s udjelom osoba u dobi od 15 do 29 godina koje nisu
zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju većim od prosjeka Unije
trebale bi uložiti najmanje 15 % svojih sredstava iz ESF-a plus u ciljane
mjere i strukturne reforme za potporu mladima (umjesto 10 % prema
izvornom prijedlogu o ESF-u plus).
- Nijedno dijete ne smije biti zapostavljeno nakon krize
koronavirusa. Izmijenjenim prijedlogom o ESF-u plus uvodi se zahtjev da
države članice najmanje 5 % svojih sredstava iz ESF-a plus moraju
izdvojiti za mjere za suzbijanje siromaštva djece.
- U izmijenjenom prijedlogu o ESF-u plus ističe se doprinos Fonda zelenom
i digitalnom gospodarstvu, u skladu s komunikacijama Komisije o europskom
zelenom planu i izgradnji
jake socijalne Europe za pravednu tranziciju. Sredstvima iz ESF-a plus
pojačat će se ulaganja iz Fonda za pravednu tranziciju kako bi se ljudima
pomoglo da razviju vještine za klimatski neutralno i uključivo društvo.
- Komisija predlaže i uvođenje cjelovitog mehanizma za
odgovor na krizu kako bi se u slučaju budućih kriza omogućila provedba
privremenih mjera za upotrebu sredstava kao odgovor na iznimne i
izvanredne okolnosti. Mehanizam se može brzo aktivirati ako sljedećih
godina Unija bude pogođena novim šokovima. Komisija bi mogla uvesti
privremene mjere kako bi pomogla u prevladavanju takvih iznimnih i
neuobičajenih okolnosti.
ESF+
je povezan s drugim predloženim instrumentima EU-a putem kojih se ulaže u
ljude, kao što je SURE
Instrument
za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj
situaciji (SURE) instrument je koji se temelji na zajmovima državama članicama
za pomoć u financiranju javnih rashoda povezanih s održavanjem zaposlenosti,
posebice kroz potporu za programe skraćenog radnog vremena i slične mjere. SURE
će biti komplementaran ESF-u plus, koji se temelji na bespovratnim sredstvima i
putem kojeg se može ulagati u aktivne programe tržišta rada kako bi se daljnjim
osposobljavanjem i usavršavanjem, aktivnim traženjem posla, usklađivanjem
ponude i potražnje za poslom te savjetovanjem povećala zapošljivost radnika.
Dodatne
informacije dostupne su na poveznicama:
Informativni
članak: Kohezijska politika u središtu zelenog i digitalnog oporavka
Informativni
članak: Jačanje socijalnih fondova EU-a za pomoć u oporavku od krize