HUP: Regulacija bankarskih naknada štetna za stabilnost financijskog sustava i digitalni razvoj bankarskih usluga

Rast dobiti banaka nije rezultat povećanih troškova za građane, već su prvenstveno rezultat politike Europske središnje banke - povijesno visokih referentnih kamatnih stopa u prethodnom razdoblju, što je kratkotrajan efekt obzirom na to da su kamate potom značajno smanjene i očekuje se njihov danji pad u nastavku godine.

Sve dostupne analize pokazuju da su naknade u Hrvatskoj niže nego u većini članica EU, dok su kamatne stope izjednačene s prosjecima eurozone. Prosječna naknada za vođenje tekućeg računa iznosi 2,00 EUR mjesečno, što je niže od prosjeka Austrije (4,33 EUR) i Italije (7,68 EUR), Njemačke, Slovenija te više zemalja SEE regije, a debitne kartice su u pravilu besplatne.

Ograničavanje naplate usluga koje banke isporučuju svojim klijentima izravna je intervencija u temelje tržišne ekonomije.

•   Naknade za vođenje računa u hrvatskim banakama su među najnižima u EU s prosječnim godišnjim troškom od 24 EUR

•  Kamatne stope su na razini prosjeka eurozone, a u segmentu stambenih kredita čak i niže - za nove stambene kredite građanima vagani mjesečni prosjek u ožujku 2025. iznosi 2,94%, dok je prosjek EA 3,31%.. Udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži je nego u usporedivim članicama euro područja. U Hrvatskoj se tijekom duljeg perioda kretao između 22% i 26%, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u euro području bio na razini od 27% i 34%. 

• Prihodi od naknada su namjenski prihodi koji omogućuju stabilnost i otpornost sektora, posebno u vremenima pada kamatnih stopa ili smanjene potražnje za kreditima.

Negativne posljedice:

• Smanjenje kapaciteta za ulaganja u kibernetičku sigurnost i održavanje sustava, razvoj novih digitalnih usluga i inovacija na tržištu.

• Destabilizaciju tržišnog natjecanja, osobito ako se regulacija ne primjenjuje jednako na strane banke koje posluju online, koje nemaju obvezu primjene cjelokupne europske regulative, kao ni niz domaćih troškova podržavanja infrestrukture

• Ugrožavanje održivosti poslovanja i dugoročnih ulaganja banaka mogu imati trajne negativne posljedice na ekonomsku stabilnost, investicije i financijsku sigurnost građana i cijelog društva

HUP podsjeća da u Hrvatskoj već postoji model besplatnog računa – za socijalno osjetljive skupine, što je praksa koju imaju i pojedine članice Europske Unije. Poslodavci i bankarski sektor podržavaju takav model iako besplatne usluge niti za socijalno osjetljive skupine nisu dostupne u svim članicama Europske Unije.

Nacionalna bankomatska mreža mora biti tržišno utemeljena i socijalno prilagođena

Postojeće stanje infrastrukture bankomata rezultat je višegodišnjih, ali neravnomjernih ulaganja banaka. Banke održavaju široku mrežu s više od 4.000 bankomata, uključujući i područja bez ekonomske isplativosti. Uvođenjem modela centralizirane nacionalne mreže, bez jasno definiranih kriterija i financijskog okvira, postoji rizik od narušavanja tržišnih uvjeta i izravnog penaliziranja onih koji su najviše ulagali u dosadašnji sustav te legitimno stjecali komparativnu prednsot kad je u pitanju pružanje usluge građanima.

Podsjećamo da je Hrvatska jedina članica EU koja u protekla dva desetljeća nije spašavala banke javnim sredstvima, zahvaljujući njihovoj stabilnosti i odgovornom upravljanju. Taj rezultat posebno dobiva na značaju uz podatak da je regulatorni kapital hrvatskih banaka na kraju 2024. godine iznosio gotovo 9 milijardi eura, što ih svrstava među najkapitaliziranije i najlikvidnije u Europskoj uniji.

Svaka mjera koja zadire u tržišne mehanizme mora biti proporcionalna, ciljana i socijalno motivirana jer u suprotnom riskiramo oslabljivanje jednog od najvažnijih sektora gospodarstva.

Stoga HUP poziva na otvoreni dijalog između države, banaka i svih relevantnih dionika, u cilju pronalaska rješenja koje će osigurati ravnotežu između dostupnosti usluga i održivosti tržišta.