Inicijativa REACT-EU, kohezijska politika i Europski socijalni fond+

09.06.2020.

Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja – REACT-EU (eng. Recovery Assistance for Cohesion and the Territories of Europe) inicijativa je kojom se nastavljaju i proširuju mjere za odgovor na krizu i oporavak od krize koje se provode u okviru Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus (CRII) i Investicijske inicijative plus kao odgovor na koronavirus (CRII+). Pridonijet će zelenom, digitalnom i stabilnom oporavku gospodarstva.

Paket za REACT-EU uključuje dodatna sredstva od 55 milijardi eura, koja će biti dostupna za Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)Europski socijalni fond (ESF) te za Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) za razdoblje 2014. – 2020. Ta će se dodatna sredstva u razdoblju 2021. – 2022. osigurati iz instrumenta Next Generation EU, a već 2020. putem ciljane revizije trenutačnog financijskog okvira.

Putem inicijative REACT-EU postojećim programima kohezijske politike dodat će se nova sredstva te ona neće ići nauštrb drugih programa ni sredstava predviđenih za naredne godine. Ta su sredstva stoga dodatak postojećim omotnicama za razdoblje 2014. – 2020. i predloženim omotnicama za razdoblje 2021. – 2027.

Kako bi se osiguralo da taj iznos brzo postane dostupan za potrebe u realnom gospodarstvu, predlaže se da se dodatna sredstva stave na raspolaganje 2020. ciljanom revizijom financijskog okvira za razdoblje 2014. –  2020.

 

Ciljevi inicijative REACT-EU

Instrument REACT-EU pružit će dodatna sredstva najvažnijim sektorima kako bi se postavio temelj za stabilan oporavak. To će uključivati ulaganja za potporu očuvanju radnih mjesta, među ostalim putem programâ skraćenog radnog vremena i potpore samozaposlenim osobama. Sredstva se mogu upotrijebiti i za potporu otvaranju radnih mjesta i mjerama za zapošljavanje mladih, za sustave zdravstvene skrbi te za pružanje obrtnog kapitala i potpore za ulaganja malim i srednjim poduzećima. Takva će potpora biti dostupna svim gospodarskim sektorima, uključujući sektor turizma i sektor kulture, koji su jako pogođeni. Dodatna potpora može se iskoristiti i za ulaganje u europski zeleni plan i digitalnu tranziciju, kao povećanje znatnih ulaganja u ta područja koja se već provode i planiraju u okviru kohezijske politike EU-a.

Države članice moći će same odlučiti kako usmjeriti ta sredstva. Zadržat će se maksimalna fleksibilnost, kako je predloženo u okviru paketa za Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus i Investicijsku inicijativu plus kao odgovor na koronavirus, te će ih moći usmjeriti na mjere za oporavak od krize putem Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) ili Europskog socijalnog fonda (ESF) ili pak dodijeliti kao potporu za najugroženije dijelove društva u okviru Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD).

Sredstva za REACT-EU raspodijelit će se među državama članicama uzimajući u obzir njihovo relativno blagostanje i težinu posljedica trenutačne krize na njihova gospodarstva i društva, uključujući utjecaj na nezaposlenost mladih.

Kako bi se sanirale posljedice pandemije koronavirusa, državama članicama hitno je potreban pristup financijskoj potpori. Komisija predlaže da se 50 % dodatnih sredstava inicijative REACT-EU-a za 2020. odmah isplati državama članicama kao pretfinanciranje, nakon odobrenja predmetnih programa ili izmjena programa. Države članice i regije potiče se da iskoriste to pretfinanciranje za davanje predujmova korisnicima kako bi mogli povećati svoju financijsku likvidnost. Predlaže se i da se godišnje pretfinanciranje za sljedeće godine isplati s obzirom na dodatna sredstva dodijeljena za programe. Vrlo velikodušna stopa financiranja EU-a do 100 % također će doprinijeti brzoj dodjeli tih dodatnih sredstava.

 

Financiranje

Komisija je predložila mogućnost uporabe dodatnih sredstava u okviru inicijative REACT-EU za financiranje prihvatljivih rashoda do 100 % iz proračuna EU-a. Da bi se to omogućilo, ta se sredstva moraju namijeniti u okviru jedne ili više novih namjenskih prioritetnih osi ili, prema potrebi, u okviru novog namjenskog operativnog programa.

 

 

I.               Kohezijska politika u dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027.

Kohezijska politika EU-a u razdoblju 2021. – 2027. i dalje će biti usmjerena na gospodarsku konkurentnost s pomoću istraživanja i inovacija, digitalnu tranziciju, te na program za europski zeleni plan i promicanje europskog stupa socijalnih prava.

Novim se prijedlogom jača potpora za pripravnost zdravstvenih sustava i osigurava bolje iskorištavanje potencijala kulture i turizma. Njime se pruža i potpora za radnike i mjere za rješavanje problema nezaposlenosti mladih i siromaštva djece.

Osim toga, državama članicama bit će omogućena, u odnosu na trenutačno programsko razdoblje, dodatna fleksibilnost za prijenos sredstava među fondovima u bilo kojoj fazi programskog razdoblja. Prijedlogom se omogućava i dodatna fleksibilnost za provedbu manjih operacija u fazama, čime će se državama članicama dati više vremena da dovrše takve operacije koje se ne zaključe u okviru programa za razdoblje 2014. – 2020.

Komisija predlaže i uvođenje cjelovitog mehanizma za odgovor na krizu kako bi se u slučaju budućih kriza omogućila provedba privremenih mjera za upotrebu sredstava kao odgovor na izvanredne i neuobičajene okolnosti. Mehanizam se može brzo aktivirati ako sljedećih godina Unija bude pogođena novim šokovima. Komisija bi mogla uvesti privremene mjere kako bi pomogla u prevladavanju takvih iznimnih i neuobičajenih okolnosti.

Od ključne je važnosti ugrađeni mehanizam za brzu reakciju na buduće šokove. Trenutačna kriza pokazala je da se taj mehanizam mora moći brzo aktivirati u slučaju iznimnih ili neuobičajenih okolnosti u sljedećem programskom razdoblju, kako je navedeno u Paktu o stabilnosti i rastu.

Današnjim će se prijedlogom omogućiti što brže djelovanje s odgovarajućom fleksibilnošću za eventualne slične situacije u budućnosti.

Hitne mjere iz prijedloga, primjerice pojednostavnjenje uvjeta za upotrebu kohezijskih fondova, osmišljene su na temelju iskustva s paketima za Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus. One uključuju mogućnost povećanja primjenjive stope sufinanciranja za 10 postotnih bodova.

Kriteriji za privremene mjere u iznimnim okolnostima

Iznimne ili neuobičajene okolnosti zbog kojih se može predložiti aktivacija privremenih mjera definirane su u Paktu o stabilnosti i rastu kao „opća klauzula o odstupanju” ili „klauzula o fleksibilnosti u slučaju neuobičajenih događaja”. Te klauzule uvedene su u okviru paketa od šest mjera za reformu Pakta o stabilnosti i rastu 2011. nakon gospodarske i financijske krize.

Iznimne ili neuobičajene okolnost odnose se na ozbiljan gospodarski pad za europodručje ili Uniju u cjelini ili neuobičajen događaj izvan kontrole države članice sa znatnim nepovoljnim posljedicama za državne financije u jednoj ili samo u nekoliko država članica.

Opća klauzula o odstupanju prvi je put aktivirana nakon izbijanja pandemije koronavirusa. Klauzula o fleksibilnosti u slučaju neuobičajenih događaja dosad je upotrijebljena nekoliko puta: kako bi se uzeli u obzir iznimni rashodi povezani s priljevom izbjeglica 2016., ili pak u Italiji 2017. za iznimne rashode povezane s potresima.

 

Dodatna kohezijska financijska sredstva u okviru inicijative REACT-EU dodaju se sredstvima za razdoblje 2014. – 2020. i dodjeljivat će se na temelju ozbiljnosti gospodarskih i socijalnih posljedica krize, uključujući razinu nezaposlenosti mladih i relativno blagostanje država članica.

Kako bi se pružila dostatna potpora državama članicama i regijama kojima je najpotrebnija, u revidiranim prijedlozima Komisije predviđeno je i preispitivanje kohezijskih sredstava dodijeljenih na nacionalnoj razini 2024. uzimajući u obzir najnovije dostupne statističke podatke. Na temelju tog preispitivanja iznosi sredstava moći će se samo povećati, do 10 milijardi eura za sve države članice.

 

Fleksibilnost za prijenos sredstava među instrumentima i prioritetima financiranja

Prijenosi između fondova i različitih instrumenata EU-a ili među fondovima s podijeljenim upravljanjem, među ostalim između fondova kohezijske politike, nisu obvezni. Države članice mogu ovisno o svojoj situaciji zatražiti primjenu maksimalnih pragova ili zatražiti prijenos manjih iznosa.

Kad zatraži prijenos u sporazumu o partnerstvu ili u izmjeni programa, država članica morat će obrazložiti svoj zahtjev i dostaviti informacije o konkretnim potrebama i predstojećim izazovima zbog kojih bi takav prijenos bio potreban. Komisija će provjeriti samu svrhu prijenosa, uzimajući u obzir potrebe za ulaganjima i izazove u svakoj državi članici ili regiji.

 

 

Europski socijalni fond+

II.              Europski socijalni fond

Europski socijalni fond (ESF) nadopunjuje se inicijativom REACT-EU. Europski socijalni fond može se upotrijebiti za potporu očuvanju radnih mjesta, među ostalim putem programâ skraćenog radnog vremena te potpore za samozaposlene osobe i otvaranje radnih mjesta. Njime se mogu poduprijeti i mjere za zapošljavanje mladih, financiranje obrazovanja, osposobljavanja i razvoja vještina te poboljšanje pristupa socijalnim uslugama, među ostalim i za djecu. Za financiranje tih ulaganja u ljude države članice mogu iskoristiti dio novih sredstava od 55 milijardi eura dostupnih u okviru nove inicijative REACT-EU. Sredstvima iz ESF-a može se nadopuniti i instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE).

Osim toga, REACT-EU omogućuje državama članicama da povećaju trenutačna sredstva iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) kako bi se povećala potpora najugroženijim osobama u našem društvu, koje su nerazmjerno pogođene krizom. Potpora najugroženijim osobama i dalje će biti prioritet.

 

ESF+ nasljednik je postojećeg ESF-a i FEAD-a. Bit će glavni financijski instrument za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Prilagođen je kako bi se osiguralo da za socijalnu dimenziju EU-a i politike zapošljavanja u državama članicama budu dodijeljena odgovarajuća sredstva koja naša društva i gospodarstva trebaju s obzirom na novu stvarnost nakon krize koronavirusa.

  • Ambiciozniji zahtjev za ulaganje u zapošljavanje mladih i podupiranje provedbe Garancije za mlade. Države članice s udjelom osoba u dobi od 15 do 29 godina koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju većim od prosjeka Unije trebale bi uložiti najmanje 15 % svojih sredstava iz ESF-a plus u ciljane mjere i strukturne reforme za potporu mladima (umjesto 10 % prema izvornom prijedlogu o ESF-u plus).
  • Nijedno dijete ne smije biti zapostavljeno nakon krize koronavirusa. Izmijenjenim prijedlogom o ESF-u plus uvodi se zahtjev da države članice najmanje 5 % svojih sredstava iz ESF-a plus moraju izdvojiti za mjere za suzbijanje siromaštva djece.
  • U izmijenjenom prijedlogu o ESF-u plus ističe se doprinos Fonda zelenom i digitalnom gospodarstvu, u skladu s komunikacijama Komisije o europskom zelenom planu i izgradnji jake socijalne Europe za pravednu tranziciju. Sredstvima iz ESF-a plus pojačat će se ulaganja iz Fonda za pravednu tranziciju kako bi se ljudima pomoglo da razviju vještine za klimatski neutralno i uključivo društvo.
  • Komisija predlaže i uvođenje cjelovitog mehanizma za odgovor na krizu kako bi se u slučaju budućih kriza omogućila provedba privremenih mjera za upotrebu sredstava kao odgovor na iznimne i izvanredne okolnosti. Mehanizam se može brzo aktivirati ako sljedećih godina Unija bude pogođena novim šokovima. Komisija bi mogla uvesti privremene mjere kako bi pomogla u prevladavanju takvih iznimnih i neuobičajenih okolnosti.

 

ESF+ je povezan s drugim predloženim instrumentima EU-a putem kojih se ulaže u ljude, kao što je SURE

Instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) instrument je koji se temelji na zajmovima državama članicama za pomoć u financiranju javnih rashoda povezanih s održavanjem zaposlenosti, posebice kroz potporu za programe skraćenog radnog vremena i slične mjere. SURE će biti komplementaran ESF-u plus, koji se temelji na bespovratnim sredstvima i putem kojeg se može ulagati u aktivne programe tržišta rada kako bi se daljnjim osposobljavanjem i usavršavanjem, aktivnim traženjem posla, usklađivanjem ponude i potražnje za poslom te savjetovanjem povećala zapošljivost radnika.

 

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

Informativni članak: Kohezijska politika u središtu zelenog i digitalnog oporavka

Informativni članak: Jačanje socijalnih fondova EU-a za pomoć u oporavku od krize

 

vrh stranice
vrh stranice